AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

petak, 30.01.2015.

…izvan teme…UDRUGA UZOR S KOSOROM O GOSPODARENJU OTPADOM U ZAGREBU



NA DJELU SU PLANOVI S OTPADOM PROTIV VOLJE GRAĐANA

ODNOSNO

ŠTO JE U GRADU ZAGREBU UČINJENO RADI USPOSTAVE CJELOVITOG SUSTAVA GOSPODARENJA OTPADOM?

Priopćenje sa sastanka predstavnika Udruge UZOR i g. Darinka Kosora, predsjednika Skupštine grada Zagreba, o problematici gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu, glasi:

"Nakon više ponovljenih traženja Udruge za zaštitu okoliša Resnik UZOR, održan je sastanak predstavnika Udruge s predsjednikom Gradske skupštine Grada Zagreba Darinkom Kosorom.
Imajući u vidu i podsjećajući ga na njegove ovlasti i dužnosti, ponovno smo ga upozorili na alarmantno stanje u Gradu Zagrebu zbog nerješavanja gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu, te na prava i dužnosti u rješavanju problema od interesa za Grad Zagreb. Naročito smo istaknuli slijedeće:

1. Plan gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu donijet je radi zaštite spalioničarsko-lobističkih interesa i radi omogućavanja izgradnje megalomanskog zastarjelog Centra za gospodarenje otpadom (CGO) sa spalionicom u Gradu Zagrebu sa neslućenim posljedicama, a na snazi je do kraja 2015.g;

2. Unatoč složenoj i dugotrajnoj proceduri za donošenje novog Plana, nadležne službe u Gradu Zagrebu nisu započele aktivnosti na pripremi NOVOG Plana gospodarenja otpadom, nego su, čak što više, u Proračunu Grada Zagreba za 2015. godinu, na različitim pozicijama planirana sredstva za realizaciju CGO sa spalionicom;

3. Pri kraju je završetak izrade studije o izvodljivosti spalionice, o čemu nismo mogli unatoč traženju dobiti informacije, iako je takvo rješenje skupo i štetno za Grad Zagreb, a pitanje odlaganja opasnog pepela na lokaciji Resnik ima samo kratkoročno riješenje od 10 godina, dakle lokacija nije riješena;

4. Financiranje projekata iz EU fondova daje prioritet odvojenom prikupljanju i recikliranju, a ne odlaganju i spaljivanju otpada, pa je pitanje tko će platiti cijenu njene izgradnje;

5. U Gradu Zagrebu nije uspostavljen sustav gospodarenja otpadom, Grad Zagreb ne čini ništa u sprečavanju nastanka otpada, te uspostavi odvojenog prikupljanja, primarne selekcije i recikliranja, unatoč i uz obvezu recikliranja od najmanje 50% do 2020. godine, a najnovijom regulativom u EU od 2014., obveza je odvojenog prikupljanja i recikliranja komunalnog otpada na 70% do 2030. godine;

6. U Gradu Zagrebu nisu nabavljene, niti postavljene posude za odvojeno prikupljanje na kućnom pragu, niti postoji razrađen sustav odvoženja, niti naplate za odvojeno prikupljanje i recikliranje otpada, na uspostavu kojega nas obvezuje zakon i direktive ;

7. Grad Zagreb gomilajući probleme, a ne rješavajući ih, pitanje glomaznog otpada rješava njegovim skladištenjem;

8. Uz prijetnje kaznama i istodobnim davanjem podrške, Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Grad Zagreb „koordiniranom suradnjom“ realiziraju izgradnju spalionice u Gradu Zagrebu nepoznatih kapaciteta i tehnologije

9. Gradu Zagrebu prijete visoke kazne za nepoštivanje zakonskih i odredbi EU direktiva o gospodarenju otpadom;

10. Udrugi UZOR i drugim ekološkim udrugama prijeći se i opstruira pristup informacijama o izgradnji CGO sa spalionicom;

11. Sve veće političke strukture zastupljene u Gradskoj skupštini mahom su okupirane pregrupiravanjem snaga i „političkim dogovaranjem“, te ne iskazuju interes za praćenje izvršne vlasti i rješavanje ove ozbiljne problematike, koja nije riješena interesnim izglasavanjem Plana gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu do 2015. godine.
Kao predstavnici Udruge UZOR Istaknuli smo da je ovakvo stanje u Gradu Zagrebu neodrživo, a postojeće strukture i stručne službe na čelu sa zamjenicom gradonačelnika g. Švaljek usmjerene su na realizaciju i nastavak izgradnje megalomanskog centra za gospodarenje otpadom sa spalionicom. Nema niti volje, NITI znanja, niti snage da uspostave sustav gospodarenja otpadom, na način koji su to dužne učinit kako nalaže zakon.

U odnosu na izloženo, g. Kosor je rekao da nema odgovora niti saznanja da gđa Švaljek nastavlja intenzivno aktivnosti za izgradnju spalionice i CGO, niti o studiji izvodljivosti, jer o tome s njom ne razgovara, jer dnevno ima 50 drugih problema, ali je istaknuo da je odluka o izgradnji spalionice donijeta još 2006. g. i da studiju utjecaja na okoliš očekuje ove godine. Ponovno je aktualizirao pitanje odlaganja produkata spaljivanja ,jer prostor u Resniku dostatan je za samo 10 godina.

Začuđuje da predsjednik Gradske skupštine nije u ništa upućen, čak niti iz dnevne štampe, a tako ni iz sudjelovanja u donošenju Proračuna Grada Zagreba, (a upravo je on sa članovima svoje stranke HSLS dizanjem ruku „za“ Plan gospodarenja do 2015. omogućio svojim koalicijskim partnerima izgradnju CGO sa spalionicom u Gradu Zagrebu), tako niti iz odnosa sa svojim koalicijskim partnerima.

Gospodina Kosora smo upozorili na njegove ovlasti i dužnosti i u ovom pitanju, kao predsjednika Skupštine grada Zagreba i na dužnosti zastupnika, te ga posebno pozivamo kao i zamjenicu gradonačelnika da se javno očituju ovoj Udruzi i građanima, te izvijeste što je u Gradu Zagrebu konkretno učinjeno radi uspostave cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.
UZOR zajedno s drugim ekološkim udrugama i građanima jednako dalje nastavlja praćenje aktivnosti u rješavanju pitanja gospodarenja otpadom u Gradu Zagrebu."

Udruga UZOR, predsjednica Branka Genzić-Horvat

30.01.2015. u 07:16 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 29.01.2015.

