AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

utorak, 01.09.2015.

RADOVI U PRIVATNIM ŠUMAMA !


ŠUME TREBA OČUVATI U AUTOHTONOM OBLIKU!


Image and video hosting by TinyPic

Na 3. Regionalnoj konferenciji šumoposjednika koja je održana 26.8. u Zagrebu u drugom dijelu dana održana je radionica pod imenom RADOVI U PRIVATNIM ŠUMAMA. Govorilo je nekoliko sudionika. Tijekom izlaganja moguće je bilo raspoznati probleme koje šumoposjednici imaju kako i načine njihova rješavanja. Objavljujem najznačajnije dijelove izlaganja osoba koje su u kratkom vremenu iznijele niz zanimljivih i novih informacija.

280 ZAHTJEVA ZA ŠUMSKE CESTE

Ing. Matija Volner, djelatnik Savjetodavne službe iz Karlovca govorio je o svojim iskustvima rada u šumarstvu i činjenicama: “ Ljudi dolaze s idejom i govore “što će meni netko govoriti što ću ja sjeći u svojoj šumi”.Mi pokušavamo objasniti ljudima da u svojoj šumi žive od kamate. Ne živite vi od drveta koje ćete posjeći, ni od šume koju ćete posjeći na čisto.Nije vam svejedno da li vam prirašćuje kamata trupcu , u obliku hrasta, u obliku bukve itd. Znaći kada se doznaka u šumi izvrši, šuma bi trebala imati bolju kamatu, bolji prinos koji je u njenoj valuti. Znaći, nije to sve jedno i u principu, nije to ograničenje, to je gledanje u budućnost i veliki doprinos šumama šumoposjednika. Imamo uzgojno biološke radove u šumama, u principu zaštite šuma od biljnih bolesti i štetnika i sanaciju od katastrofa i požara, kojih su izvođači privatni šumopsjednici. U mojoj Karlovačkoj županiji sve veću ulogu imaju licencirani izvođaći, čak ja mislim oko 70 - 80 % poslova izvode licencirani izvođači.”

Image and video hosting by TinyPic
Za govornicom ing. Matija Volner djelatnik Savjetodavne službe u Karlovcu. Desno Marijan Kavran moderator radionice.

“Zašto je to tako?” – postavlja pitanje ing. Volner ali i odgovara “ Zato što oni znaju što rade. Šumoposjednik kojem ja dam 20 000 sadnica ima možda volju da to posadi jer je to 20 000 sadnica. A kada to dođe na šleperu, onda svi traže - tko će im sadnice posaditi. Ja imam krasne primjere ljudi koji su posadili po 30 jutara šuma, sami. Znam čovjeka koji ima 75 godina i još uvijek ide saditi šumu . Ali inače imamo na raspolaganju kvalitetne licencirane izvođače koji to obavljaju. Radimo izradu Programa gospodarenja, to se radi preko javnih nabava koje dobivaju određene tvrtke. Neznam koliko ste upoznati sa Programom gospodarenja. To je određena inventurta stanja u šumi, plus propis – što će se uraditi u slijedećih deset godina. Radimo doznaku stabala, a to rade inžinjeri šumarstva.”Ing. Matija Volner je rekao da je prikaz radova u šumama šumoposjednika, za izradu šumskih protu požarnih cesta , najaktualniji je podatak koji kaže da je zaprimljeno 280 zahtijeva. Izvršiti će se sve cestogradnje koje su kao zahtijev predane.

DOZNAKA STABALA

Robert Sambolek dipl.ing šumarstva, ima tvrtku koja je licencirana za rad u šumarstvu i lovstvu i govorio je o doznaci stabala. “Započeo sam privatni posao još kada je bila formirana prva šumarska savjetodavna služba, tako da imam iskutva sa prvom službom, a pozdravljam i reformiranje savjetodavne službe. “Da bi ugovorio doznaku stabala šumoposjednik mora doći u regionalnu područnu Savjedovnu službu i zatražiti zahtijev za doznaku. Nakon toga djelatnik Savjetodavne službe mora od osobe zatražiti urednu dokumentaciju : katastarski izvadak, pravno riješenje – da je on stvarno vlasnik te šume i pristupa izradi tog zahtjeva. Nakon što se taj zahtijev uruđbira , imali smo period do tri mjeseca , po pitanju radova za obilježavanja stabala za sjeću, a ponuđeno je to i licenciranim izvođačima.Moja firma ima županiju Međimursku i Varaždinsku. Zahtjev se može podići osobno ili biti poslan elektroničkom poštom. I od dana preuzimanja tog zahtijeva imamo 30 dana kao firma rok da uspostavimo kontakt sa privatnim šumo posjednikom i obavimo terenski I uredski dio posla. Nakon toga izrađuje se knjižica doznake, ako se radi o doznaci stabalam po Programu gospodarenja šumama ili obrazac nužne oznake, ako je riječ o nužnoj doznaci i to bi trebalo sa evidencijom doznačenih stabala, gdje bi mi morali kao firma pripremiti uredno sve podatke i to proslijediti u digitalnom obliku u programu excela Savjetodavnoj službi. Isto tako tablicu ovjerenu s potpisom dgovorne osobe, skenirati ili osobno dostaviti na adresu savjetodavne službe.”
“Stvar je firme koja to radi da nastoji uskladiti suradnju sa djelatnikom Savjetodavne službe, a ujedno i sa svim privatnim šumoposjednicima gdje bi trebalo dnevno više raditi. Moja firma dnevno zapošljava tri ing. šumarstva. Hrvatske šume su se javile na neke natječaje, za neke županije su oni dobili doznaku kao glavni izvoditelj.To je bilo protokolarno. To prije nije bilo dobro, ali se u nekim županijama ponavlja. Prema nekim mojim iskustvima, bila je jedna indolentnost prema privatnim šumoposjednicima. Koliki je interes privatnih šumoposjednika najbolje pokazuje broj zahtijeva šumoposjednika po županijama. Kada se napravi evidencija doznačenih stabala slijedi kovalidacija radova. To je ono što je najvažnije, da licencirani izvođać poštuje pravila struke, poštuje sve radove; tu dakako treba 30 % uzeti želje šumoposjednika.
Problematika iz moje prespektive kao šumara je slijedeća : Naime, imamo veliki broj čestica u Međimurju, Zagorju, ali i u drugim županijama.Tu je vrlo mala prosječna veličina čestica, tek 0,4 ha. Iznosi se podatak da je prosječna veličina posjeda u RH po šumoposjedniku 0,7 ha. Znaći to je ne adekvatno za neko ozbiljnije gospodarenje. Druga stvar iz moje perspective; prosječna starost šumoposjednika je visoka, ljudi su u visokoj životnoj dobi, a nisu skrenuli pažnju svojim budućim genercijama na granice šumskog posjeda. Također Progrmi nisu obuhvatili sve dijelove Hrvatske. Po meni, neki bi trebali biti čak i malo fleksibilniji. Siječe se puno u nelegalnim sječama, što rade prekupci i šverceri, tome bi također trebalo stati na kraj kroz zakonsku regulativu. Danas je svima dostupan ARKOD i može se vidjeti tko je vlasnik, može se znati da li taj vlasnik posječuje i siječe svoju šumu. Na ARKODU se vidi da li je šuma prekomjerno posječena. Zadatak i cilj nas šumara je da čuvamo trajnost svake šume, da nastojimo šumu održati u prirodnom autohtonom obliku. Mi moramo davati savjete, da se sade autohtone zavičajne vrste, moramo preko Udruga educirati da se otvore šume sa cestama i komunikacijama. I stari rimljani su znali da treba napraviti cestu da bi se moglo gospodariti.” Ing. Sambolek je podsjetio da je Savjetodavana služba spona koja treba dinamizirati poslove u šumi.

PROPIS PROGRAMA GOSPODARENJA NIJE RAĐEN ZA ČESTICU!

Goran Jankov, vlasnik tvrtke SILVA PLAN, HUP vezano za doznaku i za raspolaganje sirovinom iz privatnih šuma istakao bih” rekao je jedan od problema,” a taj je što nema programa gospodatrenja, za sigurno 40 % privatnih šuma ako ne i više , a tvrtke koje se privatno bave tim poslom ili su propale ili su počele se baviti nečim drugim. “Zašto je to tako”? upitao je Goran Jankov, ali je odmah i odgovorio: “Zato što zadnjih pet godina Hrvatske šume su četiri ili pet puta više naplačivale hektar izrade Programa gospodaranja, od one cijene koju su ponudile na sada zadnjem Natječaju. Hrvatske šume su radile za 300 i više kuna po hektaru, a na zadnjem Natječaju su ponudile 9o kuna s obrazloženjem da oni to mogu napraviti. “ Zbog nepostojanja programa šumoposjednici mogu raditi samo nužnu doznaku. A sada dolazimo do pravog problema. Čovjek če doći sa zahtijevom za doznaku, a nema Programa. Čovjeku trebaju novci. A nužna doznaka je u principu bolesno, suho , nikakvo drvo “ ispričao je Goran Jankov te nastavio:

Image and video hosting by TinyPic

Goran Jankov s mikrofonom u ruci na radionici Konferencije o privatnim šumama.

“Hrvatske šume doznačuju tako da ako je na jednom odjelu 100 čestica, propisano je 23 kubika po hektaru, onda dođe na česticu na kojoj nema ništa, isto će doznačiti 23 kubika po hektaru, na čestici na kojoj ima 800 kubika, isto će doznačiti 23 kubika po hektaru.” Znaći sam propis Programa nije rađen za česticu, on je rađen za Odsjek” zaključuje Jankov i nastavlja” Onaj stručnjak koji izlazi na teren, on mora jednostavno zaboraviti osnov. Ona je njemu samo vodilja” konstatira Jankov i analizira dalje “ Ako vi imate na terenu na čestici preko 500 kubika drveta, pa nečete doznačiti 20 kubika, doznačiti čete 100 kubika. Znači zatvaramo stvari na Odjel. Znači tu su dva problema: 1. ne postojanje Programa gdje ljudi ne mogu raspolagati sa svojom imovinom, zato što to država nije napravila. A nije napravila zato što je netko potrošio novac bespravno i 2. Ne poznavanje načina gospodarenja ljudi koji provode doznaku na terenu. Sve to rezultira niskim intenzitetom doznake, a u konačnici manjkom drvne sirovine na tržištu o čemu su govorili kolege iz drvne industrije”- rekao je vlasnik tvrtke SILVA PLAN. “Što se tiče doznake dodao bi da šumoposjednici imaju na izbor tvrtke koje su dobile na javnom natječaaju ostale doznake njima će to platiti država, čiji korisnici mogu angažirati i ostale izvođače koji imaju licencu, jedino moraju sami platiti” rekao je Goran Jankov.

NEDOSTATAK ŠUMSKIH SADNICA!

