AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr
srijeda, 25.01.2012.
DUG IZ 2011. PO OSNOVI PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI DOSEGAO 800 MILIJUNA KUNA
KRENULA ISPLATA POTICAJA ZA MLIJEKO
ZA RUJAN 2011.
U emisiji Za selo i poljoprivredu 1.programa Radio Zagreba koja je na programu radija bila emitirana u nedjelju 22. siječnja u 7,30- 10.00 voditeljica i urednica te emisije Mirta Milas telefonom je razgovarala s Snježanom Španjol pomoćnicom ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine.
Budući da su pitanja koja je kolegica Milas uputila pomoćnici ministra aktualna za poljoprivrednike koji imaju farme muznih krava te vode proizvodnju mlijeka na svojim gospodarstvima, a odgovori pomoćnice Španjol iznimno zanimljivi, taj kratki radijski intervju prenosim u pisanom obliku:
Milas: „… U svakom slučaju ne može se reći da nema problema na hrvatskom selu. Mljekari su sektor, bili veliki ili malo manji, boje se za svoju budućnost, za proizvodnju mlijeka, za poticaje kojih će biti ili neće biti na ovakav način kakvi su bili do sada.Hoće li se smanjiti visina poticaja koji se budu isplaćivali u ovoj godini, a za proteklo razdoblje 2010. i 2011.?
Španjol: Ono što mogu reći je da smo mi u Ministarstvu poljoprivrede zatekli izuzetno visoki dug po prijašnjoj 2011. godini i nama je prioritet platiti zaostatke iz prošle godine. Krenuo je poticaj (isplata) za mlijeko za 9. mjesec i dio tova (isplata) koji na žalost za prvo polugodište 2011. uopće nije bio plaćen. Potruditi ćemo se znači isplatiti sve što je dug, a za 2012. ćemo zajedno preko Savjeta koji su organizirani definirati probleme i pokušati zadržati visinu poticaja koja je bila do sada.
Milas: Da li će biti nastavljena isplata mlijeka od 0,42 kn/l i u ovoj godini s obzirom da je repromaterijal, plavi dizel, a i sve ostalo drastično poskupjelo?
Španjol: Ovo je odgovor djelomično vezan i na prvo pitanje. Mi ćemo, Ministarstvo će, isplatiti naknadu od 0,42 kn /l za 10. mjesec prošle godine, koji kao ni poticaj za mlijeko nije bio plaćen i nastojati ćemo prilikom izrade novog proračuna uzeti u obzir mišljenje poljoprivrednih proizvođača na Savjetima koji su osnovani.
Milas: Hoće li se razmišljati o uvođenju novih poticaja naprimjer za žensku telad ili junice ili nešto slično?
Španjol: Vezano za to mogu reći konkretno da je dug iz 2011. po osnovi plaćanja u poljoprivredi trenutno dosegao 800 milijuna kuna i da ide prema milijardu kuna prema posljednjim analizama za 2011. Za 2012. počeli smo raditi okvirni proračun.O novim vrstama poticaja ovoga trenutka ne mogu na žalost reći ništa konkretno, ali preko Savjeta ćemo komunicirati s proizvođačima i prosljeđivati ćemo informacije pravovremeno o tome.
Milas: Jel doista pao broj proizvođača mlijeka u prošloj godini?
Španjol: Da, pao je, vezano da 9. i 10. mjesec 11. mjesec, 12. mjesec, nisu bili isplaćeni poticaji, nisu bile isplaćene naknade.Postoji dakle i razlog iz kojeg je do toga došlo. Ali mi ćemo se potruditi da u naredna tri do četiri mjeseca pokušamo isplatiti sve te obveze.
Milas: Koji će biti vaši potezi vezano uz najavu prerađivača mlijeka posebno Laktalisa o formiranju samostalne cijene mlijeka, s obzirom na to da se do sada radilo uz pokroviteljstvo i Ministarstvo?
Španjol: Da.Naime na Savjetu koji je održan dogovoreno je da će se za desetak dana održati novi Savjet mljekara na kome će tema biti samo jedna, a to je formiranje cijene mlijeka. U međuvremenu će se detaljno napraviti analiza svih troškova i svih prihoda vezano za poticaje, plavi dizel. Razmatrati će se i neke mogućnosti vezane uz kreditne linije koje su odobrene poljoprivrednim proizvođačima. Potrebno nam je desetak dana za analizu i to ćemo predočiti na slijedećoj sjednici Savjeta.
Milas : S obzirom na sve teže uvjete proizvodnje mlijeka za očekivati je i odustajanje pojedinih proizvođača. Razmišlja li ministarstvo o poticaju po proizvedenoj količini ili prema referentnoj 2011.?
Španjol: Vezano na goruće probleme koji su detektirani, ne samo u sektoru mljekarstva nego i govedarstva i svinjogojstva, odnosi se i na
legalizaciju objekata i na poljoprivredno zemljište, na zaostale dugove iz 2011. godine ovo je tema također važna, ali ćemo je kroz Savjete iskomunicirati sa sektorom mljekarstva, govedarstva, poljoprivrednim proizvođaćoma, Hrvatskom poljoprivrednom komorom, svim udrugama iz pojedinih resora. Nećemo donositi odluke na prećac nego ćemo pokušati zajedno uzeti sve u obzir i naći neko kompromisno rješenje.
Milas: Uz želje da što prije riješite sve goruće probleme jeli teško doći udrugama do vašeg resornog ministarstva, s ozzirom da s terena čujemo i takva pitanja?
Španjol: Hrvatska poljoprivredna komora je organizacija koja je osnovana s namjerom komunikacije s poljoprivrednim proizvođačima. Nije teško doći, ali mislim da poljoprivredni proizvođači preko poljoprivredne komore trebaju iskomiunicirati pojedine stvari kako bi se svi mi zajedno zapravo našli na istom putu u dobrobiti za razvoj sela i poljoprivrede. Jer gubimo dosta energije na prijenos informacija Udrugama i poljoprivrednim proizvođačima i u tom slučaju dođe i do kratkog spoja, krivo prenošenje informacije. Ovako na način organizacije Savjeta i Vijeća imamo direktni kontakt sa poljoprivrednim proizvođačima, imamo zaključke, pratiti ćemo provedbu tih zaključaka i pokušati ćemo čak i na „ad hok“ osnovi sazivati sjednice Savjeta, sa poljoprivrednim proizvođačima uspostaviti jedan partnerski odnos, drugačiji nego što je bilo do sada. „
nedjelja, 22.01.2012.
OD 1. TRAVNJA MLIJEČNE KVOTE!
SVAKO GOSPODARSTVO ĆE
DOBITI PROIZVODNU KVOTU !
Republika Hrvatska od 1. travnja 2012 započinje s primjenom sustava mliječnih kvota. Ta tržišna mjera regulirana je Pravilnikom o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka (NN 112/2010 ), a na temelju Zakona o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda (NN 149/2009 ).Za provedbu mliječnih kvota nadležna je Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (APPRRR) i Hrvatska poljoprivredna agencija (HPA).
Mliječne kvote su tržišna mjera ograničenja proizvodnje mlijeka i mliječnih proizvoda na unutrašnjem tržištu EU, a s ciljem proizvedenih količina mlijeka i mliječnih proizvoda koje ulaze na zajedničko tržište država članica.
Mliječne kvote su uvedene na tržištu Europe 1984. godine kada se pojavio višak mlijeka i mliječnih proizvoda. Pomoću proizvodnih kvota uveden je balans između ponude i potražnje. Sustav mliječnih kvota primjenjuje se u svim državama članicama EU. Međutim prema dugoročnoj politici EU mliječne kvote bi trebale biti ukinute 1.4.2015. godine. ( pogledati tekst na AgroPolitika, 26.8.2010. „Vrijeme je za suočavanje s činjenicama“)
Podsjetiti ću da je RH od 2005. do 2011. godine vodila pregovore s Europskom Komisijom o pristupanju RH u punopravno članstvo EU koji su se odnosili na zakonsku prilagodbu u 35 poglavlja. Poljoprivreda i ruralni razvitak bilo je pregovaračko poglavlje 11, te slijedom tih pregovora i zakonske prilagodbe koja je učinjena, dolaze rokovi kada na snagu stupaju određeni Pravilnici i Zakoni koji su dio pripreme za ulazak RH u članstvo EU 1.7.2013. Također ću podsjetiti da je tijekom pregovora Hrvatska osigurala nacionalnu proizvodnu kvotu za mlijeko u visini od 765 000 000 kg ( 765 milijuna kilograma mlijeka) Hrvatskoj je odobren referentni dio mliječne masti od 4,07% odnosno 40,7 g/kg mlijeka.