U ZAPADNOM DIJELU EU LITRA MLIJEKA 40 EUROCENTA, A 26 EUROCENTA U ISTOČNOM DIJELU EU!



POVEĆANA PROIZVODNJA MLIJEKA U EU ZA 5%

„Na sjednici Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj održanoj 27.siječnja u Europskom parlamentu u organizaciji AGRI odbora, održano je javno saslušanje o „mliječnom paketu“ i budućnosti sektora mlijeka. Stručnjaci i poljoprivrednici iz Španjolske, Ujedinjene Kraljevine, Nizozemske, Njemačke i Francuske dali su pregled provedbe mliječnog paketa u Europskoj uniji. Ukazali su na negativna iskustva provedbe mliječnog paketa ali i pozitivne primjere. Upozorili su na probleme organizacije tržišta mlijeka i nedostatan utjecaj proizvođača mlijeka kod određivanja otkupne cijene mlijeka, pogotovo ako nisu organizirani u jake organizacije proizvođača. Prema nekim mišljenjima, liberalizacija tržišta mlijeka ukidanjem mliječnih kvota loše će utjecati na male proizvođače tako da je u raspravi u više navrata upravo na to ukazivano“ piše u priopćenju, koje je stiglo iz Ureda Euparlamentarne hrvatske zastupnice Marijane Petir koja prati poljoprivrednu problematiku.

„Nekoliko elemenata utječe na sadašnje stanje i nestabilnost cijena mlijeka na EU tržištu. Cijena mlijeka na europskom tržištu značajno je pala tijekom zadnjih godinu dana. Posljednjih godinu dana došlo je do povećanja proizvodnje mlijeka u EU za 5%, potražnja je smanjena, a osjeti se i utjecaj ruskog embarga pogotovo u Baltičkoj regiji. Takvo stanje ocijenjeno je zabrinjavajućim.“
Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir je u raspravi istaknula žaljenje što nije pozvan niti jedan stručnjak iz novih država članica EU u kojima također postoje veliki problemi u sektoru mlijeka. U nastavku je kazala da „mliječni paket“ predviđa pridruživanje malih proizvođača velikima što ona ne vidi kao sretno rješenje, pogotovo zato što hrvatski proizvođači nisu suvlasnici ili dioničari u prerađivačkoj industriji mlijeka. Petir je upozorila da proizvodnja mlijeka ne može biti samo utakmica koja se igra na tržišnim osnovama i intenzivnoj proizvodnji, te je naglasila važnu ulogu proizvođača mlijeka za opstojnost cijelog ruralnog prostora. „S obzirom da neke države članice u svom nacionalnom proračunu imaju potpore za svoje proizvođače mlijeka, takvo mlijeko iz uvoza kada dolazi na hrvatsko tržište je automatski jeftinije a ne prolazi stroge kontrole kakvoće koje prolazi hrvatsko mlijeko, stoga mu je nelojalna konkurencija“, rekla je Marijana Petir. Dodala je da takva situacija postaje neodrživa za domaće proizvođače te je upitala predstavnika COPA-COGECA (Europskog udruženja poljoprivrednih proizvođača) može li to udruženje preporučiti kodeks dobre prakse u kojem bi se zaštitile male nacionalne proizvodnje mlijeka poput one u Hrvatskoj.
„U nastavku rasprave Europska komisija je dala ocjenu da je situacija na tržištu mlijeka u Europskoj uniji dobra, da 18 država članica od njih 28 provodi mjere, da sektor mljekarstva ima potporu u izravnim plaćanjima te i u programima ruralnog razvoja, što je izazvalo negodovanje zastupnika. Jedno od često postavljanih pitanja je i bilo i ono: „Smatra li se da je sektor mljekarstva danas u krizi ili ne?“ Iz rasprave se mogao na trenutke steći dojam da dio govornika ne smatra krizom kada je maksimalna otkupna cijena litre mlijeka u zapadnom dijelu EU 40 eurocenta, a 26 eurocenta u istočnom dijelu EU, međutim, kada otkupna cijena litre mlijeka padne na 30 eurocenta u zapadnoj Europi tada se to smatra krizom, što pokazuje jasnu nejednakost u odnosu na države članice EU.“ – piše u priopćenju
Sudionici rasprave dali su više prijedloga za poboljšanje stanja od kojih treba izdvojiti poduzimanje napora za bolje udruživanje proizvođača, te da rok trajanja ugovora između proizvođača i otkupljivača bude dulji od dosadašnjih minimalnih godinu dana, što bi doprinijelo boljem odnosu dionika u lancu prehrane, većoj sigurnosti proizvođača, dostupnosti financijskim linijama kreditiranja, povratu sredstava u proizvodnju i investicije u razvoj i proizvodnju. Kao opcija predstavljena je i potreba za boljim brendiranjem mliječnih proizvoda kao i pozitivna iskustva primjene zaštite izvornosti i kvalitete proizvoda. Istaknuta je potreba za zadržavanjem povjerenja potrošača koje se u većini zemalja temelji na označavanju i porijeklu proizvoda. Ukazano je i na pojedine pozitivne primjere zaštite proizvođača koji se primjenjuju u Kanadi, kroz brigu za osiguranje odgovarajućih otkupnih cijena mlijeka što je usmjereno na podržavanje proizvođača, ili Sjedinjenim Američkim Državama ,kroz nove linije osiguranja koje zbog umanjenja rizika omogućavaju povoljniju kamatu ,- piše u priopćenju iz ureda Marijane Petir.




29.01.2015. u 06:28 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 28.01.2015.

...komentar … BRANITELJ JE SIMBOL NEUSPJEŠNE VANJSKE POLITIKE RH

MARIĆA VRATITI U HRVATSKU ŠTO PRIJE !