Problem sadnog materijala kratko je istakao Mirko Habijanec šumovlasnik iz Križevca, kazavši “ Hrvatske šume nemaju dovoljno sadnica ni sadnog materijala. I taj je problem počeo eskalirati prije dvije, tri godine iako sadnju prijavljujemo na vrijeme. Ako želite četiri hektara posaditi I još nešto trebate podsađivati, znaći treba do 40 000 sadnica. Sadnju treba pripremiti, kupiti zemlju i kada to napravite kažu vam u jesen “ Mi sada imamo sadnica samo za dva hektara.”” Tako znam da Hrvatske šume nemaju više dovoljno sadnica, nemaju dovoljno ni sadnog materijala. No neznam zbog čega: da li je to pitanje da se u to ne ulaže, koliko znam “okaj feš” poduzeća plaćaju. Šuma se ne može saditi i obnavljati ako nema sadnog materijal .Najkvalitetniji material za sadnju je taj što ga rade Hrvatske šume, tek ima nešto tu i tamo privatno.”
Marijan Kavran, glavni urednik časopisa Privatne šume i moderator radionice odgovorio je šumoposjedniku Habijancu: “Ovo što je rekao gospodin Hbijanec je točno. Rasadničarski biznis za pošumljavanje šuma je u krizi. Ta je grana ostvarila pad od 10%, ostvarili su 48 milijuna prihoda, u odnosu na period od 2013. godine kada su ostvarili prihod od 54 milijuna kuna. Sa terena znamo da je taj segment u krizi, a sve ostale usluge u šumarstvu su porasle za 34% . To je ipak jedan dokaz da se u tom sektoru radi, da se ulaže, investira i slično. Rekao bih da treba malo strpljenja, jer ništa ne ide preko noći.”
JOŠ SE NEZNA TOČNA POVRŠINA PRIVATNIH ŠUMA!

Ing. Tomislav MEŠTROVIĆ , djelatnik Savjetodavne službe izvjestio je sudionike radionice da je u RH 68% površine privatnih šuma pokriveno sa Planovima gospodarenja, što u izradi, ili je već izrađeno.To je površina veća od 400 000 ha. Za 2015. smo raspisali Natječaj za 28 programa ili ukupno 45 000 hektara. Uskoro ćemo potpisati Ugovore i početi raditi. Znamo da se programi rade duže od godinu dana. Ostalo nam je neuređeno u RH oko 208 000 hektara, nadamo se da ćemo to također pokriti. Pitanje je koliko će biti novca. Stalno se priča o ukidanju “ okaj feša” .
Marijan Kavran je odmah rekao da ova konferencija ima pozitivan stav o “okaj fešu”,”zato što ne možemo dovoditi u pitanje granu na kojoj sjedimo- ako nam je to na raspolaganju” – rekao je.
Tomislav Meštrović je rekao da se barata s cifrom od 657 000 ha privatnih šuma, ali da taj broj nije točan., zatim barata se i cifrom od 580 000 ha površine. Zato se i rade Programi gospdarenja da bi se kroz nekoliko godina moglo reči koliko privatnih šuma ima u RH. Jer nitko nikada nije izmjerio private šume. Tek kada se naprave programi gospodarenja, tek onda će to biti točan podatak s kojim će se sa sigurnošću moći izać na bilo kakvo tržište”. Nadalje bih Vas izvjestio o šumskim prometnicama” rekao je Meštrović i rekao da su one rađene od početka osnivanja šumarske Savjetodavne službe 2006. godine “ kada smo napravili 220 km prometnica po prosječnoj cijeni od 145 000 kn za kilometar što je jako dobra cijena. Hrvatske šume imaju broj od 280 000 kuna po kilometru. Iz EU fondova će se financirati izgradnja i rekonstrukcija šumskih privatnih cesta. Savjetodavna služba je zadužena za održavanje privatnih šuma. Tko dobije novac iz Europe, za izgradnju cesta dužana je održavati tu cestu pet godina. Na području Ivanca je napravljeno najviše cesta za vrijeme stare Savjetodavne službe” ispričao je ing. Meštrović. Rekao je zatim da je javni poziv za održavanje prometnica bio je raspisan 2014.” Zaprimili smo 34o zahtijeva, od čega je bilo ispravno 280 zahtijeva. Napravljene su rang liste i sada po tim rang listama postupamo.Moramo reći da cijena koju samo sada dobili po kilometru iznosi 100 000 kn, što je još povoljnije nego prije. Moramo biti svjesni da su šumske prometnice u Hrvatskim šumama i šumske prometnice u privatnim šumama sasvim različite stvari. Postoji investicijsko održavanje koje traži malo više ulaganja” – rekao je ing. Meštrović.

DOGOVORENA JE POVIŠICA POREZA U PRIVATNIM ŠUMAMA
KOJA IDE NA USVAJANJE U SABOR !


“ Iskazali smo kompletnu problematiku u privatnim šumama” , rekao je Zdenko Bogović na kraju radionice RADOVI U PRIVATNIM ŠUMAMA 26.8 te nastavio” Naglasio bih osnovnu stvar koju još možda mi nismo posvjestili u Hrvatskoj, a to je da smo nakon 70 godina dobili pravo na rad i pravo na izbor u našim privatnim šumamam. To je tek početak jednog procesa koji treba dovesti privatno šumarstvo na tržišne osnove kao recimo poljoprivredu. Mora nam se dozvoliti da možemo upravljati s naišim proizvodima. Žao mi je što samo fokusirani samo na drvnu sirovinu, što je apsolutno pogrešno. U našim šumama postoji bogatstvo proizvoda.Kada to sve skupa zbrojite vidjeti ćete da je to jedan veliki potencijal! Znači pravo na vlasništvo je poslovna stvar, da se pokrene privatno šumarstvo. Neću govoriti o monopolisti koji je držao neznam koliko privatne šume. Ali mi smo se od toga otkačili. Pokrenuli smo se. Na nama je da stvaramo tržište šumarskih izvoditelja radova, tržište proizvoda, a u konačnici da i određeni dio našeg stanovništva ulaže u šumarstvo i tako pokrene cijelo gospodarstvo Hrvatske.” Zdenko Bogović je nastavio kazavši “ Čuo sam da su gospoda predložila izmjene i dopune Zakona o šumama da dignu šumski doprinos, sa 5 % na 7 % i sa 3,5% na 5%. Neznam da li uopće svi shvaćamo da je to nalog protivan tržištu. Znači netko se dogovorio da će jedinica lokalne samouprave dignuti taj porez i to ide sa Vlade prema Saboru. Druga stvar je ista: znaći naš proizvod iz šume država daje nekom trećem i taj neki treći plaća državi novac, a ne vlasnicima šume. Divljač je sastavni dio šume i ona je proizvod šume. Ne živi divljač i jelen u kukuruzu. Kada jelen i srna uđu jesti kukuruzu, vlasnik tog kukuruza naplati štetu, jer ima mogućnost. Ta srna ili divlja svinja pojede žir u toj šumi, a ja s tim žirom hranim svinje pa proizvodim pršut, a divlja svinja ode na drugu stranu, dakle netko naplati taj proizvod. To su nevjerojatne stvari što se danas događa u Hrvatskoj s obzirom na privatne šume.” rekao je Zdenko Bogović član Upravnog odbora europske konfederecije privatnih šumovlasnika CEPF.

Image and video hosting by TinyPic

Zdenko Bogović s mikrofonom u ruci.
Fotografije snimila Margareta Zouhar Zec 26.8.2015.

01.09.2015. u 16:18 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 28.08.2015.

3.REGIONALNA KONFERENCIJA O PRIVATNIM ŠUMAMA

UPISOM ŠUME U UPISNIK ŠUMOPOSJEDNIKA,
POSJED DOBIVA LEGITIMITET


3. Regionalna konferencija o privatnim šumama održana je 26. kolovoza 2015. u hotelu Westin u Zagrebu.

Image and video hosting by TinyPic
Sudionici 3. regionalne konferencije o privatnim šumamq bili su : Tonino Picula hrvatski predstavnik u Europskom parlamentu, Milorad Batinić i Franjo Lucić iz Hrvatskog sabora,Marijan Škvarić, Hrvatski sabor / Grad Lepoglava, Domagoj Križaj i Igor Đurišević iz Ministarstva poljoprivrede , Hrvoje Horvat, Robert Ojurević i Matija Volnar iz Savjetodavne službe,Stjepan Posavec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Tomislav Dubravac sa Hrvatskog šumarskog instituta, Ivica Knežević -, Grad Delnice , Domagoj Troha iz Hrvatskih šuma, Danijel Bertović iz Lokalne razvojne agencija PINS,Zdenko Bogović, predsjednik RH Saveza udrfuga privatnih šumovlasnika i član upravnog odbora CEPF, Miljenko Županić iz Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, Marko Tepić Gora Dalmatina Brač,Antun Babojelić UPŠ Jela Lukovdol , Rafael Slijepčević šumovlasnik iz Siska ,Mirko Habijane šumovlasnik iz Križevca , Ivan Mahnić iz Terra Concordia, Fito-ekologija , Pro Silva zatim Gerhard Pelzmann iz Poljoprivredne komore Štajerske, Nike Krajnc iz Slovenskog šumarskog instituat ,Rajko Štefanić Zveza lastnikov gozdov Slovenije ,Veronika Valentar iz Gozdarske zadruge Slovenj Gradec, Duško Topić iz UPVŠ Naša Šuma BiH, Simeon Apostolov iz Paulownia u Bugarskoj, JP Šume Republike Srpske te Udruženje drvni klaster Hercegovina.
NA konferenciji su bili i predstavnici tvrtki čija je osnovna sirovina drvo i to :Spin Valis d.d., A.M.S. Biomasa d.o.o., Drvoproizvod d.d., OTK d.o.o. DI Rubinić i Hrast-export Puklavec.

U Hrvatskoj ima 600.000 privatnih šumovlasnika koji imaju, 585.000 ha šuma, što je 22 % šuma . Zdenko Bogović je predsjednik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika, a izabran je u upravni odbor CEPF ,Europske konfederecije privatnih šumovlasnika . Savez šumovlasnika Hrvatske ima 37 udruga.U RH je obilježeno 250 godina organiziranog šumarstva .
Suma sredstva za sektor šumarstva u sklopu Programa ruralnog razvoja u mjeri 8. 5 i 8.6. iznosi oko 30 milijuna eura. Natječaji bi trebali biti raspisani početkom 2016. godine, prema riječima Igora Đuriševića, načelnika u Ministarstvu poljoprivrede.


Organizator 3. Regionalne konferencije o privatnim šumama je bio HRVATSKI DRVNI KLASTER.
Suorganizatori konferencije bili su Hrvatski savez udruga privatnih šumovlasnika, Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije te Savjetodavna služba, dok je pokrovitelj bilo Ministarstvo poljoprivrede.


Objavljujem Publikaciju u kojoj je objašnjana potreba i način upisa šume kao posjeda u Upisnik šumoposjednika:

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Izvor: Publikacija Savjetodavne službe

28.08.2015. u 13:52 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 27.08.2015.