VODIČ O MLIJEČNIM KVOTAMA !
Tekst koji slijedi radim prema informacijama koje pišu u publikaciji „Vodič kroz mliječne kvote“ gdje piše da je „ sadržaj publikacije isključiva odgovornost Agencije za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom razvoju i ni na koji način se ne može smatrati da održava gledište Europske unije“ (??) Ali budući da je za provedbu mliječnih kvota nadležna upravo spomenuta agencija logično je koristiti upravo Vodič Agencije za plaćanje koja ga je izdala i koja će raditi prema Vodiču.
Mliječna kvota dodjeljivati će se na način da će se nacionalna mliječna kvota raspodijeliti izravno proizvođačima mlijeka i to kao
1. individualna kvota za isporuku mlijeka – kvota A
2. individualna kvota za izravnu prodaju mlijeka – kvota B
Količina mlijeka u obje kvote ne može biti veća od količine mlijeka izračunate na temelju prosječne proizvodnje mlijeka prema podacima o broju mliječnih krava i utvrđene prosječne proizvodnje mlijeka po kravi na gospodarstvu. Proizvođači koji tek započinju sa proizvodnjom ili koji su povećali svoju proizvodnju kao rezultat investiranja, mogu HPA podnijeti zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve.
PRAVILA ZA KVOTU A I B !
KVOTA A. Individualnu kvotu A, zajedno s individualnim referentnim udjelom mliječne masti, proizvođaču mlijeka će dodijeliti APPRRR najkasnije do 1.travnja 2012. Zahtjev nije potrebno podnositi jer je temelj za kvotu isporuka mlijeka u referentnom razdoblju koje se uzima od 1.3 2011. godine do 29. veljače 2012.
Proizvođač mlijeko može isporučiti većem broju otkupljivača, ali ukupno isporučena količina mlijeka ne smije biti veća od dodijeljene individualne kvote A.
Proizvođač ima obvezu čuvati dokumente o isporučenim količinama mlijeka, koje mu je otkupljivač obvezan izdati, i to najmanje tri godine od završetka godine u kojoj je bila isporuka i u kojoj su dokumenti nastali. Proizvođač mora omogućiti HPA i APPRRR uvid u dokumente isporučenog mlijeka kao i uvid u Registar goveda na gospodarstvu.
KVOTA B. Proizvođači koji svoje mliječne proizvode žele izravno prodavati potrošačima moraju zatražiti kvotu B. Individualnu kvotu B proizvođaču dodjeljuje APPRRR najkasnije do 1.4. 2012 .Ali proizvođač za kvotu B mora podnijeti zahtjev HPA do 29. veljače 2012. godine.
Proizvođač s kvotom B mora voditi mjesečnu evidenciju o svim količinama mlijeka odnosno mliječnih proizvoda koji su predmet izravne prodaje.I važna napomena: proizvođač ne smije prodavati mlijeko ili mliječne proizvode koristeći pravo na individualnu kvotu B drugog proizvođača.
Proizvođač čija individualna kvota B iznosi 5 000 kg ili više dužan je voditi evidenciju o mlijeku i mliječnim proizvodima koji su proizvedeni, ali nisu prodani ili koji su upotrijebljeni na poljoprivrednom gospodarstvu i tu dokumentaciju potrebno je čuvati tri godine od završetka godine u kojoj su dokumenti nastali. HPA je do 15. svibnja potrebno dostaviti godišnje izvješće o izravnoj prodaji za prethodnu kvotnu godinu.
Za proizvođača koji je isporučio u individualnoj kvoti A ili proizveo i prodao u kvoti B veće količine mlijeka i mliječnih proizvoda nego što mu je to bilo dodijeljeno, APPRRR će donijeti odluku o iznosu pristojbe sukladno njegovom doprinosu u prekoračenju nacionalne kvote. No pristojba se plaća samo ako država na nacionalnoj razini proizvede veću količinu mlijeka od dodijeljene nacionalne kvote. A nacionalna kvota za mlijeko u RH iznosi, kako sam već napisala, 765 milijuna kilograma mlijeka.
Mlijeko koje se eventualno s poljoprivrednog gospodarstva isporuči, a da zbog zdravstvenih razloga nije prihvatljivo za preradu, neće se kao količina uzeti u obzir pri izračunu kvote.
subota, 21.01.2012.
POLITIKU I VELIKE POLJOPRIVREDNE SUBJEKTE VAN IZ SISTEMA OPG-a
11 ZAHTJEVA PROIZVOĐAČA MLIJEKA
OSJEČKO – BARANJSKE ŽUPANIJE
Na sastanku u Ministarstvu poljoprivrede 17. siječnja Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije iznijela je slijedeće zahtjeve:
1. Tražimo da se za sve poljoprivredne proizvođače izjednači zakup poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu na rok od 50 godina, jer su veliki subjekti plaćali od 150-280 kn po hektaru, a obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja isključivo žive od poljoprivrede i stočarstva plaćaju od 1500-2000 po hektaru. Također se trebaju smanjiti i cijene već postojećih zakupa, a prilikom novih zakupa obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebala bi imati prednost.
2. Tražimo da se izmijeni pravilnik za legalizaciju te da se, u što je moguće kraćem roku, prostorno legaliziraju svi objekti namijenjeni za poljoprivrednu proizvodnju.
3. Kako bi bili konkurentni, te imali jednake uvjete kaso i europski proizvođači mlijeka, tražimo da se proizvođačima mlijeka subvencionira plavi dizel na način da cijena jedne litre plavog dizela bude jednaka cijeni jedne litre mlijeka.
4. Pošto obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima nije isplaćeno 50% kapitalnih ulaganja, tražimo da se proizvođačima za taj iznos umanje krediti, kao što smo to tražili još od početka 2008. godine i da se napravi reprogram kredita.
5.Tražimo da se isplate 4 zaostale premije za mlijeko, za mjesec rujan, listopad, studeni, prosinac kako bi proizvođači mogli odraditi proljetnu sjetvu.
6. Tražimo da se vrate ukinuti poticaji za uzgoj ženske teladi u iznosu od 1500 kn po grlu i teladi za tov u iznosu od 600 kn po grlu, koji su bili sastavni dio parametara Operativnog programa 2004.
7. Onima kojima je osnovna djelatnost poljoprivreda trebaju dobiti puni iznos državne potpore, a onim poljoprivrednicima koji primaju socijalnu pomoć, koji imaju mirovine, koji imaju neku vrstu obrta ili su zaposleni u nekoj firmi ne bi trebali ostvarivati potpore u poljoprivredi jer ne žive isključivo od poljoprivredne proizvodnje. Ovim modelom se može jako puno uštedjeti na proračunu.
8. Naši članovi Udru7ge traže da se za sve subjekte (pravne i fizičke) javno objave svi podaci o kapitalnim ulaganjima i državnim potporama u poljoprivredi, kako bi spriječili sivu ekonomiju, odnosno da potpore ne dobivaju oni koji niti nemaju proizvodnju na poljoprivrednim površinama.
9. Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije već 10 godina traži da se preispita tko ostvaruje ekstra dobit na litri mlijeka. Na sastancima su bili proizvođači, prerađivači, Ministarstvo poljoprivrede, a za stolom bi trebali sjediti i predstavnici velikih trgovačkih lanaca da vidimo tko ostvaruje ekstra dobit od one prosječne cijene 1,40 kn koje dobije proizvođač do krajnje cijene od 7 kuna na polici.
10. naši članovi Udruge koji posjeduju zaražena grla enzootskom leukozom i koji isključivo žive od proizvodnje mlijeka, traže da im se odšteta plati prema ekonomskoj vrijednosti pojedinog grla, tj. prema količini mlijeka koje pojedino grlo da u 305 dana laktacije, plus tele, te plus sama vrijednost muzne krave. Sva zaražena gospodarstva moraju što prije postići onu proizvodnju koju su imali prije zaraze kako bi mogli vraćati kredite, a to neće biti u mogućnosti ako im se ne isplati stoka na prethodno pojašnjeni način, te traže da se stoka izlučuje postupno kroz duži vremenski period.
11. Tražimo da se ne ukida zaštitna cijena mlijeka od 2,40 po kg.
Na tom su sastanku bili i predstavnici ostalih Udruga proizvođača mlijeka u Hrvatskoj, zatim prerađivači, predstavnici Hrvatske poljoprivredne agencije, Hrvatske veterinarske komore, Agronomskog i Poljoprivrednog fakulteta a razlog sastanka bili su problemi u sektoru mljekarstva.
Sastanku je predsjedala Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede, u prisustvu pomoćnice ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju Vesne Gantner- Kuterovac i Mirjane Mataušić –Pišl pomoćnice ministra za veterinarstvo.