Prema informacijama koje je iznijela Marijana Petir u intervjuu, koja je posjetila hrvatskog branitelja Veljka Marića koji je zatvoren u srbijanskom zatvoru u Srijemskoj Mitrovici može se zaključiti da je hrvatski branitelj u Srbiji u zatvoru zaboravljen. Teško je razumjeti da se takva nepravda može događati čovjeku koji dolazi iz Hrvatske u kojoj je premijer pravnik s iskustvom rada na politici vanjskih poslova, predsjednik države, sada u odlasku je doktor pravnih znanosti,a Hrvatska je već 18 mjeseci članica Europske unije. Uz to Hrvatska i prije 2010. od kada je Marić u Srbijanskom zatvoru, ima i političke i ekonomske odnose sa Srbijom. Predsjednik dr. Josipović je 2014. bio u državničkom posjetu Republici Srbiji i za očekivati je bilo da se vodio razgovor o zatvorenom branitelju Veljku Mariću i o načinima njegova oslobađanja. No nakon ovih informacija postavlja se pitanje da li se o Mariću uopće razgovaralo za posjeta predsjednika Josipovića Srbiji? RH ima i veleposlanika u Srbiji, a ako on ne može ništa učiniti na diplomatskom polju, treba vlastitim posjetima zatvoreniku ishoditi ono što mu srbijanski zatvorski sustav onemogućava. I informacije o mnogim detaljima tog slučaja prenijeti novinarima i u Srbiji i u Hrvatskoj, kao i stranim dopisnicima.
Usprkos svemu nabrojenom, Republika Srbija ne odgovara na zahtjeve Hrvatske da branitelja Marića izruči Hrvatskoj. Srbija koja nije ni u kakvim svjetskim asocijacijama, osim što ima namjeru postati članica EU, ne mari za to što će civilizirana Europa misliti o njenim postupcima. Čelni ljudi srbijanske Vlade iz radikalne stranke ponašaju se previše patriotski, a premalo državnički. Koriste svaku priliku, kao i ovu sa Marićem, da onom tko zna čitati iz događanja, a s obzirom na Domovinski rat, predoče što misle i kakvog su raspoloženja, a sve to dok je hrvatska vanjska politika u stavu čekanja. Ali zašto čekanje? Koliko bolestan Marić može još izdržati, a da živ bude vraćen u Hrvatsku? Zar pet godina zatvora u miru nije dovoljno za jedan ljudski životu u kome mu je politika postala sudac? Ne ide u prilog Hrvatskoj da branitelju Mariću nije određen odvjetnik. Možda je i to mjera hrvatske štednje?
Jasno je da je za vraćanje Marića u Hrvatsku potreban angažman svih relevantnih institucija EU. Europskom legislativom se to može postići. Jer Hrvatska to ne može postići svojim diplomatskim snagama. Pokazala je to i potvrdila u proteklih pet godina, koliko je Marić zatvoren.

Nije objektivno reći da je branitelj Marić zaboravljen i od hrvatskih branitelja, jer u braniteljskom šatoru stoji veliki plakat s Marićevom slikom i porukom. No nakon informacija koje je rekla Marijana Petir jasno je da je izručenje branitelja Marića teška vanjskopolitička tema Hrvatske i Srbije. Branitelji u Savskoj, nakon 100 dana prosvjeda što je ostvareno 27.1., a koji su još uvijek pred zgradom u kojoj je ministarstvo branitelja, trebaju dodati još jedan eksplicitan zahtjev. Osim ostavki ministra Matića, zamjenice Nađ i Glavaševića adekvatno bi bilo zahtijevati od Hrvatske Vlade da dovede branitelja Veljka Marića, iz srbijanskog zatvoru u Hrvatsku što prije. Jer vanjska politika ima obvezu misliti o svojim građanima i svim raspoloživim sredstvima štiti ljudska prava.
Branitelj Marić ne smije postati simbol neuspješne Hrvatske vanjske politike !

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: mzz: Plakat sa slikom Veljka Marića u šatoru i porukom baranitelja ČEKAMO TE, VOLIMO TE.

28.01.2015. u 14:21 • 0 KomentaraPrint#^

…izvan teme… SRBIJA TEŠKO KRŠI LJUDSKA PRAVA ZATVORENOG VELJKA MARIĆA


MARIJANA PETIR:

„ NAMEĆE SE ZAKLJUČAK DA JE RIJEČ O POLITIČKI MOTIVIRANOM PROCESU“

Nakon što je u subotu 25. siječnja Večernji list objavio na 12. strani kratak tekst o posjetu hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir, hrvatskom branitelju Veljku Mariću koji je u zatvoru u Srbiji, zamolila sam gospođu Petir da iznese više činjenica o svom posjetu branitelju Veljku Mariću Evo što je Marijana Petir odgovorila ne nekoliko mojih pitanja:

- Podsjetite najprije kada je uhićen branitelj Veljko Marić?

Uhićen je u travnju 2010. godine na srbijansko-bugarskoj granici, a osuđen je na 12 godina zatvora. Veljko Marić je prvo uhićen, a tek nakon uhićenja je za njim raspisana međunarodna tjeralica. Marićeva optužnica i presuda napisana je na ćirilici a čitajući izvješća sa suđenja nameće se zaključak da je riječ o politički motiviranom procesu jer svjedoci iz suđenja u suđenje mijenjaju iskaze a glavna svjedokinja je potpuno pogrešno opisala Marića što znači da ga nikad nije vidjela.

- Kada ste posjetili hrvatskog branitelja Veljka Marića u zatvoru u Srbiji?

Hrvatskog branitelja Veljka Marića sam u zatvoru u Srijemskoj Mitrovici posjetila dan uoči Badnjaka 23.12. 2014. godine te mi je rekao da sam jedina dužnosnica koja ga je posjetila u zatvoru. Branitelj Marić je narušenog zdravlja, ne dobiva lijekove te je 40 dana bio bez antibiotika. Odnijela sam mu hranu i druge potrepštine jer si sam kuha kad ima što, obzirom da je zatvorska hrana nejestiva.

- Jeste li koga iz Vlade RH izvijestili o tom posjetu?

Odmah po povratku iz posjeta Veljku Mariću u zatvoru, zatražila sam sastanke s hrvatskim ministrom pravosuđa kao i ministricom vanjskih poslova kako bi od njih zatražila da poduzmu potrebne korake za njegovo transferiranje u Hrvatsku, budući da je on izrazio sumnju u to da je takav zahtjev ikad upućen. Ministra branitelja javno sam pozvala da osigura novac za odvjetnika Veljku Mariću.
Potpredsjednicu Vlade i ministricu vanjskih i europskih poslova Vesnu Pusić na sastanku sam detaljno izvijestila o lošem zdravstvenom stanju Veljka Marića kao i o informacijama do kojih sam došla, a koje upućuju na to da je riječ o politički montiranom procesu, te sam još jednom zatražila da se Vlada zauzme za njegovo transferiranje u Hrvatsku na što sam pozvala već nekoliko puta do sada. Dobila sam odgovor da je Vlada početkom siječnja zatražila njegov transfer u Hrvatsku. Razgovarala sam i s pomoćnikom ministra pravosuđa Ivanom Crnčecom koji mi je potvrdio da je zatražen Marićev transfer kao i preuzimanje oba postupka od strane hrvatskog pravosuđa koji se vode protiv njega no za sada nema odgovora srpskih vlasti koje su prethodne zahtjeve do sada redom odbijale.