POLJOPRIVREDNA POLITIKA U RH NE DAJE REZULTATE


KOMUNIKACIJA JAKOVINA - UDRUGA OPG ŽIVOT

Relacija komunikacije je ministar poljoprivrede Jakovina - Udruga OPG Život. Udruga nije zadovoljna s ministrovim odgovorima koje on , po moći i snazi svoje funkcije, odvodi u provođenje.
Da ministar misli poljoprivrednim proizvođačima veću proizvodnju , veći broj malih poljoprivrednih gospodarstava - odluke ministra i realizacija na terenu bila bi drugačija.
Evo odgovora ministra Jakovine:


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Udruga ŽIVOT želi da ministar Jakovina stavove Udruge OPG Život razmotri, te otvori putove dijalog sa Udrugom."Predlažemo da nas se uvrsti u Savjet za praćenje provedbe programa ruralnog razvoja u
Hrvatskoj. Držimo to mogućim, korisnim i potrebnim" - poručuju rukovodeći ljudi Udruge OPG Život.
Evo stavova onih kojima je Program ruralnog razvoja RH namijenjen.



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic



27.08.2015. u 06:35 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 25.08.2015.

POJAVA MASLININE MUHE U ZADNJOJ DEKADI LIPNJA



DOC.DR.SC. MARIO BJELIŠ:
MASLININE MUHE REZULTAT SU ZARAZE PLODA U PROŠLOJ SEZONI

Maslinina muha (Bactrocera (Dacus) oleae) je najopasniji štetnik ploda masline. Štete na plodovima čini ličinka maslinove muhe koja tijekom razvoja jede unutrašnjost ploda masline i tu polaže jedno ili više jaja. Ličinke buše unutrašnjost ploda masline i hrane se njime. Na taj se način smanjuje ukupna masa ploda i ukupna količina uroda ali i kvaliteta masline, te kakvoća i boja maslinova ulja.
Doc. Dr. Mario Bjeliš iz Zavoda za zaštitu bilja u Solinu objavio je 21. 8. tekst na web stranici Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo, čiji je on djelatnik, u kome govori o stanju štetnika masline u Južnoj, Srednjoj j i Sjevernoj Dalmaciji. Novinarski prilagođen tekst objavljujem.


Doc.dr. Mario Bjeliš zabilježio je da se tijekom sezone 2015. godine, maslinina muha, Bactrocera oleae Rossi javila u zadnjoj dekadi lipnja na području podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija, na području podregija Sjeverna Dalmacija Istra i Kvarner u prvoj ili drugoj dekadi srpnja.
Na području podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija početkom srpnja je na većem broju lokaliteta zabilježena vrlo intenzivna pojava i visoka brojnost odraslih jedinki maslinine muhe koja je iznosila od 20 do 50 jedinki tjedno. Posebno možemo istaknuti vrlo visoke vrijednosti ulova na pojedinim lokacijama ili žarištima na kojima se muha javila u vrlo visokoj brojnosti od preko 100 jedinki tjedno pa čak i u svega par dana po kontrolnoj lovci.
„Ovakve iznimno visoke vrijednosti ulova odraslih maslinine muhe, odmah početkom pojave i leta maslinine muhe, rezultat su visoke zaraze plodova u prošloj sezoni. Prezimjela populacija maslinine muhe se stoga javila trenutno u značajno visokoj brojnosti i kao takva je predstavljala značajan i velik biološki potencijal kao i opasnost za plodove. U optimalnim uvjetima za razvoj, ovakva bi populacija ostvarila značajne ekonomske štete“ – značajno je za naglasiti u tekstu doc.dr. Bjeliš
Doc dr.Bjeliš konstatirao je da je razvoj plodova masline od samog zametanja i tijekom cijelog srpnja bio vrlo dobar, a plodovi su već u prvoj dekadi srpnja bili napredni i predstavljali odličan medij za polaganje jaja i razvoj ličinki maslinine muhe. U tom su razdoblju na određenim žarištima i lokalitetima prije svega priobalnog područja podregija Južna Dalmacija i Srednja Dalmacija na kojima se maslinina muha tradicionalno javlja vremenski najranije, zabilježeni prvi ubodi i početak napada maslinine muhe. Isti je bio evidentiran u obliku prisutnih jaja i mladih ličinki.
U razdoblju od druge dekade srpnja, nastupili su nepovoljni uvjeti za razvoj maslinine muhe koji su se očitovali u ekstremnim temperaturnim uvjetima. Temperature su u razdoblju od sredine srpnja do sredine kolovoza kontinuirano iznosile od 35-39 °C što je značajno negativno utjecalo na populaciju maslinine muhe. Rezultat ovakvih uvjeta je prije svega bio vidljiv u izraženom mortalitetu odraslih jedinki maslinine muhe, padu vrijednosti ulova na kontrolnim lovkama, izostanku polaganja jaja i zastoju u razvoju ličinki.
Intenzitet napada maslinine muhe potvrđuje i pojava „patule“ na područjima na kojima je zabilježena visoka populacija maslinine muhe. Rezultati laboratorijskog pregleda plodova maslina koji su prikupljeni sa oko trideset odabranih lokaliteta, pokazali su da je maslinina muha tijekom srpnja predstavljala značajan biološki potencijal. Najjači intenzitet napada vidljiv u prisustvu „patule“ je zabilježen na području podregije Srednja Dalmacija i to na lokalitetima: Vinišće (37%), Murter (29%), Baćina (22%), Vrsine (20%), Podstražje (11%). Mala zaraza je zabilježena na lokalitetima Starigrad, Zastražišće i Sućuraj na Hvaru (1-3 %), Supetar i Sutivan (4-5%), Gradac i Makarska (2%), Pakoštane, Drage, Pirovac, Tribunj, Poličnik, Biograd i Škabrnja (1-4%). Navedene vrijednosti zaraze plodova masline gljivičnim oboljenjem koje uzrokuje pojavu „patule“, potrebno je pridodati vrijednostima zaraze plodova od napada maslinine muhe jer je rezultat pojave „patule“ koji je vezan uz napad maslinine muhe također otpadanje zaraženih plodova."

ZBOG VISOKIH TEMPERATURA MANJI RAZVOJ MASLININE MUHE

„Rezultati laboratorijskog pregleda plodova i ocjene intenziteta napada maslinine muhe koji su provedeni tijekom prve i druge dekade kolovoza, pokazali su da je početna zaraza plodova ostvarena u različitom intenzitetu u odnosu na lokalitete ali i to da su temperaturni ekstremni uvjeti utjecali na zastoj u razvoju preimaginalnih stadija (ličinki) te da druga generacija odraslih još nije prisutna u maslinicima. Najveći postotak zaraze plodova mladim ličinkama maslinine muhe (2. stadij) je utvrđen na odabranim lokalitetima u Kaštel Starom (13 %) i Murteru (12 %). Iako s malim vrijednostima zaraze, najnapredniji je razvoj maslinine muhe u podregiji Južna Dalmacija gdje je zabilježena zaraza u Brsečinama (5%), te Klek, Orašac i Zaton (1-2%). Na području podregije Srednja Dalmacija su zabilježene slijedeće vrijednosti zaraze plodova: Drage i Zemunik (3%), te Podstražje i Zlopolje na Visu (2%). „
"Zaraza nije zabilježena na lokalitetima: Makarska, Gradac, Starigrad, Supetar, Sutivan Zastražišće, Sućuraj, Primošten, Tribunj, Pirovac, Pakoštane, Bibinje, Biograd, Škabrnja, Zemunik, kao ni na području podregije Južna Dalmacija na lokalitetima Baćina, Slivno, Ston i Janjina.
Doc. Dr. Bjeliš naveo je da ovako jak utjecaj ekstremnih temperaturnih uvjeta na izostanak napada i zaraze plodova od maslinine muhe je u maslinarskoj regiji Hrvatske zabilježen u razdoblju 2004. godine, kada su prevladavali slični temperaturni ekstremi tijekom srpnja i kolovoza, no tada je populacija muhe bila značajno niža. Obzirom na promjene klimatskih uvjeta koje su nastupile od druge polovice kolovoza, a mjerljive su u oborinama koje su zabilježene na području cijele maslinarske regije, za očekivati je da će plodovi masline biti pogodan medij za razvoj sada malobrojnih jedinki maslinine muhe. Obzirom na stanje preimaginalnih stadija u pregledanim plodovima, može se procijeniti da bi do eventualne ali svakako zaraze plodova manjeg intenziteta moglo doći najranije tijekom prve dekade rujna. Stoga je potrebno nastaviti sa praćenjem pojave dinamike populacije maslinine muhe, a suzbijanje provoditi samo ukoliko je opravdano rezultatima praćenja „ - napisao je doc.dr.sc. Mario Bjeliš iz HCPHS, Zavod za zaštitu bilja, Solin.

Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo obuhvaća Zavod za zaštitu bilja, Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, Zavod za sjemenarstvo i rasadničarstvo i Zavod za voćarstvo. Centar je započeo s radom 1. srpnja 2009. Osnivač Centra je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Ministarstvo poljoprivrede. Centrom upravlja Upravno vijeće koje čine predsjednica i četiri člana. Centar zastupa i predstavlja ravnateljica Centra dr. sc. Tatjana Masten Milek,. Centar je na adresi Svetošimunska 25 u Zagrebu. Meil: centar@hcphs.hr

25.08.2015. u 17:43 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 22.08.2015.

KRISTIJAN MAVREK I ORaH O NATJEČAJU ZA PODMJERE 4.1. I 4.2. PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA

KRISTIJAN MAVREK, KONZULTANT ZA EU PROJEKTE:

"REDEFINIRATI SUSTAV BODOVANJA, JER SADAŠNJI NE PRUŽA JEDNAKU ŠANSU SVIM PODNOSITELJIMA PROJEKTA"

Kristijan Mavrek, član je Predsjedništva političke stranke ORaH, a u profesionalnom smislu stručnjak je za EU fondove i konzultant koji je poljoprivrednim proizvođačima prema njihovim zahtjevima u posljednjih nekoliko godinaa do sada izradio oko 100 programa koji su u isplati ili čekaju isplatu, ( o njegovim projektima pisala sam na Agropolitika. blog.hr 2014. godine). Kristijan Mavrek preko političke stranke koje je član upozorava da od zatvaranja natječaja za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) na koji je zaključno s danom 15. travnja 2015. godine pristiglo čak 1.280 projekata – hrvatska javnost i mnogi prijavitelji projekata u rangu malih i srednjih poljoprivrednika sa zabrinutošću očekuju prve rezultate natječaja i rang-listu projekata koji će biti financirani sredstvima iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj.
Zabrinutost malih i srednjih poljoprivrednika temelji se na tome što se već sad može očekivati da će zbog propozicija natječaja definiranih Pravilnikom za podmjere 4.1 i 4.2 (NN 07/15) samo jedan manji broj prijavitelja (njih oko 150) dobiti visoke iznose EU potpore dok će više od 1.000 projekata ostati bez europskog novca.
Uz to, u proteklim tjednima se u hrvatskim medijima sve češće spominje i informacija da taj mali broj prijavitelja kroz svoje projektne prijedloge traži maksimalne iznose potpore koji sukladno navedenim Pravilnicima za podmjere 4.1 i 4.2 iznose i do 5.000.000 eura po jednom korisniku odnosno po jednom projektu.
Politička stranka ORaH , zahvaljujući kompetencijama svoga člana konzultanta Kristijana Mavreka o tim pitanjima ima svoj stav prijedloge i riješenja:


ORaH predlaže poništenje natječaja iz veljače - travnja 2015. godine za podmjere 4.1 i 4.2 Programa ruralnog razvoja iz sljedećih razloga:


1. Sporni pravilnici su objavljeni u Narodnim novinama 23.01.2015. (NN 07/15) i to samo sedam dana prije objavljivanja natječaja 30.01.2015. (NN 11/15) što je prekratak rok za kvalitetnu pripremu projekata sukladno procedurama i načinu bodovanja projekata. ORaH se zalaže da od objave pravilnika do otvaranja natječaja mora proći minimalno 30 dana kako bi se potencijalni korisnici EU sredstava informirali o mogućnostima i uvjetima financiranja projekata te kako bi svi zainteresirani mogli kvalitetno i na vrijeme pripremiti i prijaviti svoje projekte.