POLJOPRIVREDNU KOMORU TREBA
OČISTITI OD KADROVA HSS-a!
Prema riječima tajnika Udruge mljekara Osječko baranjske županije Milana Kosanovića Udruga zahtijeva od ministra Jakovine da direktno surađuje s predstavnicima udruga, a ne da suradnja ide preko Hrvatske poljoprivredne komore. Stav je Udruga Osječko baranjske županije da je Poljoprivredna komora instrument za provođenje politike Hrvatske seljačke stranke a kao takvu je većina Udruga ne priznaje. „Poljoprivredna komora se mora depolitizirati kako bi bila Komora svih poljoprivrednika Hrvatske koji plaćaju komorski doprinos, a ne samo članova po stranačkoj pripadnosti i osobnom interesu. S jednim mandatom u Saboru Hrvatska seljačka stranka (HSS) i dalje vodi poljoprivrednu politiku preko Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne komore, iako je biračko tijelo jasno dalo do znanja da nije bilo zadovoljno njihovom poljoprivrednom politikom i da je provođenjem te iste poljoprivredne politike HSS selo dovelo do sloma.“
Predstavnici Udruga proizvođača mlijeka Osječko – baranjske županije zahtijevaju da se velike poljoprivredne subjekte odvoji od obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.“Lako se velikima hvaliti da su uspješni kada su dobili bivše PIK-ove za jednu kunu i isplaćena su im kapitalna ulaganja u iznosu od 50%, a s druge strane obiteljska poljoprivredna gospodarstva su ostala bez kapitalnih ulaganja, te samim tim ne mogu biti konkurentna na tržištu“- pojašnjava tajnik udruge Milan Kosanović.
Zbog svih nagomilanih problema Udruga proizvođača mlijeka Osječko baranjske županije traži HITAN SASTANAK sa premijerom Milanovićem i ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom kako bi detaljnije objasnili zahtjeve članova Udruga proizvođača mlijeka Osječko-baranjske županije.
četvrtak, 19.01.2012.
ZAR MINISTAR JAKOVINA IGNORIRA RIBARE?
PONUĐENA SURADNJA OSTALA BEZ ODGOVORA!
PRIOPĆENJE KOORDINACIJE UDRUGA PROFESIONALNIH RIBARA
Cilj ovog otvorenog pisma je iskazati naše razočarenje novom Vladom, jer smo iščitavajući njihov predizborni program za ribarstvo mislili da napokon dolaze ONI koji će uraditi nešto pozitivno za ribarstvo, ali nas je sam ministar kao član te Vlade razočarao, a Vlada sama sebe demantira.
Ribarstvo je nestalo iz naziva Ministarstva, a očito je da novi ministar poljoprivrede nema pojma koji će stručnjak uopće voditi RIBARSTVO i provoditi njihov zacrtani program. Novom ministru, u čijem je resoru RIBARSTVO ponudili smo suradnju, s prvobitnim ciljem da mu iskažemo naša stajališta, ali nije nam se udostojio niti odgovoriti. Već se okružio uvijek istim ljudima i suradnicima a nas ribare ignorira, što znači da će ova nova vlast samo biti kontinuitet stare vlasti i istih pogleda na ribarstvo i ribarsku granu. Nažalost, obzirom da ribarskoj industriji vrijeme ističe, vjerojatno ćemo u mandatu ove vlasti biti svjedoci potpunog kraha hrvatskog ribarstva, starog više od tisućljeća. Nažalost, opet je ribarstvo nastavilo u krivom smjeru. Stoga, ovim pismom pozivamo i sve ribare Hrvatske na akciju u zaštitu ribarstva kojemu ističu posljednje minute. Žalosno je da umjesto na moru i ribanju moramo provoditi vrijeme u prosvjedima, ali ako sada zašutimo i ne odupremo se, uskoro nećemo imati zašto niti prosvjedovati, jer će ribarstvo u istočnom Jadranu nestati jednom za svagda!
Prošlo je već dosta vremena od izbora i uspostave nove Vlade, i moramo reći da smo očekivali neke pomake, iako nismo očekivali brza čuda. Priželjkivali smo da će se, ZA NAŠE RIBARSTVO, neke stvari početi odvijati u pozitivnom smjeru, obzirom na stanje u koje nas je dovela prethodna administracija.
Kao Koordinacija ribarskih udruga nikad nismo štedjeli nikoga od onih koji su radili protiv ribarstva. Potpuna nestručnost ribarske administracije, interesne grupe, a slobodno možemo kazati i ribarska mafija, su doveli ribarsku industriju u kolaps. Ribari su u dvadeset godina hrvatske države izgubili sva prava, a dobili samo obaveze. Danas je većina ribara u teškom stanju s neizvjesnom budućnosti, osim onih interesnih pojedinaca koji su uvijek bili dobri s vlasti i u prethodnom razdoblju dobro omastili brkove muljažama oko poticaja, povlastica i ostalog.
Uglavnom, stvoren je kaos, i to namjerno, da bi se pojedinci u ribarstvu, neki ribari i vrh administracije, obogatili na leđima ribara. Cijena ribe za ribara je pala, troškovi i obaveze su narasli, a razlika cijene od ribara pa do ribarnice je drastično viša nego u EU. Naš narod je došao do toga da ni srdele ne može kupiti. Od nas se kupuje po 3 kn, a prodaje po 25 kn!
Da stvar bude grotesknija, u trenutku kolapsa mnogih resursa, nadležno Ministarstvo, Hrvatska gospodarska komora te Hrvatska obrtnička komora, troše novce poreznih obveznika i po Lijepoj našoj promoviraju jedenje ribe, da bi se digla potrošnja, a istovremeno ništa ne poduzimaju za reguliranje prometa ribom. Obzirom da je svima, osim njima, jasno da su resursi u kolapsu, povećanje potrošnje očito znači i povećanje uvoza ribe, kojim se opet pogoduje trgovcima, a ne ribarima!
Licemjerno je da spomenute institucije svih ovih godina nisu dale niti jednu soluciju kako riješiti problem prodaje ribe, povećanih troškova ribarstva, beneficiranoga radnoga staža ribara, problema oko registra brodova, cijene goriva, a da ne govorimo o apsurdnim pravilnicima koji nemaju veze s realnošću, pa ni s EU propisima. Koordinacija udruga je odavno javno objavila rješenja za brojne probleme, ali uskoj interesnoj grupici to nikad nije odgovaralo, jer bi time izgubili svoj kolač, od kojega većina ribara nema niti mrvice.
UDRUGA PROFESIONALNIH RIBARA NAŠE MORE, Predsjednik:
Albin Popov
UDRUGA PROFESIONALNIH RIBARA MARE CROATICUM, Predsjednik: Daniele Kolec
UDRUGA PROFESIONALNIH RIBARA ISTARSKI RIBAR, Predsjednik: Radovan Simić
subota, 14.01.2012.
SASTANAK MINISTRA I PREDSTAVNIKA HPK
IZVJEŠĆE POVRŠNO
A NAGLASAK NA PLANOVE
Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina 13. siječnja održao je prvi sastanak otkako je kao član Vlade SDP, HNS, IDS HSU stupio na ministarsku dužnost, sa predstavnicima Hrvatske poljoprivredne komore. Zajedničko priopćenje s tog sastanka odslalo je Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska poljoprivredna komora (HPK).
Na sastanku, iz Hrvatske poljoprivredne komore bili su predsjednik Darko Grivičić, direktor dr.sc. Ivan Katalinić, glavni tajnik Damjan Bogdanović, predstojnica Javne poljoprivredne savjetodavne službe Željka Gudelj Velaga i saborski zastupnik Vladimir Bilek, član Upravnog odbora, a iz ministarstva poljoprivrede uz ministra Jakovinu sastanku je prisustvovala njegova zamjenica Snježana Španjol, te pomoćnica ministra doc.dr.sc Vesna Gantner Kuterovac.