- Što Ste poduzeli ili poduzimate na međunarodnom planu?

Na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta tražila sam od Europske komisije da uvjetuje Srbiji ukidanje stavka 2. članka 2. i stavka 3. Izmjena i dopuna Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine koji je stupio na snagu 2010. godine a taj zahtjev sam ponovila na vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta i uložila kao amandman na Rezoluciju o Srbiji. Srbija neće moći nastaviti svoj europski put koji je započela jer ugrožava suverenitet Republike Hrvatske i njenih građana. Naime, Srbija si je odredbama ovog zakona uzela za pravo suditi hrvatskom državljaninu za navodni zločin počinjen na hrvatskom teritoriju protiv drugog hrvatskog državljanina što je u suprotnosti s kaznenim i međunarodnim pravom, te europskom praksom. Koliko je apsurdan ovaj Zakon govori i činjenica da je na temelju njega u Srbiji doslovce otet hrvatski branitelj Veljko Marić kojega su srpske vlasti zatvorile, a tek potom raspisale međunarodnu tjeralicu i već 5 godina ga drže u zatvoru.
Visokoj predstavnici F.Mogherini uputila sam zastupničko pitanje o kršenju ljudskih prava Veljka Marića u Srbiji. Pitala sam ju što će učiniti da osigura zaštitu ljudskih prava Veljka Marića te što će poduzeti da spriječi kršenja ljudskih prava primjenom srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine. Također sam visoku predstavnicu pitala što će učiniti da osigura hitan transfer Veljka Marića u Hrvatsku da mu se omogući pošteno suđenje.
Srbija teško krši ljudska prava Veljka Marića jer mu ne omogućava pošteno suđenje, sudski postupak protiv njega traje već 5 godina i ne nazire mu se kraj, zatvor mu ne osigurava potrebnu zdravstvenu skrb i ne dostavlja mu potrebne lijekove.

- Budući da ga nitko ne posjećuje da li je branitelj Marić imao kakvih želja ili je nešto posebno tražio da učinite za njega?

Prilikom posjete u zatvoru, Veljko Marić me zamolio da zatražim da se pokrene rješavanje njegovog slučaja, da njegovim mukama dođe kraj i da dođe u Hrvatsku. Marić mi je rekao da nije kriv i da je žrtva sustava te nije skrivao ogorčenje hrvatskim vlastima koje su ga ostavile u Srbiji.
Zatražila sam od Pod odbora za ljudska prava Europskog parlamenta da o ovom slučaju provede javno saslušanje u Europskom parlamentu jer je riječ o grubom kršenju ljudskih prava.

28.01.2015. u 14:13 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 27.01.2015.

MALI OBALNI RIBOLOV




ZAHTJEV ZA IZDAVANJE POVLASTICE PODNIJETI DO 23. VELJAČE

Ministarsgvo poljoprivrede i Uprava za ribarstvo izdali su obavijest namijenjenu javnosti u kojoj je pojašnjena procedura podnošenja zahtijeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov. Objavljujem tu obavijest:

Zakonom o morskom ribarstvu, NN br. 81/2013, 14/2014 i 152/2014, uspostavljena je kategorija malog obalnog ribolova te je propisana obveza donošenja odgovarajućeg podzakonskog propisa – pravilnika - kojim se određuje broj nositelja važećih odobrenja za mali ribolov kojima se može izdati povlastica za mali obalni ribolov, te donošenje kriterija za rang listu sudionika u malom obalnom ribolovu.
Pravilnik o obavljanju malog obalnog ribolova objavljen je 23.siječnaja NN br. 8/2015 kojim se propisuju kriteriji za formiranje rang liste sudionika u malom obalnom ribolovu, postupak revizije i ažuriranja rang liste sudionika u malom obalnom ribolovu, sadržaj obrasca, uvjeti i način izdavanja povlastice, ribolov i sadržaj te način vođenja registra povlastica za mali obalni ribolov.
Prilog 1. Pravilnika je obrazac Zahtjeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov, a nalazi se na stranicama Uprave ribarstva http://www.mps.hr/ribarstvo/
Obrazac su podnositelji dužni podnijeti nadležnoj Ispostavi Uprave ribarstva prema prebivalištu, u roku od 30 dana od objave Pravilnika o obavljanju malog obalnog ribolova - najkasnije do 23. veljače 2015. godine. Ukoliko podnositelj Zahtjeva nema prebivalište u jednoj od obalnih Županija, Zahtjev može predati bilo kojoj ispostavi ministarstva.

Uz Zahtjev za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov potrebno je priložiti:

I Obveznu dokumentaciju (presliku) kojom se dokazuje identitet, posjedovanje važećeg odobrenja za mali ribolov te posjedovanje ili pravo korištenja plovila, a ona obuhvaća sljedeće:
1. identifikacijsku ispravu (osobna iskaznica/putovnica),
2. dokaz o posjedovanju važećeg odobrenja za mali ribolov,
3. plovidbenu dozvolu plovila za koje se traži izdavanje povlastice i ugovor o najmu plovila ukoliko podnositelj zahtjeva nije vlasnik plovila.

II Osim navedenih obveznih dokumenata, uz Zahtjev se prilaže i dokumentacija kojom se dokazuje ispunjavanje kriterija iz članka 8. Pravilnika (u izvorniku ili preslici) radi dodjele bodova i utvrđivanja pozicije na rang listi, a ona uključuje sljedeće:

1. vlastoručno potpisanu izjavu o broju članova kućanstva sa popisom članova i prilozima:
a.- potvrda Porezne uprave o visini prihoda za podnositelja zahtjeva i članove kućanstva u 2013. godini,
b.- uvjerenje o prebivalištu podnositelja zahtjeva i njegovu trajanju izdano od nadležnog tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova),
c.- uvjerenja o prebivalištu članova kućanstva izdano od nadležnog tijela (Ministarstvo unutarnjih poslova),
2. potvrdu o nezaposlenosti i njegovu trajanju izdanu od nadležnog tijela (Hrvatski zavod za zapošljavanje),
3. rješenje ili potvrdu o stupnju invalidnosti izdanu od nadležnog tijela,
4. braniteljsku iskaznicu ili potvrdu o braniteljskom statusu izdanu od nadležnog tijela (Ministarstvo branitelja).
Sva dokumentacija kojom se dokazuju uvjeti i kriteriji sukladno Pravilniku mora biti priložena uz Zahtjev prilikom podnošenja istog. Svaki nepotpun Zahtjev, odnosno onaj Zahtjev koji ne sadrži obveznu dokumentaciju, neće se smatrati potpunim, te će kao takav biti odbačen i neće se dalje razmatrati To znači da neće biti izdana povlastica niti dozvola za rekreacijski ribolov i ribolov pridnenim parangalim.
Za dodjelu bodova i utvrđivanje pozicije na rang listi uzimat će se u obzir samo priloženi dokazi pri podnošenju zahtjeva i neće biti moguće naknadno podnošenje dokaza.
Obrazac Zahtjeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov sadrži i dvije izjave. Prva izjava je izjava o odustajanju od izdavanja povlastice za mali obalni ribolov, koju će potpisati nositelj važećeg odobrenja za mali ribolov koji želi trajno odustati od podnošenja Zahtjeva za izdavanje povlastice u nadležnoj ispostavi Uprave ribarstva. Druga Izjava potpisuje se u svrhu potvrđivanja točnosti podatka kojom podnositelj Zahtjeva pod materijalnom i kaznenom odgovornošću izjavljuje da su podaci koje je dao u obrascu zahtjeva točni i istiniti.
Također, smatramo ključnim napomenuti da će se nepodnošenje Zahtjeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov u roku od 30 dana od objave Pravilnika o malom obalnom ribolovu, odnosno do 23. veljače 2015. godine, smatrati trajnim odustajanjem od prava obavljanja malog obalnog ribolova, kao i prava na obavljanje rekreacijskog ribolova i ribolova pridnenim parangalima bez naknade.
Nakon isteka roka od 30 dana od objave Pravilnika o malom obalnom ribolovu, obradit će se svi pristigli Zahtjevi, te će se temeljem dostavljenih podataka i kriterija navedenih u članku 8. Pravilnika formirati rang lista. Svim podnositeljima Zahtjeva koji se nalaze na rang listi će se izdati povlastica za mali obalni ribolov, i to najprije za sudionike u malom obalnom ribolovu u 2015. godini, a nakon toga ostalima. Maksimalan broj sudionika u malom obalnom ribolovu s povlasticom izdanom na temelju važećeg odobrenja za mali ribolov može biti 3.500 u kalendarskoj godini.

PRAVO NA IZDAVANJE BESPLATNE DOZVOLE ZA REKREACIJSKI RIBOLOV
I RIBOLOV PRIDNENIM PARANGALIMA


Oni podnositelji Zahtjeva, koji udovolje uvjetima za izdavanje povlastice, a koji ne ostvare pravo na obavljanja malog obalnog ribolova u 2015. godini radi pozicije na rang listi imaju pravo na izdavanje besplatne dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov pridnenim parangalima. To pravo mogu koristiti i svi ovlaštenici povlastica u kalendarskim godinama u kojima nemaju pravo na mali obalni ribolov radi pozicije na rang listi.
Svi nositelji važećih odobrenja za mali ribolov koji trajno odustaju od podnošenja Zahtjeva za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov stječu trajno pravo za izdavanje besplatne dozvole za rekreacijski ribolov i ribolov pridnenim parangalima.
Naglašavamo kako je mali obalni ribolov kategorija gospodarskog ribolova te, iako ograničena, na njega se primjenjuju sve obveze koje ta kategorija podrazumijeva. Po pitanju načina obavljanja malog obalnog ribolova i alata kojima se smije obavljati mali obalni ribolov, na njega se primjenjuju odredbe Pravilnika o malom obalnom ribolovu, odredbe Zakona o morskom ribarstvu i propisa donesenih na temelju njega koji se odnose na način uporabe i namjenu ribolovnih alata i opreme koji se smiju koristiti kod obavljanja gospodarskog ribolova na moru, povlastice i registar povlastica te mjere upravljanja ribarskom flotom.

U dijelu korištenja mreža u obavljanju malog obalnog ribolova, skrećemo pažnju kako je minimalna veličina oka ostala nepromijenjena (sadašnjih 16 mm predstavlja prijašnju veličinu oka 8 mm zbog različitog načina mjerenja koja se primjenjuje od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju), dok odredba o ograničenju maksimalne veličine oka mrežnog tega od 64 mm te ograničenju najmanje visine mreže na 4 m ima odgođenu primjenu te će se primjenjivati od 1. siječnja 2016. godine.

Također, pozivamo sve potencijalne podnositelje Zahtjeva da nam se u slučaju dodatnih pitanja i nejasnoća obrate bez ustručavanja na sljedeće brojeve telefona:
Uprava ribarstva – Ispostava Pula: 052/222-616 i 052/222-490

Uprava ribarstva – Ispostava Rijeka: 051/214 877 i 051/213-626

Uprava ribarstva – Ispostava Senj: 053/882-697

Uprava ribarstva – Ispostava Zadar: 023/309-821 i 023/309-828

Uprava ribarstva – Ispostava Šibenik: 022/213-715

Uprava ribarstva – Ispostava Split: 021/444-057 i 021/444-058

Uprava ribarstva – Ispostava Dubrovnik: 020/332-393

Uprava ribarstva – središnji ured – Zagreb: 01/6443-221

27.01.2015. u 23:55 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 24.01.2015.

NAJAVA NATJEČAJA IZ MJERE 4 PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.

PREDAVANJE ZA SVE ZAINTERESIRANE POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede planira 30. siječnja 2015. godine objaviti natječaj za podmjere 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, što je iz mjere 4 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Preduvjet raspisivanja natječaja je usvajanje kriterija rangiranja od strane Odbora za praćenje provedbe Programa i objava Pravilnika o provedbi navedenih podmjera.

Kako bi korisnici, a i konzultanti, u kratkom vremenskom roku od objave Pravilnika do objave natječaja, što kvalitetnije bili informirani informirali o mogućnostima podmjera te uvjetima prijave na natječaj organizirana su predavanja za zainteresirane.

Predavanje za korisnike podmjera održat će prema rasporedu: u Splitu 26. siječnja, ponedjeljak, 2015. godine s početkom u 11:00 sati u dvorani HGK Trumbićeva obala 4,

Program je slijedeći
1.Predstavljanje podmjera 4.1 i 4.2 i pojašnjenje odredbi Pravilnika
2. Predstavljanje načina prijave projekata (APPRRR)
3. Kreditne linije HBOR –a namijenjene financiranju projekata (HBOR)
4. Pitanja - rasprava

Predavanje u Osijeku zakazano je za 27. siječnj, utorak, u 11:00 sati, u dvorani HGK, Europske avenije 13
Nakon toga održati će se predavanje za konzultante

Predavanje u Zagrebu održati će se 30. siječnja u petak, u 11:00 sati, u kino dvorani, Ulica grada Vukovara 78.