2. Sporni natječaj i pravilnici prema kojima je raspisan natječaj u potpunosti „promašuju“ ciljeve iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske (2014-2020) prema kojem je planirano da se iz podmjere 4.1 financira čak 1.823 projekata s predviđenih 1,7 milijardi kuna (226,8 milijuna eura) koliko je osigurano iz Europskog fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj za Republiku Hrvatsku za sedmogodišnje razdoblje. Prema tim ciljevima prosječna vrijednost potpore iznosila bi oko 990.000 kuna po projektu. ORaH smatra da će (ukoliko ostane na snazi sadašnji pravilnik za podmjeru 4.1) u sedmogodišnjem razdoblju u Republici Hrvatskoj kroz mjeru 4.1 biti financirano samo 230 projekata prosječne vrijednosti isplaćene potpore oko 7.500.000 kuna.

3. Iako je Ministarstvo poljoprivrede upoznato s opasnošću da će mali broj projekata (i korisnika) dobiti velike iznose potpora jer im sporni pravilnici iz siječnja 2015. godine to omogućuju, u srpnju je Ministarstvo poljoprivrede zatražilo od članova Odbora za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH da se povećaju raspoloživa sredstva za operacije 4.1.1 i 4.2.1 unutar podmjere 4.1 i 4.2 i to na način da bi se za projekte prijavljene u spornom natječaju i sukladno spornim pravilnicima utrošilo čak 50% sredstava fonda iz ukupne programske alokacije za sedmogodišnje razdoblje. To bi iznosilo 861.840.000 kuna za operacije 4.1.1, te 366.000.000 kn za operacije 4.2.1. ORaH se protivi ovoj odluci jer smatra da će ova odluka napraviti još veću štetu hrvatskoj poljoprivredi i još jednom ponavlja da su pravilnici prekasno objavljeni (samo sedam dana prije natječaja), te da otvaraju mogućnost da mali broj projekata (i korisnika) dobije vrlo visoke iznose potpore – a na ovaj način (dodatnom alokacijom sredstava) bi prema spornim pravilnicima i spornom natječaju bilo potrošeno čak 50% sredstava koje imamo na raspolaganju do 2020. godine. Naglašavamo da prema sadašnjim uvjetima natječaja iz pravilnika vrlo mali (gotovo zanemariv) broj malih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ima mogućnost dobiti sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj, a već sada ćemo potrošiti 50% svih novaca za npr. kupnju mehanizacije koja se financira iz operacije 4.1.1.

4. Zbog poljoprivrednih proizvođača potrebno je hitno započeti s izradom novih pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2, te pritom otvoriti široku javnu raspravu sa svim zainteresiranim ciljanim skupinama u hrvatskoj poljoprivredi i prehrambenoj industriji. Javna rasprava koja je bila otvorena tijekom ljeta 2014. godine na temu pravilnika za podmjere 4.1 i 4.2 nije bila ni javna, ni rasprava, a pravilnici koji su bili objavljeni na web stranici Ministarstva poljoprivrede u ljeto 2014. godine i oko kojih se vodila tzv. javna rasprava nisu imali previše veze s pravilnicima objavljenim u siječnju 2015. godine prema kojima je i raspisan sporni natječaj. ORaH smatra da pravilnici i uvjeti po kojima se raspisuju natječaji moraju biti prilagođeni širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača sa ciljem da što veći broj korisnika od mikro i malih OPG-a i obrta do velikih poljoprivrednih i prehrambenih gospodarstava i trgovačkih društava dobije barem dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade. ORaH smatra da sadašnji uvjeti natječaja i pravilnici po kojima će se dodijeliti sredstava omogućuju da vrlo mali i uski krug prijavitelja dobije vrlo velike iznose za svoje projekte.

ORaH bi želio da u novim pravilnicima dođe do sljedećih korekcija, a sve s ciljem da što veći broj korisnika dobije bar dio financijskih sredstava potrebnih za modernizaciju proizvodnje i prerade:

1. Ograničiti maksimalni iznos potpore po jednom projektu na npr. 2.000.000 eura umjesto dosadašnjih 5.000.000 eura koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima. Na taj način bismo onemogućili da mali krug prijavitelja dobije sav novac jer to nije cilj Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske.

2. Ograničiti maksimalni udio potpore na npr. 60% od neto investicije umjesto dosadašnjih 90% koliko je dozvoljeno sadašnjim pravilnicima (smatramo da nema smisla nekolicini projekata i prijavitelja dodijeliti potporu 90% od neto investicije, a 1.000 projekata neće dobiti ništa). To nikako ne može biti cilj Programa ruralnog razvoja naše zemlje koja ima ogroman potencijal u proizvodnji zdrave hrane s malih poljoprivrednih gospodarstava.

3. Pravedno bi bilo da svi prijavitelji projekata mogu dobiti 50% od neto investicije, a taj udio potpore može se povećati za mlade poljoprivrednike (mlađe od 40 godina bez obzira koliko dugo su nositelji OPG-a ili obrta) za 5%, ekološke proizvođače za dodatnih 5%, za zajedničke projekte više OPG-a ili obrta ili trgovačkih društava koji nisu vlasnički povezani dodatnih 5%, te za ulaganja u područja sa značajnim prirodnim ograničenjima za 5% - uz generalni uvjet da potpora ne može prijeći 60% neto investicije.

4. Potrebno je u potpunosti redefinirati sustav bodovanja projekata jer smatramo da sadašnji sustav ne pruža jednaku šansu svima (manje bodova za ratarstvo ili za kupnju mehanizacije), a zalažemo se i za to da se kod bodovanja više vrednuje dosadašnja poljoprivredna proizvodnja i poslovno planiranje buduće poljoprivredne proizvodnje jer smo svjedoci da mnogi prijavitelji s novoosnovanim tvrtkama (prilagođenim uvjetima bodovanja i „krojenim“ prema uvjetima natječaja) dobivaju mnogo više bodova od kvalitetnih dugogodišnjih proizvođača s provjerenom proizvodnjom i osiguranim tržištem.

5. Predlažemo da se novim pravilnikom predvidi mogućnost raspisivanja posebnog natječaja za kupnju nove poljoprivredne mehanizacije i opreme. Smatramo da prema sadašnjim pravilima svi poljoprivrednici koji žele modernizirati svoju proizvodnju kupnjom mehanizacije i opreme (bez izgradnje ili rekonstrukcije objekata) nemaju šanse sakupiti dovoljno bodova da uđu u krug projekata koji će biti prihvaćen za financiranje.

6. Predlažemo da se novim pravilnikom definira da - svi troškovi pripreme projektne dokumentacije koje su prijavitelji platiti ili će tek platiti za izradu arhitektonskih rješenja za dobivanje građevinske dozvole, za izradu elaborata zaštite okoliša ili za savjetodavne usluge (i za natječaj za kojeg predlažemo da se poništi i za nove buduće natječaje na koji će se zainteresirani poljoprivrednici javljati) – ulaze u vrijednost projekta te da će prijavitelj dobiti povrat od 50% ili 60% i za taj dio troškova.

Zaključno, potrebno je hitno donijeti ove odluke koje predlažemo (poništenje natječaja, izrada novog pravilnika i raspisivanje novog natječaja
prema poštenijim uvjetima koji će omogućiti širokom krugu poljoprivrednih proizvođača i prerađivača da dobije dio financijskih sredstava za svoje investicije) jer Hrvatska već kasni s provedbom Programa ruralnog razvoja i korištenjem sredstava iz EU fonda za poljoprivredu i ruralni razvoj. Podsjećamo da je Ministarstvo poljoprivrede poslalo još 16. srpnja 2014. godine finalnu verziju Programa ruralnog razvoja 2014-2020 na usvajanje Europskoj komisiji. Nakon tri mjeseca (23. listopada 2014.) Ministarstvo poljoprivrede zaprimilo je 378 komentara od strane Europske komisije na predloženi Program ruralnog razvoja. Dorađen i korigiran Program ruralnog razvoja 2014-2020 Ministarstvo poljoprivrede poslalo je Europskoj komisiji tek 13. veljače 2015. godine – gotovo četiri mjeseca od zaprimanja 378 komentara. Program ruralnog razvoja RH 2014-2020 konačno je usvojen od strane Europske komisije 26. svibnja 2015. godine, ali je već sada sigurno da se vrlo ozbiljno dovodi u pitanje mogućnost korištenja novca iz alokacije za 2014. uzimajući u obzir činjenicu da postoji pravilo N+3 i da za mnoge mjere (od 16 koliko ih ima u Programu ruralnog razvoja) još nisu izrađeni pravilnici ni raspisani natječaji. A već smo u kolovozu 2015. godine.
Očekujemo da će politička garnitura u Ministarstvu poljoprivrede nakon predstojećih parlamentarnih izbora biti sposobnija i kvalitetnija od sadašnje te da će s EU sredstvima koja su nam na raspolaganju kroz Program ruralnog razvoja RH (2014-2020) uistinu pomoći velikom -a ne izabranom - broju poljoprivrednih proizvođača i prerađivača jer se održivi razvoj svake zemlje temelji na njenoj sposobnosti da zadovolji potrebe svog stanovništva za vodom, energijom i hranom. Svakim danom smo sve više sigurni da oni koji upravljaju hrvatskom poljoprivredom nemaju ni znanja ni vizije kako to učiniti - stav je političke stranke ORaH i člana Predsjeništva, stručnjaka konzultanta za EU fondove Kristijana Mavreka iz Čakovca.

22.08.2015. u 10:25 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.08.2015.

ČETIRI STOLJEĆA BOGOSLOVIJE MANASTIRA KRKA



KOJE SU RAZLIKE IZMEĐU PRAVOSLAVNE I KATOLIČKE VJERE?