„ Ministar Jakovina izvijestio je predstavnike HPK o preuzetim financijskim obvezama od prethodnog ministra“, piše u priopćenju ali bez decidiranog navoda KOLIKE SU TE OBVEZE,
KAO DA SE NE RADI O NOVCU POREZNIH OBVEZNIKA, te se navodi da „je izvijestio o brojnim zahtjevima proizvođača“, ali bez pojašnjenja KAKVI su to zahtjevi proizvođača, „ koji su od početka godine pristigli u Ministarstvo.“
„Ministar je najavio osnivanje dva ključna vijeća – Vijeće za poljoprivredu i Vijeće za prehrambenu industriju, kao i sektorske Savjete u čiji će rad biti uključeni predstavnici komora, udruženja proizvođača, prehrambene industrije te znanstvene zajednice sa ciljem da se do rješenja dolazi kompromisno i brzo kako bi se negativni trendovi hrvatske poljoprivrede okrenuli u pozitivnom smjeru i cijeli resor postao konkurentan.“
„Naglašena je važnost Savjetodavne službe te djelatnika unutar sustava Ministarstva i agencija kao i svih stručnjaka u agraru, koji bi vrlo brzo trebali postati kvalitetniji servis poljoprivrednih proizvođača, pri čemu je istaknuto da je na terenu potrebno više ekonomista osposobljenih da postanu konzultanti proizvođačima.“
„Iako je poljoprivreda opterećena bremenitim problemima i brojnim financijskim zahtjevima sa terena koji svakodnevno stižu u Ministarstvo, naglašeno je kako je cilj novog ministra, kao i HPK da se u uvedu red, rad i odgovornost.“
„Dogovoreno je da će se u idućem razdoblju razgovarati o važnim temama poput legalizacije poljoprivrednih objekata, zaostalim obvezama, osmišljavanju modela kojima bi se više novca povlačilo iz EU fondova nego što je to bilo do sad i dr. Ministar Jakovina i predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore zaključili su kako je izlazak na referendum i davanje podrške ulasku Hrvatske u EU ključan, zbog svih preuzetih obveza i procesa koji su već započeli“.
„Zajednički zaključak je, da će u ovom mandatu Hrvatska poljoprivredna komora, uz Vijeća za poljoprivredu te stručne savjete Ministarstva dobiti svoju pravu vrijednost, te će postati središnja institucija svih proizvođača i udruga preko koje će se u redovitim kontaktima i sastancima artikulirati svi problemi i pronalaziti rješenja sa kojima su suočeni proizvođači. Ministar je najavio da će se redovita komunikacija uspostaviti vrlo brzo čim se kompletira tim i napravi preustroj Ministarstva. Predstavnici Hrvatske poljoprivredne komore dali su podršku prvim najavama ministra te pozdravili stav ministarstva da bi se u aktualnom trenutku za poljoprivredu HPK trebala profilirati kao institucija i mjesto preko kojeg će sve udruge proizvođača komunicirati sa Ministarstvom, kao što je to i u zemljama čije iskustvu u radu koriste i koje dugi niz godina imaju poljoprivredne komore“ _ piše u zajedničkom priopćenju Ministarstva poljoprivrede i Hrvatske poljoprivredne komore.“
četvrtak, 05.01.2012.
HRVATSKI SAVEZ UDRUGA PROIZVOĐAČA MLIJEKA
OČITOVANJE O PROBLEMIMA
Predsjednik Hrvatskog Saveza Udruga
proizvođača mlijeka Hrvatske Igor Rešetar
poslao mi je informaciju o držanom sastanku
u Karlovcu, koju objavljujem :
HRVATSKI SAVEZ UDRUGA
PROIZVOĐAČA MLIJEKA HRVATSKE
ZAKLJUČCI
· Sastanak u Mekušju Gornjem,Karlovac,dana 04.01.2012.
· Očitovanje na pojavu leukoze goveda u RH:smatramo da se mjere provode ishitreno jer nigdje u EU se stoka ne uklanja sa farmi nakon prvog pozitivnog rezultata. Predlažemo da se kod pozitivnih krava izvrši dodatno testiranje,te da se nakon drugog pozitivnog rezultata naredi mjera izlučivanja u roku 6 mjeseci jer bolest nije opasna,mlijeko i meso se može normalno upotrebljavati.Isto tako nakon drugog pozitivnog rezultata treba isplatiti naknadu posjedniku stoke da si može za taj iznos kupiti steonu junicu koja nakon šest mjeseci ulazi u proizvodnju.Plaćanje treba izvršiti u roku od 30 dana
· Od strane resornog ministarstva tražimo HSUPM traži da se zaostale premije za 9. i 10. mjesec 2011. hitno isplate jer su prekoračeni zakonski rokovi isplate.Za 11. i 12. mjesec 2011. godine rok plačanja je 30.01.2012. i 28.02.2012.godine.
· HSUPM traži da se hitno osiguraju sredstva za potpore koja se moraju isplaćivati na mjesečnoj razini do ulaska RH u EU
· Očitovanje na dopis Croatiastočara kojeg smo primili 12.12. 2011:
Smatramo da imamo tržišnu metodu formiranja otkupne cijene mlijeka u Republici Hrvatskoj,te da ju kao takvu ne treba mijenjati. Dogovor o otkupnoj cijeni svježeg mlijeka, koja predstavlja polaznu točku za izračun cijene mlijeka,a izračunava se iz tablice EC- EU-27 ne smatramo oblikom narušavanja slobodnog tržišnog natjecanja.Isto tako i banke imaju polaznu točku za izračun kamata (Euro LIBOR).Osim tih polaznih točaka u RH postoje različiti načini izračuna tvorničke premije koja ovisi prije svega o kvaliteti mlijeka i količini istog i to mljekare utvrđuju samostalno, svojim pravilnikom ili na neki drugi način gdje postoje razlike i unutar same mljekare. U tome nije korektno to što mljekare ne dozvoljavaju prelazak kooperanata iz mljekare u mljekaru i time sprečavaju ravnopravnu tržišnu „utakmicu“. HSUPM drži da sukladno zakonu o plaćanjima u RH isto tako i država, a isto tako i pojedine mljekare moraju držati se zadanih rokova plaćanja a to je max. 60 dana.
Kontakt:Igor Rešetar 098/389 333
utorak, 03.01.2012.
TKO INZISTIRA NA ISKORJENJIVANJU ENZOOTSKE LEUKOZE
U 110 DANA U OSJEČKO BARANJSKOJ ŽUPANIJI
POZITIVNIM NA LEUKOZU PROGLAŠENE 602 KRAVE
A U OSTAKU HRVATSKE 384
Da li je potrebno INZISTIRATI na iskorjenjivanju enzootske leukoze goveda (ELG), točnije mliječnih krava, kada se zna da ona nije patogena ni na koji način za čovjeka ni za ljudsko zdravlje? Tko inzistira _ Uprava za veterinarstvo, ili Uprava provodi tek nečije planove?
Ekonomske su štete ogromne na OPG-ima gdje je bolest krava muzara potvrđena, jer se radi o gospodarstvima na kojima je glavna djelatnost proizvodnja mlijeka. Zašto takva veterinarska kontrola bez svijesti o odgovornosti za ekonomske posljedice na gospodarstvima s kojih se odstranjuju goveda čija je analiza krvi- navodno- pozitivna na enzootsku leukozu? Ne zagovaram bezakonje, enzotska leukoza goveda dio je legislative Ministarstva poljoprivrede, a Pravilnik o mjerama za suzbijanje i iskorjenjivanje enzootske leukoze goveda stupio je na snagu 1.1.2007. godine.
Ali prema podacima Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede leukoze je proteklih godina u Hrvatskoj , s obzirom na pregledana goveda bilo vrlo malo.
Evo tablice:
Nisu li ipak, kada se radi o Osječko baranjskoj županiji, mjere za suzbijanje leukoze otišle predaleko?
Prema podacima Uprave za veterinarstvo u vremenu od 1. rujna do 20. prosinca, dakle u 110 dana u 28 sela i 163 farme bila su pozitivna 602 mliječne krave. One su odstranjene ili trebaju biti odstranjene s farmi i eutanizirane. U svim ostalim županijama RH pozitivno na leukozu bilo su tek 384 mliječne krave.
Tablica:
Po ostalim županijama stanje je sasvim drugačije!
Tablica po županijama:
Izvor: Uprava za veterinarstvo
U Hrvatskoj već više godina politika ima „duge prste“ korupcija i nepotizam su iznimno razvijeni. Situacija s političke scene preslikana je i na život u društvu. Nakon što su i bivši premijer i podpredsjednik Vlade krivično optuženi, uz vrlo mnogo drugih državnih službenika koji su bili u službi donedavno političke stranke na vlasti, što samo poručuje da pohlepa za novcem ne preže ni pred čim, sklona sam mišljenju da i ovaj posao traženja oboljelih krava u Osječko baranjskoj županiji ima veze s nekim i nečijim političkim odlukama.
U društvu kao što je hrvatsko u kome, pokazalo se, ljudi koji su na funkcijama na kojima mogu odlučivati o drugima, nemaju moralne i etičke odgovornosti a naglašavaju demokraciju, mogu raditi doslovno svašta. Takva se teza nameće s obzirom na različita ne ugodna iskustva u ovom društvu. A u županiji u kojoj se doslovno INZISTIRA NA SUZBIJANJU, ODNOSNO ISKORIJENJIVANJU leukoze MUZNIH KRAVA nameće se pitanje – Zašto?