Sudjelovanje na predavanjima je besplatno i otvoreno sve zainteresirane kao i za medije, te nije potrebna prethodna prijava.
U slučaju odaziva velikog broja interesenata sudionika, održat će se dodatna predavanja u popodnevnom terminu.

24.01.2015. u 10:11 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 23.01.2015.

PROMJENE I DOPUNE PRIJEDLOGA ZAKONA O POLJOPRIVREDI

UDRUGA ŽIVOT TRAŽI USKLAĐIVANJE SA PRAVNOM STEČEVINOM EU
I PRAVNIM AKTIMA VIJEĆA EUROPE


Na slijedećih deset stranica su izmjene i dopune ZAKONA O POLJOPRIVREDI koje predlaže, traži i zahtijeva Udruga OPG-a "ŽIVOT". Odmah u uvodu na prvoj strani u ovom materijalu Udruge piše
...Želimo istaknuti da smo čitajući ovaj Zakon pronašli određene nepravilnosti koje nisu usklađene sa pravnim stečevinama Europske unije i pravnim aktima Vijeća Europe"...Moram ovo pojasniti na način da kažem, da ova rečenica ne sadrži fraze, već činjenice koje su na narednim stranicama razrađene. Naime Udruga ima jednog čovjeka, to je gospodin Nikola Pajek, on ima manju farmu mliječnih krava, koji odlično poznaje sadržaej mnogih Uredbi EK na koje je vezano hrvatsko zakonodavstvo u području poljoprivrede, te doslovno i meritorno zna što je u skladu s europskim zakonodavstvom, a što nije. Upravo zahvaljujući tom proučavanju i poznavanju zakonodavstva EU gospodin Pajek je PRVI u Hrvatskoj, registrirao proizvođačku organizaciju i ona je u sektoru mljekarstva. Bilo je to početkom 2014.godine.
Mnoge bi poljoprivredne institucije bile sretnije kada bi imale gospodina Pajeka, jer s takvim je znalcem zadovoljstvo razgovarati i o teškim zakonodavnim temama.
A sve to navodim zato što bi bilo vrlo mudro da u ministarstvu poljoprivrede ne shvate olako zahtijev za izmjenama i dopunama prijedloga Zakona o poljoprivredi koje NAVODI Udruga "ŽIVOT" jer će u tom slučaju sebi učiniti više posla nego što je potrebno.


Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic


23.01.2015. u 12:07 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 22.01.2015.

U PRIPREMI JE NOVI ZAKON O POLJOPRIVREDI

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA SAMO U DVA ČLANKA

U Hrvatskom saboru je u srijedu 21. siječnja održana 48. Sjednica Odbora za poljoprivredu koju je sazvao i vodio njen predsjednik Franjo Lucić. Prva točka dnevnog reda bila je Prijedlog Zkona o poljoprivredi s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje. Druga točka dnevnog reda bila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o veterinarsko – medicinskim proizvodima, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje. Ispred ministarstva poljoprivrede sjednici je prisustvovala Snježana Španjol, zamjenica ministra poljoprivrede.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka mzz: Sjednica Odbora za poljoprivredu

“Zakon o poljoprivredi koji je u pripremi zamjenica ministra poljoprivrede Španjol nazvala ga je novim jer on teži pojednostavljenju. Zakon o poljoprivredi je prošao prilagodbu zajedničke poljoprivredne politike. Sada je pripremljen tako da su uzete u obzir sve prilagodbe iz četri obvezujuće Uredbe EU. Prvi puta u zakonu o poljoprivredi biti će javne službe, institucije i ustanove. U zakonu će biti odredbe upravnog nadzora i inspekcijskog nadzora, a inspekcija je objedinjena, dakle i vinarska i stočarska, fitosanitarna itd. U zakonu će biti i olakšice za one koji doniraju hranu. Usvojili smo i prijedlog udruge malih mljekara da se korisniku omogući 90 dana za ispravak ako nije poštivan zakon sa željom da se mljekare odmah ne sankcionira, već da im se da prilika da poprave nedostatak”. Naglasci su to Snježane Španjol.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka:mzz :Prof dr.sc. Mladen Jurišić

Prof dr.sc. Mladen Jurišić redovni je profesor na poljoprivrednom fakultetu u Osijeku na Zavodu za mehanizaciju, kao imenovani član Odbora rekao je da je ekologija jako važna i strateški važna, da RH ima preduvjete za razvoj ekološke poljoprivrede, ali da je u Zakonu o poljoprivredi jako loše apostrofirana, tek samo u dva članka, što je nedopustivo loše . Dr. Jurišić se potom osvrnuo na IAKS, koji je hrvatska inačica ARKODA, te skrenuo pažnju na to da ako se primjenjuje 5% provjere stanja na terenu, s obzirom na prijavljeno stanje , da bi trebala biti navedena metodologija kojom se to doista i provjerava. Osvrnuo se i na baze podataka – te upitao zašto se zanemaruje i zašto se ne razvija sustav ARKOD, koji su mnogi ljudi koristili i koriste, koji je dobro napravljen i dobro osmišljen “ rekao je dr. Jurčić.
Petar Baranović, saborski zastupnik upitao je “ na kojoj strategiji se radi ovaj zakon o poljoprivredi”. Također je skrenuo pozornost na brzinu kojom taj zakon ide u proceduru donošenja o koj ne misli da je dobra, s obzirom na važnost i širinu zakona.
Mr.Kovač je rekao da su u udruzi mišljenja da bi Zakon trebalo vratiti u javnu raspravu . Dodao je da bi trebalo transparentno napisati imena osoba i njihovu stručnost koje pišu novi Zakon o poljoprivredi . Gospođa Španjol je rekla da je o zakonu bila javna rasprava 2014., a počela je u prosincu 2013.
Uz petnaestak članova Odbora za poljoprivredu koji su saborski zastupnici i imenovane članove sjednici saborskog odbora prisustvovali su i predstavnici poljoprivrednih proizvođača iz Udruge OPG “Život”. Zaključeno je da će se vrlo skoro u Saboru još jednom na dnevni red staviti Zakon o poljoprivredi i to kao tematska sjednica.

22.01.2015. u 18:01 • 0 KomentaraPrint#^

RASPRAVA U PARLAMENTU EU O STRATEGIJI ŠUMARSKOG SEKTORA


ZASTUPNICA PETIR ZA PRAVO SVAKE ČLANICE
NA KONTROLU POLITIKE ŠUMARSTVA !