U srijedu, 19. kolovoza na pravoslavni blagdan Preobraženja Gospodnjeg u Manastiru Krka, u kanjonu rijeke Krke, nekoliko kilometara istočno od mjesta Kistanja pravoslavni vjernici zajedno sa katoličkim vjernicima iz Hrvatske i susjednih zemalja okupili su se u jednom od najstarijih i najpoznatijih manastira u Hrvatskoj kako bi proslavili dvije obljetnice: 400 godina od osnivanja bogoslovije u manastiru Krka i 100 godina od smrti episkopa Nikodima Milaša.
Svetu Liturgiju je predvodio Patrijarh Irinej 45. vrhovni poglavar Srpske pravoslavne Crkve i episkop Niški. Poručio je da pravi hrišćanin ljubi neprijatelja, a to je put da se zlo iskorijeni“ rekao je patrijarh Irinej. Patrijarh je došao ohrabriti svoj narod, “ one koji su ostali u svojim domovima i one koji su pod velikim pritiskom napustili ove krajeve. I ono što je postalo tragično je ono što je ( stanovništvo) zadešavalo na tom putu bežanja od smrti „ – rekao je. Prema riječima dalmatinskog episkopa Fotije na području Dalmatinske eparhije danas živi 25 000 do 30 000 stanovnika, a živjelo ih je oko 120 000 stanovnika. On dalje kaže – „očekujemo da se to izmjeni, da ljudi mogu da žive, oni koji su ovde vekovima živeli . Ako to ne budu nekako prepoznali, a to je zadatak lokalnog stanovništva, Srba i Hrvata uz pomoć državne vlasti“ – rekao je vladika - možda nam dođu azilanti, s kojima ćemo teže komunicirati, oni su ljudi nevoljnici mogu da žive svugde.“
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić bio je gost koji je čestitao patrijarhu ovu značajnu obljetnicu. Tom prilikom je rekao „da želi da današnji susret bude doprinos miru i u Hrvatskoj i u Srbiji. Voditelji vjerničkih zajednica episkopi i biskupi župnici i parosi, kao i zauzeti vjernici laici mogu na tom putu mnogo doprinijeti“ – rekao je nadbiskup Puljić.


POVIJEST MANASTIRA KRKA

Manastir Krku podigla je srpska princeza Jelena, sestra cara Dušana, udata za hrvatskog kneza Mladena II Šubića, posvetivši ga sv. arhanđelu Mihailu. Bilo je to 1345. godine. Predaja kaže da su manastir na današnjem mjestu osnovali monasi koji su došli iz Svete Zemlje i to iz manastira Sv. arhistratiga Mihaila, kojeg je tamo podigao kralj Milutin. Njih je na to nagovorio ispovjednik princeze Jelene, monah Ruvim. Odgovor na pitanje zašto je baš na tom mjestu podignut ovaj pravoslavni svetoarhangelski manastir posvećen arkanđelu Mihaelu, stoji u tvrdnji povjesničara Lucijusa koji govorio o propovijedima apostola Pavla dalmatincima, u prostoru oko rijeke Krke. Blizina rimskog vojničkog grada Burnuma i katakombe ispod samog manastira potkrepljuju tu tvrdnju i navode na zaključak da su osnivači Manastira znali za taj još stariji dio povijesti pa da su upravo tu i ustanovili manastir .Kako stoji u zapisu iznad ulaza, manastir je dograđen 1402. godine.
Od osnivanja pa do današnjeg dana manastir Krka je bio i ostao duhovni centar pravoslavnih dalmatinskih Srba, ali i šire. Također manastar je bio i ostao molitveno mjesto i jednom broju katolika Hrvata. Dabrobosanski mitropoliti, kao što su Gavrilo 1578. i kasnije Aksentije i Teodor, administrirali su nad manastirom Krka. U 17. i 18. stoljeću to su činili i neki crnogorski arhijereji, kao npr. sv. Petar Cetinski, ili mitropolit Sava Petrović.
Po blagoslovu patrijarha Pajsija Janjevca i mitropolita Dabrobosanskog Teodora, pri manastiru Krki je 1615. osnovano bogoslovsko učilište.Razlog je taj što je bila potreba za školovanim episkopima i parosima. Učilište je radilo do 1647. kada su učenici i njihovi nastavnici monasi pred turskom najezdom morali pobjeći najvećim dijelom u Zadar, a jednim dijelom u Sremske Karlovce. Tamo je kasnije jedan izbjegao monah uvezivao knjige, ne bez umjetničkog dara i iskustva, očito donesenog iz manastira Krke. Manastirska bratija se vratila u manastir 1650. godine, a bogoslovija je ponovo otvorena tek 1964. godine.
Poslije Karlovačkog mira iz 1699. namjesnik Filadelfijskog episkopa, pod čijom je jurisdikcijom bila pravoslavna crkva u Dalmaciji, postao je Nikodim Busović. On je imao iskušenja sa unijom, odolio joj je pa je bio progonjen. Poslije izbjeglištva i boravka na Svetoj Gori i Palestini, živio je u manastiru Krki i tu je nakon smrti sahranjen 1707. godine.
Brojni krčki arhimandriti bili su namjesnici nadležnih episkopa, što je manastir Krku činilo i formalnim duhovnim sjedištem pravoslavnih Dalmatinaca. Evo imena nekih: Nikanor Rajević, Nikanor Bogunović, zatim Georgije Miljević, Makarija Krneta, Vikentije Knežević, Jerotej Kovačević, Amvrosije Kolundžić i drugi.


Tijekom vremena bogatila se riznica Manastira Krka, dolazile su tu brojne dragocjenosti neprocjenjive vrijednosti ne samo iz srpskih krajeva nego i iz Jerusalima, Svete Gore, Venecije i carske Rusije, kao što je epitrahilj sv. Save i Oktoih Božidara Vukovića. Tu su i knjige Vuka Stefanovića Karadžića i Dositeja Obradovića na kojima su oni, kao autori, ispisali svoju posvetu manastiru Krki. Ovome svakako treba pribrojiti i paterik iz 1346. nazvan "bugarski" na čijim koricama piše: "Sija Knjiga manastira Vilendara". U manastirskoj crkvi se čuvaju čestice nekolicine svetih moštiju kao što su sv. Trifuna, sv. Nikole, sv. Antipe, sv. Haralampija, sv. Vlasija i drugih.
Brojna su imena srpskih velikana koji su posjećivali manastir Krku ili bili u čvrstoj vezi s njim. Uz Dositeja Obradovića i Gerasima Zelića bili su to Simo Matavulj, Nikola Tesla, Mirko Korolija, Miloš Crnjanski, Vladan Desnica i drugi. Pri samom kraju 20. stoljeća u manastiru je radila i likovna kolonija, gdje su svoj stvaralački trag ostavili brojni srpski umjetnici.
Odmah nakon rata 1991. - 1995. „ manastir je poharan“, ali ne bitnije, jer su ga hrvatske vlasti zaštitile od vandalizma. Bio je zapušten od 1995. do 1998. godine. Bogoslovija koja je postojala pri njemu od 1964. premještena je najprije na Divčibare a potom u Srbinje, nekadašnju Foču. Obnovljena je nastojanjem episkopa Dalmatinskog Fotija 2001. godine.
U zapušteni manastir Krku krajem 1998. najprije je došao mladi monah Gerasim, postrižnik ovog manastira,a potom i otac Dositej kao i otac Mihailo. Oni su manastir KRKA vratili njegovoj prvobitnoj namjeni te je on opet kao što je bio kroz vjekove, posao duhovno središte pravoslavnih dalmatinaca, ali i svih ostalih vjernika.



KAKO SE DOGODIO POVJESNI RASKOL IZMEĐU KATOLIKA I PRAVOSLAVACA?
KOJE SU NAJVAŽNIJE RAZLIKE IZMEĐU PRAVOSLAVNE I KATOLIČKE VJERE?

Još prije nego se dogodio veliki Istočni raskol 1054. godine, između Crkve na Istoku i one na Zapadu, počele su se stvarati razlike i nastajao je proces udaljavanja. Uzroci su bili raznovrsni, od političkih događanja, kulturoloških razlika, raznolikosti u crkvenoj disciplini i liturgijskoj praksi pa sve do dogmatskih nesuglasica. Posebno zategnuti odnosi s vremenom su se stvorili na relaciji Rim – Carigrad. Naime, Petrova Stolica je po svojoj apostolskoj tradiciji od samih početaka Crkve imala odlučujuću ulogu u rješavanju spornih vjerskih pitanja, shodno ulozi koju je uživao sv. Petar u apostolskom zboru, te je tako i u društvenom i u vjerskom smislu Rim bio središte Carstva. Ozbiljnije poteškoće nastaju u 5. stoljeću kad je Rim u društvenom smislu doživio razdoblje dekadencije i vandalskog pustošenja, da bi naposljetku Zapadno Rimsko Carstvo i propalo 476. godine. No, propašću Zapadnoga Carstva ne propada uloga rimskoga biskupa koja ničim nije bila vezana uz društvene strukture, nego uz apostolsku tradiciju. Istodobno u društvenom smislu jača uloga Carigrada kao carske prijestolnice, što je uvjetovalo i jačanje položaja carigradskog patrijarhata.
Prva shizma između Rima i Bizanta dogodila se u doba patrijarha Akacija (472.–488.), a trajala je od 484. do 519. Želeći smiriti netrpeljivosti među različitim strujama koje su ozbiljno sporile oko poimanja jedne osobe i dviju naravi u Isusu Kristu, ovaj je patrijarh smatrao da treba osporiti teološku valjanost Kalcedonskog sabora održanog 451. godine. Rim je ekskomunicirao Akacija, a shizma je trajala dok se nije uspostavio mir zahvaljujući caru Justinu i njegovu nećaku Justinijanu.
Druga velika shizma bila je u 9. stoljeću (867.–880.) u doba patrijarha Focija. Ne želeći ulaziti u sve ekleziološko-disciplinske detalje koji su doveli do podjele, ovdje je potrebno naglasiti da je ovaj patrijarh po prvi put izvukao neka dogmatska pitanja zbog kojih je optužio zapadnu Crkvu radi hereze. Tvrdio je da je heretičan nauk o proizlaženju Duha Svetoga »od Oca i Sina«, takozvano pitanje »Filioque«, budući da je u Nicejsko-carigradskom vjerovanju stajalo da proizlazi samo od Oca. Jednako tome, Focije je proglasio pogrješnom i zapadnu tradiciju da za euharistiju koristi beskvasni kruh. Ova će dva pitanja ostati višestoljetni kamen spoticanja ili možda bolje rečeno, izlike za dokazivanja različitosti i nepomirljivosti između Rima i Carigrada. Uz to, analizirajući sva povijesna događanja, razvidno je da je rimski biskup imao odlučujuću ulogu i da je stav Rimske Crkve bio presudan, čime se potvrđuje koliko je cijela Crkva onoga doba priznavala njegov autoritet, to jest, govoreći teološkim rječnikom, primat, što je u ovakvim sukobima dovođeno u pitanje, te je tako pitanje primata postalo jedno od važnih spornih pitanja između Istoka i Zapada.
U takvom kontekstu dogodio se Istočni raskol koji se do dana današnjega nije sanirao, nego su kasnije povijesne okolnosti učinile da se on i produbi. Tomu je najviše pridonio Četvrti križarski pohod, za vrijeme kojega su križari, na nagovor Mlečana, osvojili Carigrad te uspostavili Latinsko Carstvo i latinski patrijarhat, čime su nanijeli nesagledivu štetu i tako lošim odnosima, to jest onemogućili svaki pokušaj prevladavanja crkvenog nejedinstva. Jedinstvo koje je bilo sklopljeno na Saboru u Firenci (1439.–1443.), a koje je definiralo pitanje papina primata i spor oko izraza Filioque, ostalo je dogovoreno samo na papiru, a nikad nije zaživjelo u stvarnosti, čime do dana današnjega ostaju najveća neprevladana pitanja i razlike između Pravoslavne i Katoličke Crkve. (dr. don Ivan Bodrožić)



Image and video hosting by TinyPic

Zvonik crkve manastira KRKA.














































20.08.2015. u 07:30 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 18.08.2015.