Zar zbog izvoza domaćeg mlijeka i junica u EU? A tko to ima u Hrvatskoj dovoljno junica da bi ih mogao izvoziti i tko si želi otvoriti tržište, pa mu je potreban certifikat na nivou države koja mora biti slobodna od leukoze?
OSJEČKO BARANJSKA ŽUPANIJA VODEĆA U PROIZVODNJI MLIJEKA!
U Osječko baranjskoj županiji dio poljoprivrednika se preorijentirao na mljekarsku proizvodnju u zadnjih nekoliko godina i ima odlične rezultate u isporuci mlijeka.
Godine 2010. u Osječko –baranjskoj županiji je proizvedeno i isporučeno 135 110 724 milijuna litara mlijeka ( tablice su napravljene bez oznake kg ili litara mlijeka, pa ću koristiti izraz litra), ona je imala 1367 isporučitelja mlijeka, na isto toliko muznih farmi, od 19 448 muznih krava u RH.
Osječko baranjska županija imala je 2005. godine 2 612 muznih farmi sa 11 748 muznih krava i te je godine isporučeno 78 509 443 milijuna litara mlijeka. Brojke iz 2010. koje se mogu vidjeti i u tablicama upravo govore o tome da su proizvođači mlijeka te županije napravili veliko prestrukturiranje u želji da uspiju. Tako je kroz godine količina isporučenog mlijeka postala adekvatna proširenju farmi i povećanju broja muznih krava. A veliki je broj tih farmi koje imaju europsku klasu mlijeka. Od ukupno proizvođača mlijeka u RH 2005 . kada ih je bilo 44 560, a u Osječko baranjskoj županiji 2 612, prestrukturiranje je završilo 2010. s brojem od 19 937 proizvođača u RH, a u Osječko baranjskoj županiji ih je 1 367.
Po broju isporučenih litara to je bila prva županija u RH.Ako će se još tri mjeseca ovako revno raditi na ISKORIJENJIVANJU leukoze, proizvodnja mlijeka u Osječko baranjskoj županiji biti će manja za milijun litara,OPG gospodarstva pretrpjeti će ogromne štete, a mnoga će gospodarstva i financijski i gospodarski doslovno nestati.
Izvor: Hrvatska poljoprivredna agencija
Ima li veze leukoza s Europskom unijom? Postupa li se usiljeno kako bi se ispunila obveza prema EU s odredbom na papiru, a EU je za Hrvatsku još ipak daleko jer je datum ulaska predviđen za 1. 7.2013. godine!?
Kakve veze ima leukoza na OPG- ima s pripremama za otvaranje moderne farme od 1800 muznih krava u Belju d.d.?
Podsjetiti ću da je dogovorena kvota u pregovorima s EU za proizvodnju mlijeka iznosi tek 740 000 000 litara.
Podizanje mliječne proizvodnje po kravi, što se kroz udruge simentalske i holdstein pasmine potiče, nije li ipak nekog dovela na pomisao da ispregovarana kvota proizvodnje nije povoljna i da progresivnim proizvođačima to nije nedostižan limit?
Radi li si netko „odstupnicu“ i zato inzistira na iskorijenjivanju leukoze? Sve su opcije otvorene! Jer u društvu nedostaje etičke i moralne odgovornosti!
BOLEST BEZ POSLJEDICA ZA ZDRAVLJE
Prema podacima Uprave za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede, to je kronična virusna zarazna bolest goveda, uzročnik bolesti je retrovirus.Ta je bolest poznata kao bolest velikih farmi. Proširena je na svim kontinentima. Dokazati se može tek laboratorijskom pretragom uzorka krvi životinje.
Međutim u materijalu Uprave za veterinarstvo piše i slijedeće:
„ Na većim stadima provodi se i uzimanje skupnih uzoraka mlijeka, na način da jedan skupni uzorak može sadržavati mlijeko uzeto od najviše 20 krava. U slučaju pozitivnog nalaza skupnog uzorka mlijeka, POSTAVLJA SE SUMNJA
NA ELG, a od svih životinja koje su bile obuhvaćene uzorkom uzimaju se uzorci krvi, radi konačne potvrde, odnosno pronalaženja i izdvajanja zaraženih životinja“.
Ako se bolest može dokazati samo laboratorijskom pretragom uzorka krvi životinje, kakva se sumnja na ELG može postaviti preko mlijeka?
Potrebno je uočiti i slijedeće što kaže Uprava za veterinarstvo:
“ Za razliku od ostale dvije najjznačajnije bolesti goveda tuberkuloze i bruceloze, ELG nije zoonoza – VIRUS ELG NI NA KOJ NAČIN NIJE PATOGEN ZA ČOVJEKA.
Štete koje bolest nanosi su isključivo ekonomske prirode i odnose se na zdravlje životinja. ELG NIJE JAVNOZDRASTVENI PROBLEM U SMISLU OPASNOSTI PO ZDRAVLJE LJUDI. No ukoliko na liniji klanja budu primIjećene tumorozne promjene na trupovima, unutrašnjim organima ili limfnim čvorovima ( što je relativno čest nalaz pa i kod klinički potpuno zdravih životinja ) ovisno o opsegu promjena dijelovi trupova ili čitavi trupovi biti će proglašeni neupotrebljivim za prehranu ljudi te će biti neškodljivo uklonjeni, budući da takvo meso, iako nije zarazno za čovjeka, dakako nije predviđeno za prehranu ljudi. Mlijeko životinja oboljelih od ELG također ni na koji način nije zarazno za ljude.“
Radi se o zdravlju koje nije ugroženo, čak ni preko mlijeka krava koje su pozitivne na leukozu. Prema tome, ne postoje razlozi da se INZISTIRA na suzbijanju i iskorjenjivanju enzootske leukoze u goveda i muznih krava, bez razmišljanja o posljedicama.
Mišljenja sam da bi Ministar poljoprivrede trebao bez ikakve najave smijeniti više osoba u Upravi za veterinarstvo koje su u „lancu tog iskorjenjivanja“ sve do laboratorija za analizu krvi, sve koji su u uskoj vezi s provedbom iskorjenjivanja leukoze, kako bi se događaji koji potresaju uzgajivače muznih krava u Osječko baranjskoj županiji postali anatema.
srijeda, 28.12.2011.
UREDBA O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012. GODINU
UDRUGA „BABY BEEF“ TRAŽI PONIŠTENJE UREDBE
O PREFERENCIJALNOM UVOZU
Udruga za uzgoj i tov junadi „Baby Beef „koja ima 220 članova u RH i proizvodnju od oko 170 000 grla u području govedarstva, traži od Vlade poništenje Uredbe kojom se od 1.1 2012. dopušta preferencijalni uvoz, prema njihovim procjenama čak 28.000 grla goveda iz EU, EFTE , CEFTE i WTO u Hrvatsku.
Što je razlog takvog zahtijeva Udruge?
Na 163. sjednici 1.12. bivša Vlada RH donijela je UREDBU O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012. GODINU ( NN 143/ 2011. od 12.12. ) „ kojom je utvrđen sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe, propisana visina carina koje se naplaćuju u 2012. na uvoz roba, sukladno načelu najpovlaštenije nacije, te uvjeti za uvoz roba podrijetlom iz zemalja s kojima je Republika Hrvatska sklopila ugovor o povlaštenom carinskom režimu“ piše u Uredbi u članku 2. koja ima samo 6 članaka.
Tih šest članaka vrlo kratko objašnjavaju SADRŽAJ UREDBE O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012. GODINU koja je napisana na 696. stranica publikacije već spomenutog naslova. Na još devet stranica – do 704. koliko ih publikacija ima, navedene su CARINSKE KVOTE.
Uredba o Sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe usklađena je s važećom
Kombiniranom nomenklaturom Europske unije. U članku 3. Uredbe piše „pri obračunu i naplati carine na robu koja se uvozi u Republiku Hrvatsku primjenjuje se stopa carina utvrđena u stupcu „Osnovna stopa carine“ u Carinskoj tarifi. Pri obračunu i naplati carina na robu podrijetlom iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovor o povlaštenom carinskom režimu primjenjuju se stope carina utvrđene u stupcu „Snižene stope carina pri uvozu roba podrijetlom iz zemalja s kojima je RH sklopila ugovor o povlaštenom trgovinskom režimu“. A to se odnosi na zemlje EU,EFTE (Eeuropean Fair Trade Association) Europska slobodna trgovinska zona i CEFTE (Central Europen Free Trade Agreement) Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini, a Hrvatska je njena članica od prosinca 2002.