Prema informacijama iz ureda Tihane Mojsinović koja je u Zagrebu voditeljica ureda za informiranje o aktivnostima hrvatske zastupnice u europskom parlametu u Bruxellesu Marijane Petir, na sjednici Odbora za poljoprivredu 21. siječnja u Bruxellesu se raspravljalo o „Novoj strategiji EU-a za šume i sektor koji se temelji na šumama”.
Zastupnica Marijana Petir se u raspravi založila za to da kontrola politike šumarstva ostane u nadležnosti država članica zbog specifičnosti razvoja i prilika u šumarstvu svake zemlje članice. „Osnovna karakteristika hrvatskih šuma je prirodnost njihovog sastava zbog gospodarenja zavičajnim vrstama na način prirodnog pomlađivanja. Taj način gospodarenja se ne koristi u svim zemljama EU i zbog toga smatram da kao članica trebamo imati kontrolu politike šumarstva, uz primjenu svega što nam zajednička šumarska politika EU može korisno donijeti jer globalne opasnosti koje prijete šumama ne poznaju nacionalne granice. Ako se donese pravno obvezujući sporazum o europskim šumama on ne bi smio oduzeti članicama pravo kontrole vlastite politike šumarstva“ istaknula je Petir.
U nastavku izlaganja hrvatska zastupnica Petir je istaknula multifunkcionalnost šuma i njihove općekorisne funkcije kao što su proizvodnja kisika, upijanje ugljikova dioksida i dr. Zbog velikih površina šuma i šumskih zemljišta na krškom području u Republici Hrvatskoj, gdje je dobrim dijelom aktivnost šumarstva usmjerena na zaštitu šuma (mediteranske šume), Petir je ukazala na hrvatsko rješenje financiranja takvih šuma putem naknade za općekorisne funkcije šuma, čime je briga za šume financijski raspodijeljena na čitavo gospodarstvo.
Zastupnica Petir je rekla da se protivi prijedlogu koji sadrži dobrovoljnu primjenu planova za gospodarenje šumama te je istaknula primjer Hrvatske koja se može pohvaliti visokom očuvanošću šuma upravo zbog obvezne primjene planova gospodarenja šumama u Republici Hrvatskoj unatrag 250 godina.
Strategijom se razmatra aktualno stanje šumarstva u Europskoj uniji i perspektive održivog razvoja šumarskog sektora te je objašnjena potreba za koordinacijom sektorskih politika na nacionalnoj i na europskoj razini. Ova Strategija objedinjuje šumarsku politiku svih zemalja članica pa se očekuju pozitivni utjecaji na zajedničku šumarsku politiku EU poštujući obveze supsidijarnosti.
Na inicijativu Hrvatske 2011. godina je u Ujedinjenim narodima proglašena Međunarodnom godinom šuma. Upravo se na tom primjeru vidi da su šume prepoznate kao značajan ponor ugljika, te se ta općekorisna funkcija šuma mora više vrednovati u politici vezanoj uz klimatske promjene- piše u priopćenju Tihane Mojsinović



--

22.01.2015. u 10:27 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 19.01.2015.

…apsurdi administracije… IZBRISALI MIROVINSKO OSIGURANJE ZA 13 PLAĆENIH GODINA!



ZAR STRANKA SA SAČUVANIM UPLATNICAMA
MOŽE OSTATI BEZ UPISANOG STAŽA ?


Da bi žena, baš kao i muškarac, stekla mirovinu u poljoprivrednom osiguranju potrebno je prema Zakonu, imati 15 godina staža i 60 godina života. Potrebno je dakle uplaćivati sredstva na ime mirovinskog osiguranja najmanje 15 godina, a onda podnijeti zahtijev za mirovinu i stećenu mirovinu uživati.Međutim nije uvjek tako , a nije tako zahvaljujući administraciji koja ima neku svoju logiku rada koja je izvan činjenica.
U ovom se slučaju radi o poljoprivrednoj mirovini Ane Damjanović iz Strizivojne. Ove će godine gospođa Damjanović 16.7. imati 66 godina, a njezin suprug Martin Damjanović koji ima punih 69 godina života i on od svoje mirovine, stećene radom u Hrvatskim željeznicama, a koja mu prema riješenju iznosi 1560 kuna, još uvijek plaća doprinose u svrhu poljoprivrednog osiguranja svoje supruge Ane. No tim se uplatama koje plaća u poreznu upravu ne nadzire kraj. Prema zadnjem reprogramu koji je gospodin Damjanić napravio s Mirovinskim osiguranjem 2012., godine, - a sada je 2015. godina - još mora uplatiti 36 uplatnica po 613 kuna. Dospijeće plaćanja prema zadnjoj uplatnici je 9., listopada 2017., godine. Reprogram obveza iznosi 38.197,37 kuna od čega je glavnica 22.184,91 kune, a kamate iznose 16.012, 46 kuna.
Gospodin Martin Dajmanović će ove godine napuniti 70 godina, a njegova supruga Ana 66 godina, kao što sam već napisala i uz dužno poštovanje prema tom bračnom paru u zraku visi ne baš pristojno pitanje- hoće li supružnici Damjanović doživjeti dan primanja Anine mirovine s obzirom na to kako život supružnika Damjanović, kroji administracija Hrvatskog mirovinskog osiguranja i porezna uprava čije su uplatnice sastavni dio života ove obitelji.