IDEJA NA ŠTETU PRIRODE: ASFALT I BETON PODNO VINOGRADA


“ TAMO GDJE VINO UĐE, PAMET IZAĐE”

Ljudi koji se bave poljoprivredom ponekad imaju nevjerojatne ideje, koje s neobičnom lakoćom počnu provoditi u djelo. Takva ideja je ova S. B. iz sela Zgališće u Zagrebačkoj županiji, da u područje gdje on i još nekoliko poljoprivrednih proizvođača ima male vinograde tek od po nekoliko redova vinograda, doveze hrpe polomljenog betona i asfalta, sa željom da kolni put ispod, ne samo svoga vinograda, već svih ostalih koji se tim kolnim putem služe, betonizira i asfaltira.

Image and video hosting by TinyPic

S.B. je sa realizacijom ideje počeo temeljito tako da je već pedesetak metara od asvalta, koji ide po zaseoku Novaki II, a selo pripada općini Dubrava u Zagrebačkoj županiji, dovezao veću količinu otpadnog građevinskog materijala, među kojim i azbestnih ploča, što je valjanjem usitnjeno te je tako nastao poljski put među njivama nove boje, kvalitete i oblika. Na tom dijelu su se za vrijeme većih kiša stvarale duboke kolorezine sa mnogo blata. No na ovaj način “popločavanja” kolnog puta onemogućeno je stvaranje blata.

Image and video hosting by TinyPic
Sa novo trasiranog seoskog puta između njiva lijep je pogled na povjesno značajnu crkvu Sv. Margarete u Dubravi.


No da bi S.B. došao do svog vinograda u kome je sagradio vikend kuću od nekoliko kvadrata, u Vinograd je dopremio veliku količina betona i polomljkenog asfalta koji će, rekao je jedan od susjeda, za koji dan biti izvaljan sa strojem i tako pretvoren u novi oblik kolnog puta. A na moje pitanje, “Zašto se to radi” jedan od vlasnika nekoliko redova vinograda, koji tu također namjerava napreaviti vikend kuću F.F. rekao je da se to radi kako si ne bi uprljali automobile kada se tu dovezu u vrijeme kada padaju kiše.

Image and video hosting by TinyPic
Ovako izgleda nastavak- sa prethodne slike - betonizacija kolnog puta, koji je već prethodno posipan sa polomljenom ciglom i šljunkom, što se na fotki također vidi.

Image and video hosting by TinyPic
Kolni put, koji se vidi na fotografiji vlasnici vikend kuća u Vinogradu, još prije su prozvali Tudumonova ulica, a na svaku vikend kuću, oni te svoje kuće zovu "kleti" stavili su broj sa nazivom ulice. Jedna poslovica kaže “tamo gdje vino uđe, pamet izađe”, druga poslovica kaže “vino pij umjereno da ni ne poremeti zdravlje, pamet, imetak i čast”. Vikend kuće u ovom Vinogradu nisu apartmani ni nastambe za noćenje. One nemaju ni struje, ni sanitarnog čvora, one su tek simpatične nastambe za boravak tijekom pečenja roštilja, za odmor tijekom slobodnog dana u prirodi u neposrednoj blizini trsova vinove loze. Zar do takvih vikend kuće treba doći betonm i asfaltom popločenom cestom? Fotografije svjedoće da vino već djeluje na pamet, a uskoro će, čini se, i na čast nekima koji apstraktno vole Vinograd.

Image and video hosting by TinyPic
Fotografije snimila Margareta Zouhar Zec 17.8.2015.

Zajednička poljoprivredna politika EU naglašava održavanje živica, prirodnih međa, naglašava potrebu za život čovjeka u skladu s prirodom. No ovo više nije sklad s prirodom. Ovo je nesklad. Otpad građevnog materijala je na potpuno krivom mjestu, a poljoprivredni redar općine Dubrava trebao bi raditi svoj posao.

18.08.2015. u 15:46 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.08.2015.

SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE ZAPOČELE ZRAČNE NAPADE NA ISLAMSKU DRŽAVU



DŽIHADISTI SU PRIJETNJA NORMALNOM ŽIVOTU !

Sjedinjene Američke Države jučer 12. kolovoza 2015. su prvi put iz Turske zračne baze Aigili uputile avione bombardere na položaje džihadista Islamske države u Siriji.
Koalicija koju vode američke vojne snage je do sada iz te Turske baze odašiljala u Siriju bespilotne letjelice, koje su polijetale iz vojnih baza s nosača zrakoplova u regiji.
Odluka Američkog predsjednika da vojno napadne Islamsku državu samo je znak da njeni pripadnici prerastaju u snagu koja postaje prijetnja svima koji nemaju interese i ciljeve kakve imaju pripadnici Islamske države. Džihadisti nisu samo teroristi. Oni postaju mnogo više od toga. Oni postaju prijetnja slobodnom zdravorazumskom načinu života.A deklariraju se kao skupina koja pripada vjeri islama.
No osobe muslimanske vjeroispovjeti ne potvrđuju da njihova vjera propagira rat, ubijanje, sakačenje rezanjem glave, zakopavanjem živih ljudi u pijesak što džihadisti putem interneta o svojem postupanju odašilju u javnost.

ŠTO JE ISLAMSKA DRŽAVA?

Islamska Država do 2014. poznata kao Islamska Država Iraka i Levanta ( proglašena je pod tim imenom 2013.) ili Islamska Država Iraka i Sirije (hrvatska kratica IDIL a engleska kratica ISIL, je tvorevina vehabijskih pobunjenika na području Iraka i Sirije. Islamska država 29 lipnja. 2014. proglasila je kalifat. Kalifat arapski znaći halif , odnosno nasljednik. To je sustav vladavine u kojem je vrhovni vladar zakoniti nasljednik Muhameda, koji se bira između najpobožnijih i najobrazovanijih. Takav vid vladavine nije nasljedan. Abu Bakr al-Baghdadi poznat među svojim pobornicima i kao Amir al-Mu'minin nazvao se kalif Ibrahim, on je svojevremeno proveo nekoliko godina u američkom zatvoru te je pušten, a skupina se preimenovala u Islamsku državu. Kao kalifat, oni tvrde da imaju vjersku, političku i vojnu vlast nad svim muslimanima u svijetu. Koncept kalifata i naziv Islamska država nisu priznati ni od Vlada muslimanskih lidera širom svijeta, kao ni od muslimanskih vjerskih velikodostojnika kao ni od muslimanskih vjernika. Ali Islamsku Državu čine i podržavaju brojne pobunjeničke skupine, među kojima i njeni pobornici Mudžahedinsko savjetodavno vijeće, al-Qaida u Iraku, Vojska el-Fatihe, Vojska drugova, Pristaše tauhida i suneta, Vojska pobjedničke sekte i dr., kao i drugi klanovi čije stanovništvo ispovijeda sunitski islam. Cilj Islamske Države bio je uspostavljanje kalifata u većinskim sunitskim područjima Iraka, a kasnije i Sirije.
Pripadnici Islamske države 22.5 oteli su hrvatskog državljanina Tomislava Salopeka u Kairu koji je tu radio za francusku tvrtku, a 13. 8. objavili su tonski zapis kojim potvrđuju da su ubili Salopeka. Razlog , navodno , RH radi protiv Islamske države! A razmjena za zatvorene muslimanske žene u Egipatskom zaatvoru, za koje su pripadnici Islamske države Salopeka htjeli zamijeniti, nije uspjela.Džihadisti Islamske države okrutno su ubili ukupno devet državljana iz zapadnog svijeta na iznimno okrutan način - odsijecanjem glave. Preko Internet portala svoju okrutnost ubijanja pokazuju svijetu.
Važno pojačanje Islamska država dobila je u trenutku kada je Građanski rat u Siriji postao sektaški sukob. Od tada je Islamska Država primila milijune dolara donacija i tisuće novaka širom svijeta. Utvrđenja Islamske Države protežu se od od grada Rake na sjeveru Sirije do Bagdada na jugu i sjeveru Iraka; na udaljenosti većoj od 500 km. Stanovništvo koje se nalazi pod okupacijom Islamske Države izloženo je bičevanju, sakaćenju, obezglavljivanju i razapinjanju. Žrtve ovakvih kazni bile su razložno odabrane ili po slobodnom odabiru vehabijskih skupina. Najčešće žrtve su šijiti, sunitski rivali, zarobljeni vojnici i "nemoralne" žene.
Unatoč čestom povezivanju Islamske Države s al-Kaidom, ova skupina nema zajedničke filozofske, organizacijske niti službene veze s njom, pošto se i sama proglasila neovisnom od al-Kaide. U veljači 2014. nakon borbe za prevlast, al-Qaida je prekinula odnose s Islamskom Državom.
Trenutno, ove dvije skupine su u neprijateljskom odnosu, iako im je zajedničko podržavanje sunitskog islama. Al-Kaidini pojavni oblici su više-manje poznati. Ona je teroristička organizacija s "uspavanim ćelijama", kampovima za obuku, što služi za izvođenje terorističkih napada. I dok je al-Kaida nakon smrti Osame bin Ladena postala svjesnija izbjegavanja diskriminacijskih i kontraproduktivnih brutalnosti, dotle Islamska Država iskazuje svoju neobičnu vjersku filozofiju bez kompromisa.

Image and video hosting by TinyPic

Islamska Država želi se proširiti ( crna boja). Čak je i Hrvatska u zamišljenim granicama Islamske države. Izvor:internet)

ŠTO JE ISLAM?

Utemeljitel islama je Muhamed, punim imenom: Ebu al-Kasim Muhammed Ibn Abdullah Ibn Abdul-Muttalib Ibn Hašim (Meka, 12. travnja 570. - Medina, 8. lipnja 632. oba su grada u Saudijskoj Arabiji. Islam latinično al-'islm, znači predanost Bogu ili muhamedanstvo. Islam je monoteistička svjetska religija utemeljena u Saudijskoj Arabiji u VII. stoljeću. Utemeljio ju je Muhamed, a njezini sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i pravne religije. Islam znači religiju (din), stav predanosti Bogu (iman) i civilizaciju (ovozemaljsko uređenje zajednice po islamskim zakonima). Islamska era počinje 622., kad se Muhamed sa svojim pristašama seli iz Meke u Medinu jer su se tadašnji Arapi protivili širenju islama kao vjere.