Kao zemlje EFTE ovdje su navedene Island, Norveška, Švicarska i Lihtenštajn, a kao zemlje CEFTE navedene su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Moldova, Srbija, UNMIK/Kosovo i Turska.Pod imenima spomenutih zemalja, navedene su tarifne oznake i NAZIVI proizvoda, predmeta, životinja i artikla koji se uvoze, a uz koje je oznaka „sl“ što je u KRATICAMA I SIMBOLIMA objašnjeno ovako “slobodno, primjenjuje se nulta stopa carine“. Tih „sl“, bez pretjerivanja, je puna publikacija UREDBE O CARINSKOJ TARIFI za 2012.
U dijelu publikacije CARINSKE KVOTE ( st.696) uz tarifnu oznaku upisane su carinske kvote u tonama, preferencijalna stopa carine unutar kvote u postocima i stopa carine na uvoz količine izvan kvote.Odnosi se to na zemlje EU, Island, Norvešku, Švicarsku i Lihtenštajn, Makedoniju, Moldovu, Srbiju, Tursku i WTO (World Trade Organization) Svjetska trgovinska organizacija . Hrvatska je njena članica od studenog 2000 godine, a time jedna od 153 članice koliko je zemalja u članstvu WTO-a.
„ BEBY BEEF“ PROTIV PREFERENCIJALNOG UVOZA GOVEDA I MESA
Predsjedništvo Udruge „Beby Beef“ ističe da će uvođenje bescarinskih kvota neminovno srušiti nivo govedarske proizvodnje koji je dosegnut 2011.“ Jednostranim uvođenjem bescarinskih kvota za kategoriju svježe junetine od 3.500 tona te bescarinske kvote za živa goveda u kategoriji 300 kg za klanje u količini od 7.000 tona otvara mogućnost bescarinskog, ali i od strane EU subvencioniranog uvoza u ekvivalentu od preko 28.000 grla. Kada ovim bescarinskim kvotama dodamo i kategoriju smrznute govedine koja također prelazi na nultu stopu carine u količini od 4.500 tona, dolazimo do spoznaje da će u 2012.čak četvrtina domaće proizvodnje biti zamijenjena i istisnuta uvozom. Navedene mjere su direktan suport rušenja domaće proizvodnje i dovode u pitanje kroz pregovore sa EU utvrđen princip postupnog, simetričnog i recipročnog otpuštanja carinskih uvozno izvoznih ograničenja, što su članovi udruge „Baby Beef“ ugradili u svoje programe rada kao standard tržišnog pravila i očekivanih uvjeta privređivanja „ navodi se u priopćenju Udruge povodom objave u Narodnim Novinama UREDBE O CARINSKOJ TARIFI ZA 2012.
_ Što to znači za proizvođače u govedarstvu?
Dr. Josip Pavičić kaže: To znači da je Vlada odobrila kvotu bescarinskog uvoza, da se zabrani raspodjela kvota, jer će se mesari, trgovci javljati da dobiju bescarinsku kvotu. Oni su i do sada uvozili subvencionirano meso – prednje četvrti mladih bikova i carinili su na 11 kuna. Zamislite uvoz mesa po 11 kuna bez carine? U trgovini nigdje nije meso kao takvo jeftino i deklarirano nego se prodaje skupo kao i sve ostalo meso. Tu dva čovjeka dijele kapital!Vlada to nije imala pravo ni donijeti, jer je bila tehnička Vlada, tako je ona zabila nož u leđa novoj nadolazećoj Vladi. Tražiti ćemo od nove Vlade hitno da stornira raspodjelu kvota, kao i objavljivanje natječaja za kvote, kako bi razmotrili situaciju. To je kukavičje jaje. I ponavljam, to Vlast nije ni smjela donijeti. Uvozili su i do sada, a sada žele uvoziti bez carine,jednostrano. A mi u tom slučaju tražimo bescarinski izvoz-“kaže dr. Pavičić .
Predsjednik Udruge Beby Beef Toni Rajić ističe kako to ugrožava proizvodnju domaće junadi. Uvođenje bescarinskih kvota za uvoz svježe junetine, bescarinske kvote za uvoz živih goveda te za uvoz smrznute govedine značilo bi da će se u 2012. morati smanjiti dosadašnja proizvodnja i odlični rezultati iz 2011. koji su ostavili trag i na prilivima u državnom proračunu.
A ti se rezultati očituju u povećanju izvoza od oko 25 000 komada grla 2011. godine u Libiju, Egipat i Libanon, gdje su sami proizvođači pronašli svoje tržište.
No Toni Rajić koji dobro poznaje govedarsku proizvodnju i kretanje na tržištu govedarstva ističe važan moment „Govedarska proizvodnja pretrpjeti će ozbiljne štete to je evidentno već sada. Već sada „trgovci“ s niskim cijenama ruše naše proizvođače koji nisu u kontinuitetu na tržištu već imaju sezonske robe koje im dolaze ,ljudi u mjesecima ili godišnje imaju robu za prodaju, i oni su ti ljudi koji su prevareni na terenu. Ti koji najviše varaju tzv. male proizvođače, oni s te strane najviše priželjkuju da dobiju taj uvoz i da istrijebe malu proizvodnju.“
Predsjednik Udruge „Baby Beef „koji je sudjelovao i u dijelu pred pristupnih pregovora za ulazak u EU vrlo bitnim smatra pa zato i naglašava slijedeće:
_ U kontinuitetu se proizvođačima u Hrvatskoj govori da mala proizvodnja nema perspektivu i da nema budućnost. No ja odgovorno tvrdim da su u EU potpuno druga pravila i da EU vodi briga o malim proizvođačima. Nama se servira u kontinuitetu priča da smo nekonkurentni da nemamo ozbiljnu proizvodnju. Ja odgovorno tvrdim da se mi u tovnom govedarstvu moramo povezati i s malom proizvođačem koji ima jedno jedino grlo, on mora uživati sve mogućnosti iz te proizvodnje, mora biti zaštićen i mora i dalje proizvoditi. Čovjek koji ima malu proizvodnju može polučiti najbolje rezultate. Moramo primijeniti prema tim proizvođačima pravila koja prema njima primjenjuje uređena Europa“.
UREDBA CARINSKE TARIFE I CARINSKE KVOTE
ZA ŠIROKI SPEKTAR NAMIRNICA I PROIZVODA
Proizvođači govedine i svih vrsta goveđeg mesa kao Udruga su dobro organizirani, a time i dobro informirani pa su vrlo brzo otkrili informaciju koja se u sklopu CARINSKE TARIFE za 2012. odnosi na preferencijalni uvoz govedine. No što je sa svim ostalim proizvođačima prije svega poljoprivrednih proizvoda na koje se također odnosi CARINSKA TARIFA I CARINSKA KVOTA koja se može izčitati iz već spomenute publikacije objavljene u NN 143/2011?
A snižene stope carina, nulta stopa carine kao i preferencijalna ( posebne carinske povlastice) odnose se osim na uvoz živih životinja i proizvoda životinjskog porijekla ( goveda i govedinu) i na masti i ulja životinjskog i biljnog porijekla, biljne proizvode, orašaste plodovi, žitarice, pripremljene prehrambene proizvode, (od mesa, ribam rakova, mekušaca) šećer, proizvode od voća i povrća, duhan i duhanske proizvode, drvo i proizvode od drveta, tekstil i tekstilne proizvode, plastične mase, proizvode od kamena, sadra, cementa, na kemijsku industriju, farmaciju, prirodne ili kultivirane bisere , dragulje ili poludragulje, plemenite kovine, obične kovine, proizvode od željeza i čelika, bakra, nikla, aluminija, cinka, olova, kositra, strojeve i mehaničke uređaje, njihove dijelove i pribor, vozila, zrakoplove, plovila, optičke, fotografske, kirurške, medicinske aparate, oružje , streljivo, dijelove i pribor, kolekcionarske predmete i antikvitete itd. itd.
četvrtak, 15.12.2011.
VINDIJA U PROLAZU HARMICE
IZNIMNE PRODAVAČICE!
U prolazu Harmica u središtu Zagreba je prodavaonica Vindije u kojoj rade iznimno dobre prodavačice. Bez tih i takvih prodavačica ta bi trgovina bila potpuno ne primijećena, ništa posebno, dućan ko dućan. Ali s njima,….. ta je prodavaonica izvrsna!