PET VAŽNIH ČINJENICA

No ukupni mozaik događnja u vezi s mirovinskim poljoprivrednim osiguranjem Ane Damjanović čini pet važnih činjenica. Prve dvije činjenice su slijedeće: da su uplate za poljoprivrednu mirovinu Ane Damjanović započele 1.1.1980. godine i da su te uplate trajale uredno do kraja 1993. godine. Martin Damjanović kao argument za to ima uplatnice i riješenja iz godina 1982,1983,1984,1985, 1986,1987, 1988,1989, 1990, 1991, 1992, 1993 ( op.a. dostavljene su mi fotokopije uplatnica i riješenja svih navedenih godina).
Međutim administracija u Mirovinskom osiguranju u Oijeku je pod izričajem nejasno napisanog zakona, 2002. 11.rujna, ponudila stranci Prijedlog za nagodbu u Ministarstvu financija za otpisivanje dugovanja za mirovinsko osiguranje do 31.12.2000. Vjerujući da se radi o sedam godina od 1993. do 2000. godine, kada nije uplaćivano mirovinsko osiguranje za Anu Damjanović, supružnici su potpisali taj Prijedlog. Zabunu u njihovo postupanje unijela je činjenica da su od 1.1.2001. ponovo primali uplatnice iz porezne uprave bez vlastitog zahtjeva za tim. No tekpar godina kasnije im je indiskretno rečeno da su svojim potpisom izbrisali 13 godina plaćanja mirovinskog poljoprivrednog staža.Rekla je to djelatnica Anica Majhen. U to gospodin Damjanović ne vjeruje jer ima uplatnice. Njegova supruga želi napokon primate svoju mirovinu!
Sada su još tri činjenice u znaku pitanja : 1. Može li se jednim potpisom bez ozbiljnog razgovora sa strankom izbrisati 13 godina uplata za mirovinski poljoprivredni staž 2. da li su službenik ili službenica postupili ispravno, ili je olako učininjena pogreška, kada je predmet na ime Ana Damjanović na čije ime nije bilo uplata za godinu 1994. 1995., 1996., 1997., 1998.,1999., 2000., ali je bila jedna uplata u 2001.,godini , odlučeno ponuditi 11.9.2002.na potpis Prijedlog za nagodbu u Ministarstvu financija - koji se temelji na članku 8. zakona , NN 117/01, da se otpišu dugovanja za mirovinsko osiguranje do 31.12.2000.godine te stranka ostaje bez mirovinskog staža za navedeno razdoblje? Kao treću činjenicu postavljam konstataciju da stranka o kojoj je riječ ne bi potpisala Prijedlog za nagodbu koji joj je ponuđen – da joj je službenik objasnio koje su posljedice tog potpisa, već bi tražila drugačije riješenje.

Na niže objavljenom dokumentu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje , od 14.1o.2o14. koji je izdan u Osijeku , vidi se da potpisane službenice Mirovinskog zavoda potpuno anuliuraju sav uplaćeni doprinos za mirovinski staž Ane Damjanović i kao priznati staž navode u točki 4. razdoblje od 1.1.2001. do 17.1.2001. godine .To je staž, - kojeg li apsurda – staž od 17 dana.

Image and video hosting by TinyPic

Treba uvažiti činjenicu da je nakon osamostaljenja iz federacije i priznanja Republike Hrvatske u Mirovinskom osiguranju provedena reforma, ali reforma ne može izbrisati činjenično stanje koje potvrđuju uplatnice koje Martin i Ana Damjanović imaju.

TKO JE INICIRAO SAMOVOLJU S UPLATNICAMA?

Evo što o nekim detaljima iz slučaja Ane Damjanović govori njen suprug Martin Damjanović:
“Međutim, uplatnice su meni od 1.1.2001. stizale na plaćanje mirovinskog staža.Ja sam otišao ne u mirovinsko već u poreznu upravu i pitao što je s tim uplatnicama? Nisam znao da to dalje ide dok nisam video Narodne novine, da se to plaća ponovo. Ali ja nisam tražio uplatnice jer nisam tada u Mirovinskom tražio da nastavim sa mirovinskim uplatama. Imao sammdjecu koju sam morao školovati.
I još uvijek plaćate i to od svoje male mirovine ?
- Od 2001 – do 2004., nastala je zastara, jer ja sam 2004,. imao ukupno 66.529 kuna platiti. No međutim, su mi smanjili na 40.531 kunu , tada sam pravio reprogram na tu sumu, zbog bojazni od ovrhe.
Marin Damjanović i supruga Ana u vlasništvu imaju 1hektar 80 ari i 73 kvadratna metra zemlje. Gospodin pojašnjava “Pozivom na nagodbu 19.5. 2003. izjasnili smo se da nečemo platiti zbog NE IMANJA sredstava. Ali uplatnice su stizale od ministarstva financija tako da se sakupilo do 31.12. 2009. godine 39. 523,32 kn ( tridset devet tisuća petsto dvadeset tri kune i tridest dvije lipe) sa kamatama i dobivamo opomenu o naplati duga jer će se pokrenuti postupak ovrhe. U poreznoj Upravi Đakovo 2004.,godine pitao sam zašto dolaze uplatnice, djelatnik je rekao da to zanemarim. Zapisnikom 1.7.2003.godine klasa 140-13-3-10/11. Uruđbeni broj 341- 12-4/1-3/233 , taj zapisnik do danas nismo dobili ni od porezne uprave niti od ministarstva financija. A iz mirovinskog osiguranja su mi rekli da su oni to poslali i da je to dužnost porezne Uprave bila da pošalje.
Dana 2.4.2013. pravimo žalbu na rješenje porezne Uprave Đakovo klasa OB/ 1-416-2/210-1/107 Uruđbeni broj 513-07-14-3/ 213-4 ; a reprogram je o plaćanju bio do 6.8 do 2013., što smo i napravili- reprogram je napravljen 6.8.2013, a već 29.8.2013., smo dobili riješenje o naplati, što je sada za sedam godina u 36 obroka.” Prema riječima gosodina Damjanovića kada je pokušao tražiti mirovinu nakon uplaćenih 13 godina te nakon reprograma djelatnica Mirovinskog osiguranja Anica Majhen iz odjela za mirovinsko osigurnje u Osijeku mu je rekla “to ćete sve platiti, ali mirovinu nikada nećete dobiti”." Bio sam ogorčen", kaže. Kada je jednom prilikom tražio izračun za mirovinu, ispalo je da bi mirovina gospođi Ani iznosila 413 kuna, što bi bilo manje od socijalne pomoći, zaključio je . Na pitanje zašto nije odustao od plaćanja mirovinskog osiguranja za suprugu Anu,odgovara da nije mogao prekinuti plaćanje jer su mu iz porezne uprave na kućnu adresu stalno slali uplatnice - bez da ga se pitalo za mogućnost plaćanja.
Glavno pitanje je – koliko Ana Damjanović sada 2015. godine ima uplaćenog staža prema Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje?Gospođa Damjanović Ana iz Strizivojne u 66.godini života želi početi primati svoju mirovinu.
Izračun mirovinskog staža (sken) u točki 4., koji su potpisale Anica Majhen i Gordana Popović nije točan
. Vodi li se u zavodu za mirovinsko osiguranju briga jedino o pristiglom novcu u blagaju porezne uprave? Kakva briga i kakva ažurnost su prisutne u zavodu za mirovinsko osiguranje, kada korisniku temeljem mjesečne uplate treba upisati mirovinski staž?

EVO NEKOLIKO SKENIRANIH UPLATNICA I RIJEŠENJA IZ BIVŠE I SADAŠNJE DRŽAVE KOJA SU DIO UPLATNICA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE ANE DAMJANOVIĆ:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic



19.01.2015. u 12:40 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< siječanj, 2015  
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika


Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.




Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se