Muhamed je po Islamu Božji poslanik (arap. Resulullah) i muslimani ga pišu kao Muhamed a.s. (čitaj: alejhis-selam, arap. "mir Božji bio s njim") Islam inače, za sebe tvrdi da je prva i prava vjera ljudskog roda od samog stvaranja, dakle, od Adama , (Adema) i Eve (Have). Opravdanje za takvo mišljenje nalaze u samom nazivu svoje vjere: "Islam" znači "Predanost Bogu", a "musliman" je izvedenica iz "Islam" te znači "Predan Bogu".


13.08.2015. u 15:11 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.08.2015.

SAJAM AGRA 2015. U GORNJOJ RADGONI OD 22. – 27. KOLOVOZA




PRIJAVLJENO 1.785 IZLAGAČA IZ 30 DRŽAVA SVIJETA

U hotelu Park u Čakovcu 10. kolovoza održana je konferencija za novinare na kojoj je predstavljen 53.Međunarodni poljoprivredno-prehrambeni sajam AGRA 2015, koji će se održati od 22. do 27. kolovoza u Gornjoj Radgoni u Sloveniji, Cesta na stadion 2. Miran Mate (miran.mate@pomurski-sejem.si) djelatnik iz službe za Odnose s javnošću poslao mi je materijale s informacijama o sajmu AGRA 2015. koje uređene kao novinarsku informaciju objavljujem.

Sajam AGRA će biti otvoren od subote 22. do četvrtka 27. kolovoza, od 9,00 do 19,00, sati, a zadnji dan do 18,00 sati.
Cijena ulaznice je 7 eura što uključuje i parking.
Obiteljska ulaznica (za 2 odrasle osobe i troje djece do 15 godina, s parkingom 14,00 €.
Osobe u mirovinimi mogu kupiti ulaznicu za 6 €, učenici i studenti za 4 €, posjetitelji u skupinama od 20 osoba po 6 € i članovi grupe učenika i studenata s više od 20 osoba za 3 €.

Na sajmu AGRA 2015 interes za sudjelovanjem iskazalo je 30 država svijeta i to: Australija, Austrija, Belgija, Bosna i Hercegovina, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Hrvatska, Indija, Irska, Italija, Japan, Kina, Luxemburg, Mađarska, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija, Švedska, Švicarska, Turska, Velika Britanija i SAD.

Sajam AGRA 2014 u Gornjoj Radgoni posjetilo je 128.000 posjetitelja.

AGRA 2015 - MJESTO PROFESIONALNOG I POSLOVNOG DRUŽENJA !

AGRA se u svom 53. izdanju, od 22. do 27. kolovoza 2015 u Gornjoj Radgoni, Slovenija, nastoji biti najvažniji poljoprivredno prehrambeni sajam u široj regiji država Slovenije, Austrije, Hrvatske i Mađarske. Ovdje će se predstaviti vrhunska tehnologija, poljoprivredna mehanizacija i oprema za prehrambenu industriju, najkvalitetnija ponuda lokalnih i regionalnih prehrambenih proizvoda, te vina i ekoloških poljoprivrednih proizvoda. Na izlagačkom prostoru od 69.500 metara kvadratnih predstaviti će se 1.785 izlagača.
U probnim nasadima kao i na izložbama životinja, posjetitelji će na praktičan način dobiti najnovija saznanja o tome kako se mogu uspješno baviti ovim djelatnostima. Prema rasporedu događanja, posjetitelji će moći uživati u gastronomskoj ponudi, prikupljati mnoge informacije, te se stručno usavršavati.

AGRA U BROJKAMA

• 1.785 izlagača iz 30 država svijeta
• 23.200 m2 izložbenog prostora u sajamskim halama
• 28.000 m2 vanjskih izložbenih površina
• 3.000 m2 izložba životinja
• 15.300 m2 pokusnih nasada, manjež
• ukupno 69.500 m2 izložbene površine

NAGLASAK NA TLO

Sajam AGRA 2015 posebni naglasak daje na Međunarodnu godinu tla, te na mahunarke kao osnovu plodnosti tla, na industrijsku konoplju kao biljku tisuću mogućnosti, na aromatično bilje, ekološku poljoprivredu i prehranu, na hranu iz naše blizine i lokalnu opskrbu, na šumu i drvo, te na sigurnu i za okolinu prihvatljivu poljoprivredu.
Na dan otvaranja razvedriti će vas festival piva i zabavna večer s slovenskom glazbenom grupom. Evropska godina razvoja daje priliku da nam se predstave mladi uzgajivači goveda, a studenti će prezentirati školu jahanja s lipicanskim konjima.
Sajam će do četvrtka, kada će biti vrhunac događanja na području ekološke poljoprivrede, popratiti više od 150 raznih stručnih skupova i drugih društvenih događaja.

SAJAM OKUPIO SVE NAJKVALITETNIJE

Na sajmu AGRA predstavljaju se: vrhunska poljoprivredna, vinogradarska, voćarska i šumska mehanizacija, alati i oprema, hrana i vino, eko hrana, sjemena i sadnice, sredstva za prihranu i zaštitu bilja, te za tov i zaštitu stoke, oprema za poljoprivredno prehrambenu industriju, vinarstvo i vinogradarstvo, proizvodi za održivu gradnju i obnovljivu energiju, strukovne, gospodarske i obrazovne ustanove, transportna sredstva, obrtnički proizvodi i usluge…
Tržnice AGRA nude vam tradicionalne slovenske kulinarske finoće kao i proizvode dobivene bio dinamičkom i integriranom proizvodnjom.

TIJEKOM SAJMA – SVJETSKI KONGRES KONOPLJE

Međunarodnu suradnju na posebnim izložbenim prostorima nude strane države, regije i organizacije; Rumunjska, Poljska, A.P. Vojvodina, Srbija, Madžarska, Kina, tvrtke iz Australije i Hrvatske …
Na suradnju sa Slovenijom poziva vas Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i prehrane, koje započinje događajem na visokoj razini dan prije otvaranja u Ptuju s konferencijom evropskih ministara poljoprivrede na temu „Kako sačuvati poljoprivredu u Europi bez GMO“ a nastavlja s njihovim dolaskom na otvorenje sajma. Poljoprivredno prehrambene škole predstavljaju se s degustacijama proizvoda svojih učenika, Gospodarska komora Slovenije, Komora poljoprivredno prehrambenih poduzeća nudi degustaciju 50 najboljih robnih marki Slovenije, kao i pekarske proizvode i voće. Regionalna razvojna agencija Mura i Pomurska gospodarska komora skreću pažnju na odličnu ponudu prehrambenih poduzeća iz Pomurja. Zavod za šumarstvo Slovenije organizira atraktivno 17. državno natjecanje drvosječa – vlasnika šuma. Slovenska trgovačka tvrtka Tuš svakodnevno upoznaje posjetitelje s proizvođačima slovenskih delicija, s slovenskim jelima iz najvećeg lonca na svijetu, kao i s pecivima pečenim u slovenskoj keramici. U vremenu trajanja sajma AGRA u Gornjoj Radgoni održava se Svjetski kongres konoplje, što se odražava i na sadržaje sajma. U predstavljanju i događajima sudjeluju još i Prirodni parkovi Slovenije, Poljoprivredno-šumarska komora Slovenije, Pčelarski savez Slovenije, Obrtničko – poduzetnička komora Slovenije i područna komora Pomurja, Zadružni savez Slovenije, Udruga turističkih seoskih domaćinstava, Savez poljoprivrednica Slovenije, Savez ruralne omladine Slovenije te ostale istaknute ustanove.

PRIKAZ SLOVENSKIH AUTOHTONIH SORTI SJEMENA

Uz razne poslovne i stručne prezentacije, na posjet vas pozivaju izložbe stoke, svinja, ovaca, slovenske autohtone pasmine domaćih životinja, pčelarstva, peradi, malih životinja, riba u ribnjaku, te jednodnevna izložba kraških ovčara. Izložba životinja praćena je atraktivnim revijama na manježu, i stručnim komentiranjem.Sajam ima središnji sajamski vrt koji predstavlja tradicionalne ali i perspektivne poljoprivredne kulture. Permakulturni vrt na sajmu AGRA obrađen je po biodinamičkim načelima. Njegovu okolinu dopunjava ekološka kučica sačinjena iz bala slame. Novost među pokusnim nasadima je njiva s prikazom slovenskih autohtonih sorti sjemena kao i prirodnog obogaćivanja tla s zelenom gnojidbom. Prikazuje se postupak s kojim poljoprivrednik na površinama 1 do 5 hektara samo s izmjenom različitih biljnih kultura, bez gnojenja, bez zahtjevne poljoprivredne mehanizacije i bez pesticida na ekološki način poboljšava zemlju i povećava kvalitetu i prinose.
Na Sajmu će biti i samoodrživ obiteljski ekološki vrt, uređen pomoću besplatne web aplikacije. Posjetitelji će vidjeti i trajni nasad slovenskog izbora vinovih loza, ekstenzivni nasad starih sorti jabuka, nasad hmelja, a mogu se prošetati šumsko – parkovim nasadima drveća i ukrasnog grmlja te kroz sajamski šumski poučni put.
U svezi s biljnim nasadima predstavljena je i industrijska konoplja kao biljka s tisuću mogućnosti, kao prilika za razvoj novih, zelenih radnih mjesta. Biti će tu izložba modnih i inovativnih odjevnih predmeta iz bio industrijske konoplje u hali D, prikaz gradnje kučice od konoplje u blizini kučice od slame (permakulturni vrt), te izložba stare opreme za preradu konoplje.