U prodajnom asortimanu te trgovine su proizvodi robnih marki Vindi, Cekin, Vindon, ViR, z' bregov, Domil, Rozeto. Vindija ima i posebnu ponudu sireva i to Caprilo i Capre blue meki masni sirevi od kozijeg mlijeka s plemenitom plijesni, Capron, meki sir od kozijeg mlijeka i tvrdi sir Caprodur, zatim tvrdi sir od kravljeg mlijeka Bovidur, sir od ovčjeg mlijeka Ovidur, kozije mlijeko, te varaždinski svježi sir u sirnoj marami.
U jednom kutu te prodavaonice je velika električna pećnica u kojoj se tijekom radnog vremena peku pilići. I već u sedam, jer prodavaonica se otvara u šest sati ujutro, pilići su pečeni za proju, bilo da kupac, želi cijelo pile, pola, ili možda četvrt pileta. Tamo gdje je zid od stakla, napravljena je uska polica na kojoj, tko je jako gladan, može odmah „s nogu“jesti: pile, sendvič, jogurt ili sir, već prema vlastitom apetitu.
No, ono što ovu trgovinu čini drugačijom od drugih su prodavačice koje u toj prodavaonici rade. Uistinu, ne sjećam se da sam u mom vijeku kupca potrošača srela ljubaznije prodavačice. Sve koje tamo rade, ( željele su da im pišem samo prvo slovo prezimena) a to su Anđa O., Mirjana B., Dijana P., Ljiljana N., Vlasta B. i Biljana V. su nevjerojatno ljubazne i brze u posluživanju.
S lijeva : prodavačice Anđa O., Mirjana B., Dijana P., Ljiljana N
One jednostavno znaju na posebno lak, brz i ljubazan način poslužiti kupca.
S lijeva: Ljiljana N. i Mirjana B. pred kupcima
Svi koji rade s ljudima bilo kakav posao, znaju da je RADITI S LJUDIMA najteži posao na svijetu. A još biti prodavačica, i ne bilo kakva već jako dobra prodavačica to smatram iznimnim uspjehom, a u trgovini Vindije na Harmici, to je uspjeh svake prodavačice ponaosob.
S lijeva: Biljana V., Anđa, Dijana P., Ljiljana N., Mirjana B. i Vlasta B.
Jer svaki dan podnositi različite ljudske karaktere, koji ulaze u trgovinu, u kupnji zahtijevaju, prigovaraju ili su neodlučni, različitih raspoloženja, misli, ponašanja i kulture komuniciranja, uistinu mogu samo prodavačice koje znaju svoj posao, koje u svom poslu imaju iskustva i koje su kroz svoju karijeru nastojale učiti i pokušale razumjeti i shvatiti svako ponašanje kupca.
Prilično je jasna logika prema kojoj svaki osviješteni kupac traži određeni nivo ophođenja. Možda to i dijelu kupaca nije važno. Međutim što s kupcima koji taj nivo zahtijevaju, a prodavač to nezna i nije u stanju pružiti?
A deklariranje prodavača počinje već pri ulasku u trgovinu i komunikaciji koja počinje sa „dobar dan“.
U Vindijinoj prodavaonici na Harmici se ne može dogoditi da kupac dođe, a da njegov pozdrav „dobar dan“ ostane ne primijećen i da prodavačice ne odgovore pozdravom. To sam svojim dolaskom u trgovinu provjerila jako mnogo puta.
Ovo je bila stanka samo za fotografiranje - Anđa, Lili i Mirjana.
I razgovor koji slijedi o prehrambenim artiklima, je razgovor s jako mnogo ljubaznosti, ali i potpune i brze informacije. Kupcima je baš te prodavačice nemoguće navesti da reagiraju drugačije – osim iznimno ljubazno.
Pilići su pečeni!
fotografije:Margareta Zouhar Zec
U dvije smjene radi sedam žena. Sve su po struci prodavačice sa 20-25 godina staža. Jedna od njih Mirjana Benšek objašnjava:
- Ova je trgovina prostorno mala i zato radimo jako brzo jer treba poslužiti svakog kupca koji uđe u prodavaonicu. Kupac ne smije izaći iz prodavaonice a da nije poslužen. Dok slušam kupca i smiješim mu se razmišljam što se u pećnici dešava. Lako je primijetiti da svi žele pažnju i stari ljudi i djeca. Obično stariji počnu i neku svoju životnu priču, ali ovdje sve mora biti kratko. Zanimljivo je da svi koji uđu u ovu prodavaonicu očekuju da budu posluženi iste sekunde. Evo baš danas, nas četiri poslužujemo i uđe gospođa, gleda nareske nekoliko sekundi, mi je vidimo, ali nijedna još nije završila s započetim kupcem, a gospođa će glasno „Dal ovdje netko radi“?.
Gospođa Mirjana je to ispričala u dahu, jer tu nema vremena za duge razgovore.
Oko 400 kupaca dnevno uđe u tu Vindijinu trgovinu i tu zato ima jako malo prostora čak i za gablec prodavačica.
Jedan sam dan, odavno već, zatražila knjigu za pohvale i žalbe, jer sam željela napisati vindijinim šefovima, da su te prodavačice zaslužile povišicu plače – na temelju svoje iznimne komunikacije i ljubaznosti koja ide u opis njihova profesionalnog obavljanja posla. Baš sam željela zapisati. Ali ta knjige nije na pultu. Rekle su mi da je tu negdje, u prostoriji iza, sada nemaju vremena, i sve tako neke odgovore sam dobivala, a onda sam odlučila ovako … te profesionalno iznimno sposobne žene, staviti na blog… kao informaciju o njihovoj izvrsnosti.
Vindija ima sve jake argumente na račun upravljanja kavalitete svojih proizvoda kao što je norma ISO 9001. Vindija je bila prva prehrambena industrija u Hrvatskoj koja je 1996. uvela sustav ISO zatim sustav HACCP, pa Internacional Food Standard.
Ali nakon stečenih certifikata, ono što tvrtku čini uspješnom ili neuspješnom i po čemu je treba pamtiti - to su najprije ljudi, osobe iz neposrednog kontakta, prodavačice.
srijeda, 14.12.2011.
ZADATAK HRVATSKE POLJOPRIVREDE JE PROIZVODNJA HRANE
I POLJOPRIVREDNICI I RIBARI
ŽIVE NA DRŽAVNIM POTICAJIMA !
Šest dana nakon parlamentarnih izbora i pobijede koalicije SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, Zoran Milanović predsjednik SDP-a i budući premijer RH završio je kadrovski sastav Vlade. Prema njegovoj odluci ministar poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, biti će Tihomir Jakovina, ( 1967) diplomirani inženjer agronomije, načelnik opčine Bukovje i predsjednik SDP-a u Brodsko- posavskoj županiji.
Iako je bilo za očekivati da bi mjesto ministra poljoprivrede mogla preuzeti ekonomistica Dragica Zgrebec predsjednica SDP-ova saborskog odbora za poljoprivredu, i svojevremeno direktorica Čakovečkih mlinova, to se nije dogodilo. No za gospođu Zgrebec i za još dvadesetak osoba ekonomista, agronoma i osoba s komplementarnim zanimanjima i iskustvom u proizvodnji u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja biti će mjesta. Jer promjene koje se očekuju u resoru poljoprivrede, ne može izvesti dosadašnja administracija - i samo novi ministar. Ministar Jakovina mora imati podršku u ministarstvu među ljudima koji će misliti i raditi komplementarno njegovim ciljevima. Uprava poljoprivredne i prehrambene proizvodnje, uprava za poljoprivrednu politiku i međunarodnu suradnju, fito sanitarna inspekcija, unutarnja revizija, veterinarstvo, agencija za plaćanje u poljoprivredi, sve su to resori u kojima ministar Jakovina za provedbu svoje politike mora imati svoje ljude.A njegova će politika – očekuju poljoprivrednici i svi koji razumiju važnost te gospodarske grane – biti bitno drugačija od politike koja je vođena u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja za vrijeme mandata ministra poljoprivrede HDZ-a.
A P S U R D - POLJOPRIVREDNICI ŽIVE OD POTICAJA
A NE OD PROIZVODNJE !
Glavna karakteristika rada ministra poljoprivrede koji odlazi sa strankom HDZ-a, koji je posljednju godinu dana bio i podpredsjednik Hrvatske Vlade, bila je da se radi prema konceptu politike u kome su poljoprivrednici bili samo sredstvo provedbe.Glavni argument toj konstataciji je taj što je hrvatskim poljoprivrednicima drastično ograničeno tržište u svim segmentima poljoprivredne proizvodnje, na kojem su se samo rijetki poljoprivrednici, stjecajem raznih okolnosti, mogli održati.