TRADICIONALNA JELA OD NAGRAĐENIH NAMIRNICA

U hali C3 organizirana je Agrina kuhinja s pripremanjem slovenskih tradicionalnih jela na suvremen način, u živo, od nagrađenih uzoraka s ocjenjivanja kvalitete pod okriljem sajma AGRA uz dodatak povrća iz sajamskog vrta. Biti će tu degustacije vina ocjenjenih na međunarodnom ocjenjivanju Vino Slovenija Gornja Radgona, s Vinskom kraljicom Slovenije, u Vinskom hramu kao i degustacije u vinskoj hali. S kulinarskim specijalitetima predstavljaju se Seoska turistička domaćinstva. Izložbe životinja prate revije na manježu. Zavod za šumarstvo Slovenije pripremio je demonstraciju rada u šumi na siguran način. Posjetitelji mogu pokušati jahati na konju lipicancu ili se voziti u kočiji. Još je mnogo zanimljivih susreta; festival piva sa zabavnom glazbenom priredbom, susret u okviru obilježavanja 47. dana austrijske i slovenske Štajerske, susret povijesnih vozila – traktora Steyr, izbor najteže tikve ( buče ) natjecanje u povlačenju užeta, plesanju polke…

Web stranica: www.pomurski-sejem.si

IZLAGAČI IZ HRVATSKE

Arosa grande d.o.o., Dragutina Mitića 7/2, HR-10361 Sesvetski Kraljevec
Brati Ritoša d.o.o., Šime Kurelića 20/5, HR-52000 Pazin
Čakovečki mlinovi d.d., Mlinska 1, HR-40000 Čakovec
Čalopek strojarstvo d.o.o., Čakovečka 136, HR-40305 Nedelišče
Hrvatska gospodarska komora, Županijska komora Sisak, Kranjčevičeva 16, HR-44000 Sisak
Leško d.o.o., Brodec 3, Vratišinec, HR-40315 Mursko Središće
MD konstrukcije d.o.o., Industrijska ulica 1, HR-10431 Sveta Nedelja
Mega metal d.o.o., Varaždinska 45, HR-40305 Nedelišče
Mesna industrija - Vajda d.d., Zagrebačka 4, HR-40000 Čakovec
Metali Mitrović d.o.o., Sjeverna vezna cesta bb, HR-35000 Slavonski Brod
Petrokemija, d.d. Kutina, Aleja Vukovar 4, HR-44320 Kutina
PSO Poliuretani Sušić, Vladimira Becića 21, HR-35250 Oriovac
Stražaplastika d.d., Hum na Sutli 123, HR-49231 Hum na Sutli
Tehno - dom d.o.o., Karlovačka c. 52/c, HR-10020 Zagreb-Novi Zagreb
Umjetnićka bravarija - Inox j.d.o.o., Strossmayerova 7a, HR-40000 Čakovec

Udruga poduzetnika i obrtnika općine Nedelišće – Hrvatska
Strojarstvo Branilović, Neumannova 1, 40 000 Čakovec
Bačvarija Srnec, Josipa Štolcera Slavenskog 5 , 40305 Nedelišće
Elektronovak, Čakovečka 36, Gornji Hrašćan, 40306 Macinec
Spisak se dopunjuje …

SAJAM AGRA ISPITUJE KVALITETU PROIZVODA !

Pod pokroviteljstvom organizatora Sajma AGRA 2015 provedena su stručna ocjenjivanja kvalitete, od kojih će posjetitelji moći degustirati mnoge nagrađene uzorke.

36. međunarodno ocjenjivanje svježeg mesa održano je 22. svinja na Biotehničkom fakultetu u Ljubljani, a ocjenjivanje mesa i mesnih prerađevina održano je 10. lipnja u Gornjoj Radgoni. Ocjenjivanje su provodili hrvatski i slovenski stručnjaci. Predsjednik ocjenjivačke komisije bio je prof. dr. Božidar Žlender.
Na ocjenjivanju svježeg mesa sudjelovalo je 6 poduzeća iz Slovenije i Hrvatske sa 24 uzoraka, dok je na ocjenjivanju mesnih prerađevina sudjelovao 21 proizvođač (19 iz Slo. i 2 iz Hr.) sa ukupno 120 uzoraka.

29. međunarodno ocjenjivanje mlijeka i mliječnih proizvoda
Sudjelovalo je 24 proizvođača, 20 iz Slovenije, 3 iz Hrvatske i 1 iz Austrije, s ukupno 148 uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda.
107 proizvoda je iz Slovenije, 34 iz Hrvatske, 5 iz Austrije te 2 iz Njemačke.

19. međunarodno ocjenjivanje sokova, bezalkoholnih pića i embaliranih voda održano je 19.lipnja u Gornjoj Radgoni. Predsjednik ocjenjivačke komisije bio je prof.dr.Janez Hribarja
Sudjelovalo je 21 poduzeće s 95 proizvoda, 20 slovenskih poduzeća s 90 proizvoda te jedno poduzeće iz Austrije s 5 proizvoda.

41. otvoreno državno ocjenjivanje vina “Vino Slovenija Gornja Radgona”
Na oba ocjenjivanja u kvaliteti prijavilo se 137 proizvođača iz šest država sa ukupno 418 uzoraka vina.
Na ocjenjivanju Vino Slovenija Gornja Radgona je sudjelovalo 125 proizvođača iz 6 država (Austrija, Češka, Hrvatska, Makedonija, Madžarska, Slovenija), s 393 uzoraka vina.
Na ocjenjivanju vina iz ekološke proizvodnje grožđa sudjelovalo je 12 proizvođača iz 3 države (Austrija, Madžarska, Slovenija) sa 25 uzoraka vina.

- 13. ocjenjivanje meda s međunarodnim sudjelovanjem
Na ocjenjivanju meda sudjelovalo je 65 pčelara sa 91 uzorkom meda iz 4 zemalja (Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Slovačka).
Posjetitelji sajma mogu pogledati i isprobati najbolje sa 35. međunarodnog ocjenjivanja poljoprivredne mehanizacije i opreme.


HRVATSKI SUDIONICI NA MEĐUNARODNOM OCJENJIVANJU MESA I MESNIH PROIZVODA 2015.
Koka d.d. Varaždin
Jalkovečka b.b., HR-42000 Varaždin
Telefon: 00385 42/399 701
Faks: 00385 42/399 799
www.vindija.hr

ZLATNA MEDALJA
- Crispy školica 600 g
- Panirani pileći kroketi sa dimljenim sirom i šunkom 600 g
- Koketa pileća jetrena pašteta 5x25 g
- Prestige 100 g

SREBRNA MEDALJA
- Deluxe 100 g
- Dimcek 100 g

SREBRNA MEDALJA ZA TRŽIŠNO PONUDU
- Piščančji ražnjiči Filetino
- Piščančji ražnjiči KIDS 450g


Mesna industrija - Vajda d.d.
Zagrebačka 4, HR-40000 Čakovec
Telefon: 00385/40 372 500
Faks: 00385/40 372 515
www.vajda.hr

SREBRNA MEDALJA
- Kraljica
- Mesni narezak
- Valentova

HRVATSKI SUDIONICI NA MEĐUNARODNOM OCJENJIVANJU MLIJEKA I MLJEČNIH PROIZVODA 2015
Koka d.d. Varaždin
Jalkovečka b.b., HR-42000 Varaždin
Telefon: 00385 42/399 701
Faks: 00385 42/399 799
www.vindija.hr

ŠAMPION
- Panirani camembert

ZLATNA MEDALJA
- Panirani edamac

Mini mljekara - Veronika d.o.o.
Put Matije Gupca 5, HR-49216 Desinić
Telefon: 00385 49/343 731
Faks: 00385 49/343 686
www.veronika.hr

VELIKA ZLATNA MEDALJA
- Sirutka
- Sirutka s okusom manga i marelice

ZLATNA MEDALJA
- Svježe mlijeko - Veronika
- Maslac zagorski Veronika

SREBRNA MEDALJA
- Taborgradski polutvrdi sir
- Tekući jogurt

BRONČANA MEDALJA
- Kiselo vrhnje 30 % m.m.
- Vinogradarski meki slani sir

Vindija d.d. Prehrambena industrija
Međimurska 6, p.p. 141, HR-42000 Varaždin
Telefon: 00385 42/399 999
Faks: 00385 42/399 3244
www.vindija.hr

ŠAMPION
- Vindino - mliječni desert lješnjak čokolada
- UHT Kozje mlijeko
- Mliječni puding sa šlagom - čokolada

VELIKA ZLATNA MEDALJA
- Svježe mlijeko - trajnost 21 dan 3,2 %
- Mliječni puding vanilija
- Ovidur - tvrdi sir od ovčjeg mlijeka
- Caprodur - tvrdi sir od kozjeg mlijeka
- UHT Čokoladno mlijeko
- Caprofresh - svježi sir od kozjeg mlijeka
- Vivis svježi krem s

ZLATNA MEDALJA
- Puding Choko - Loco
- Vindino - jagoda 200 g PET
- Mliječni puding sa šlagom - vanilija
- Vilikis - grčki jogurt
- Bovidur - tvrdi sir od kravljeg mlijeka
- Vilikis - grčki jogurt - višnja - nar

SREBRNA MEDALJA
- Bovizola - meki masni sir s plemenitom plijesni 100 g
- Vindino - natur 200 g PET




11.08.2015. u 16:33 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 08.08.2015.

RAVNATELJ PEZO NIJE ZADOVOLJAN S PISANJEM POSLOVNOG DNEVNIKA



ISPRAVAK NALAŽE ZAKON

Ravnatelj Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju dipl. ing. agr. Ante Pezo nije zadovoljan sa pisanjem POSLOVNOG DNEVNIKA o temama koje su vezane za podatke Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, te je 7. kolovoza napisao otvoreno pismo glavnom uredniku POSLOVNOG DNEVNIKA Mislavu Šimatoviću koje je objavljeno na web stranici Agencije.
Zbog svih onih koji čitaju POSLOVNI DNEVNIK objavljujem pismo ravnatelja Peze koji piše A. čime nije zadovoljan, B.što su njegovi prigovori novinarki koja piše teme koje su u vezi s Agencijom za plaćanja, C. što sugerira.

OBJAVLJUJEM OTVORENO PISMO RAVNATELJA PEZE:
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic


Osim toga ozbiljan je etički propust POSLOVNOG DNEVNIKA kada se radi o ne objavljuvanju ispravka - kako to navodi ravnatelj Ante Pezo. Zakon o informiranju kaže da se Ispravak , kada je objavljena neistinita informacija, mora objaiti u prvom narednom broju od primitka Ispravka, na istoj strani i na istom mjestu gdje je objavljena neistinita informacija. Ako je to glavni urednik POSLOVNOG DNEVNIKA propustio učinit , ravnatelj Pezo se može usmeno obratiti Hrvatskom novinarskom društvu, te će mu biti rečeno što treba učiniti.

U ovom se slučaju vidi koliko je težak novinarski posao i zahtijevan za svakog novinara ponaosob. Novinar mora imati značajnu dozu razuma, fleksibilnosti u odluci - što je važno, a što nevažno, imati sve izvore informacija i još više od toga, ako radi kompromise mora jako mudro odlučivati, razumjeti što radi odnosno što piše i kako će napisano biti percipirano kod visoobrazovanih stručnih osoba, kako kod političara, kako kod stranaca koji čitaju hrvatsku štampu , kako kod osoba i institucija o kojima piše, hoće li napisani tekst tiskovinu potvrditi kao relevantnu ili će ostaviti čitatelja u skepsi, novinar mora biti u svakom trenutku spreman na dodatnu pismenu argumentaciju ako to situacija zahtijeva. A novinar koj radi u dnevniom novinama svakodnevno je na tom istom nakovnju.

Oglušiti se na Ispravak mogu samo NOVINARI KOJI NEMAJU SVIJEST O VAŽNOSTI INFORMACIJE KOJU SU OBJAVILI.

08.08.2015. u 15:27 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2015  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30        

Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (14)
Srpanj 2015 (14)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se