Kroz šest godina HDZ-ovog upravljanja poljoprivredom i dvije godine upravljanja poljoprivredom HDZ-ovog koalicijskog partnera HSS-a, hrvatski su poljoprivrednici dovedeni u stanje gospodarskog propadanja. Poljoprivrednici nisu mogli, a ne mogu ni danas, živjeti od svoga rada i svoje proizvodnje.Žive od državnih poticaja, iz proračunske državne blagajne. To da poljoprivrednici u Hrvatskoj ne mogu prodati svoj proizvod,- stoku, svinje, ovce, janjad, sir, voće, povrće, žitarice - u količini čija bi akomulacija sredstava zadovoljila funkcioniranje gospodarstva - je alarm koji ni ministar poljoprivrede, ni HDZ-ovi političari nisu htjeli čuti. Poljoprivrednici su u posljednje dvije godine organizirali šest prosvjeda, tražeći isplatu zaostalih poticaja i ostalih dugovanja.
ZAŠTO JE HRVATSKA POLJOPRIVREDA U KOLAPSU?
Poljoprivreda je resurs prirodnih izvora, a prirodni izvori su nezaobilazan faktor međunarodnih političkih odnosa. Prirodne sposobnosti države mogu biti korišteni u različitim situacijama u nastojanju da se utječe na smjer političkog razvoja takve države. Hrvatska ima resurs više od milijun hektara neobrađenog poljoprivrednog zemljišta, izvora pitke vode, kvalitetnih šuma i mora koje ponovo mora postati bogato ribom.
Poljoprivredu od koje, procjenjuje se, egzistira više od 400 000 osoba, u kojoj bi se, da proizvodnja funkcionira, moglo zaposliti desetke tisuća ljudi, žrtvovala je HDZ-ova Vlast za svoje interese. Osobe na Vlasti podržavale su politiku uvoza širokog spektra stranih proizvoda, te razvoj domaće industrijske proizvodnje koncerna Agrokor koji je narastao u respektabilnu proizvodnu poljoprivrednu industriju širokog asortimana proizvoda i doslovno oduzeo trgovački prostor hrvatskim poljoprivrednicima. Točno je da je koncern Agrokor u sve segmente poljoprivredne proizvodnje; mlijeko, stoku, povrće, voće, svinjogojstvo uključio hrvatske poljoprivrednike kroz vid kooperacije, ali broj kooperanata je zanemariv u odnosu na snagu Agrokora.
Na prostoru kakav je Hrvatska, a u kojoj se nalazi niz stranih trgovačkih centara koji nemaju obvezu kupovati čak ni svježe voće ni povrće iz hrvatskog poljoprivrednog prostora, već to uvoze s raznih strana svijeta, realno bi bilo legislativom ograničiti uvoz stranih proizvoda u RH i uvjetovati dio njihova poslovanja kupnjom poljoprivrednih proizvoda hrvatskih poljoprivrednika. Agrokoru, koji obrađuje oko 33.000 ha poljoprivrednih površina također bi trebalo postaviti granice razvoja u području poljoprivrede.
RESTRUKTURIRANJE ŽELI REZULTATE!
Hrvatski poljoprivrednici za svoj su napredak u proteklom razdoblju izvršili veliko restrukturiranje na svojim gospodarstvima. To je zahtijevano sa nivoa resornog ministarstva obrazloženjima o trendovima koje nameće priprema za ulazak u EU. Poljoprivrednici su napravili farme muznih krava, svinjogojske farme koje su u protekle dvije godine drastično propale, ratari su se pre orijentirati na površine od 50 -150 ha površina zemlje za obradu, povrćari su podigli plastenike i krenuli u proizvodnju, voćari, vinari i maslinari proširili su nasade s računicama rentabilnim za dostojan život.Poljoprivrednici su restrukturiranje radili s kreditima, HBOR-a, i komercijalnih banaka, a sve zato što su željeli raditi i zaraditi.
Te promjene započinju 2005., 2006., a HDZ-ov ministar ni do kraja 2011. nije napravio Strategiju razvoja RH poljoprivrede, a vođenjem „svoje“ poljoprivredne politike, hrvatske poljoprivrednike osudio je na život od državnih poticaja.
I zbog toga hrvatski poljoprivrednici opravdano očekuju promjene u načinju vođenja poljoprivredne politike od nove Vlade i novog ministra.
Glavni zadatak hrvatske poljoprivredne politike mora biti proizvodnja hrane, koja mora imati tržište kako u zemlji, tako i izvan nje. Ministar poljoprivrede koji dolazi mora to znati provesti. Ništa ispod toga više nije relevantno za hrvatsku poljoprivredu.
RIBARSTVO TREBA REVITALIZIRATI!
Pozitivne promjene s dolaskom novoizabrane vlasti, očekuje tri i pol tisuće hrvatskih ribara registriranih u cehu ribara na Jadranu. Međutim, koliko sam upoznata, budući premijer Zoran Milanović, u kontekstu Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, ribarstvo nije posebno apostrofirao, iako riječ stoji i u imenu ministarstva.
Političari kao i stanovnici s kontinenta teže razumiju da je ljudima koji žive uz more, upravo more ono što je kontinentalcima zemlja. Kontinentalci more shvaćaju samo kao destinaciju za ljetovanje. Što je s gospodarskim faktorom ribarstva?
Hrvatsko ribarstvo je u kolapsu kao i poljoprivreda. Strategiju razvoja ribarstva resorno ministarstvo nije napravilo. Poveznica ministarstva poljoprivrede i ribarstva s stvarnim stanjem bio je državni tajnik, s čijim radom veći dio ribara nije bio zadovoljan. Ribari su na nekoliko sastanka otvoreno tražili njegovu smjenu, međutim ministar HDZ-ove vlasti nije želio čuti glas ribara.
Ribarstvo i ribarska industrija, kako sada funkcionira, nisu održivi, jer ribari ne mogu živjeti od svoga rada, bez pomoći države, drugim riječima bez poticaja.
Danas je situacija takva da je dobar dio koćarske flote na vezu jer je trošak ribolova veći od dobiti. Loša je situacija i s pelagičkom flotom, koja lovi malu i krupnu plavu ribu. Te dvije kategorije ribolova, ostvaruju glavninu ulova u ribarstvu. Inače, po sastavu ribarska flota je sastavljena od malih brodica. Ribarska flota je modernizirana najprije radi ulaska u EU, ali nestručno. Zato je mnogo ribara opterećeno kreditima koji teško spajaju kraj s krajem. Modernizaciji i povećanju flote nedostajao je plan, koji je trebao definirati - kakva flota i brodovi su potrebni u odnosu na resurse.
RESOR RIBARSTVA TREBA STRUČNE LJUDE!
Kako spasiti ribarstvo? Oni koji dobro poznaju ribarstvo poput prof. dr. Alena Solde iz Centra za studij mora u Splitu, kažu da nije dovoljno krenuti niti iz početka, već treba dovesti stručne ljude na ključna mjesta i krenuti s bolnim rezovima. Treba napraviti sve što je moguće da se riblji resursi vrate, da ribari mogu živjeti od iskorištavanja ribljeg ulova..
Kada je riječ o ribarstvu ne može se zaobići ZERP. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas RH koji iznosi 23.870 četvornih kilometara nije proglašen, pa ga ribari kompariraju u teritorijalnom smislu s odricanjem od Slavonije. Zamjeraju političarima ne proglašenje ZERP-a i smatraju to prvorazrednim političkim promašajem.
S ribarske strane, glavni problem ZERP-a je taj što je u području tog pojasa glavno područje mriještenja velikog broja pelagičkih riba.
Talijanska flota iskorištava područje ZERP-a, bez kontrole s hrvatske strane, čime je takav dugogodišnji neregulirani ribolov uzrokovao totalni poremećaj u obnovi ribarskog fonda Jadranskog mora.
fotogtafija:Margareta Zouhar Zec
| < | siječanj, 2012 | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Siječanj 2012 (7)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (2)
Srpanj 2010 (7)
Lipanj 2010 (7)
Svibanj 2010 (5)
Travanj 2010 (6)
Ožujak 2010 (9)
Veljača 2010 (4)
Siječanj 2010 (3)
Prosinac 2009 (4)
Studeni 2009 (5)
Listopad 2009 (5)
Rujan 2009 (1)
Kolovoz 2009 (3)
Srpanj 2009 (6)
Lipanj 2009 (4)
Svibanj 2009 (3)
Travanj 2009 (2)
Ožujak 2009 (7)
Veljača 2009 (1)
Siječanj 2009 (3)
Prosinac 2008 (4)
Studeni 2008 (7)
Listopad 2008 (3)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (2)
Srpanj 2008 (1)
Lipanj 2008 (3)
Svibanj 2008 (3)
Travanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (7)
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka
HND,3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
agropolitika@ymail.com
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ POSJETA