AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

četvrtak, 27.11.2014.

MALI HRVATSKI PROIZVOĐAČ


PROIZVOĐAČI NA ČRNOMERCU

Mladi Marko Špiljar bio je organizator Sajma Mali hrvatski proizvođač kod Super Konzuma na Črnomercu koji je održan od 10. -16.11. pod šatorom podignutim za tu prodajnu manifestaciju, u vrijeme Martinja, koje ljubitelji vina i dobrog raspoloženja proslavljaju nekoliko dana.

Image and video hosting by TinyPic

Prema uvjerenju organizatora ta je lokacija jedna od dviju najatraktivnijih točaka u gradu Zagrebu.
Procjenjuje se da je dnevna prolaznost kroz terminal – okretište Črnomerec preko 150.000 ljudi. Taj je terminal spona šireg centra Zagreba sa zapadnim dijelom Zagreba te okolnim kvartovima a to su Špansko, Malešnica, Jankomir, Vrapče, Stenjevec, Gajnice, Podsused. Dolasci iz općina Bistra, Jakovlje i Luka kao i iz gradova Zaprešića i Samobora također imaju nezaobilazno sjecište kroz terminal Črnomerec .Super Konzum Črnomerec je najveći i od potrošaća najposječeniji supermarket iz lanca Konzum.
Bila je to prodajna izložba obrtničkih, poduzetničkih proizvoda i proizvoda OPG-a proizvođača, ekološki uzgojenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda – sira ,domaaćih mesnih proizvoda, meda, vina, voćnih rakija, prirodnih sokova, maslinova, lavandina i bučina ulja, ljekovitog bilja, kozmetike, suvenira i rukotvorina.

M E D

Pažnju mi je privukao proizvođač meda Nikola Bijelić iz Zagreba, strpljivi šezdesetogodišnjak koji je biranim riječima počeo govoriti o zdrastvenoj važnosti meda,matične mliječi i propolisa a koji je na svom štandu imao i manji frižider, na kome je velikim slovima pisalo BI API IMUNOSAN . Dugo i opširno smo razgovarali. Na kraju mi je gospodin Bijelić napisano pokazao sve o čemu je govorio.
Objavljujem njegov materijal. Moj bi novinarski tekst bio manje informativan.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Nikola Bijelić na svom štandu na Črnomercu u dane održavanja sajma.




Image and video hosting by TinyPic
Margareta Zouhar Zec, 14.11.2014.

27.11.2014. u 05:44 • 0 KomentaraPrint#^

DAN OTVORENIH VRATA U HGK


ZAJEDNICA POSLOVNIH SAVJETNIKA

Hrvatska Gospodarska Komora dana 3. prosinca 2014. s početkom u 10.00 sati na lokaciji Radnička cesta 50 u Zagrebu organizira Dan otvorenih vrata na kojem će sudjelovati 44 konzultantske tvrtke. Hrvatska gospodarska komora oformila je Zajednicu poslovnih savjetnika s ciljem njihovog približavanja krajnjim korisnicima. Zajednica trenutno okuplja 159 konzultanata koji pokrivaju sva područja poslovnog savjetovanja. HGK je izradila bazu EU projekata poslovnih savjetnika u kojoj se nalazi gotovo 600 referenci 36 poslovnih savjetnika.
Iz Hrvatske gospdarske komore poručuju „Pozivamo Vas da odaberete 3 konzultantske tvrtke s kojima želite održati unaprijed dogovorene B2B sastanke u trajanju od 20 minuta, dok se u preostalom vremenu, možete susresti s poslovnim savjetnicima po slobodnom izboru.“
Takav tip sastanka biti će osiguran za prvih 100 prijavitelja prema vremenu zaprimanja prijave za sudjelovanje. Sudjelovanje na Danu otvorenih vrata se ne naplaćuje.

http://www.hgk.hr/izdvojeno/hgk-organizira-dan-otvorenih-vrata-zajednice-poslovnih-savjetnika

Na gornjem linku pod pratećim dokumentima se nalazi popis prijavljenih konzultantskih tvrtki,te prijavnica koju treba poslati na meil jravlic@hgk.hr (telefon: 01 4561- 763) zaključno do 28.studenog 2014.
Da podsjetim; pristupanjem Europskoj Uniji te ulaskom u novo financijsko razdoblje 2014. – 2020., Republici Hrvatskoj je iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova, kao punopravnoj članici, namijenjeno više od 10 milijardi EUR-a za sufinanciranje razvojnih projekata. Kako bi Republika Hrvatska što bolje i kvalitetnije iskoristila alocirana sredstva, potrebno je izraditi kvalitetne projekte u izradi kojih važnu ulogu imaju poslovni savjetnici, odnosno konzultanti. Uz pripremu EU projekata, oni su educirani da poslovnom subjektu mogu pomoći u svim elementima poslovanja.

27.11.2014. u 02:52 • 0 KomentaraPrint#^

ZAHTJEVI ZA ZAŠTITU OZNAKE ZEMLJOPISNOG PORIJEKLA



„KRČKI PRŠUT” I STATUS OSTALIH PROIZVODA U EU PROCEDURI

U bazi podataka Europske komisije Database of Origin and Registration (DOOR) objavljen je zahtjev za zaštitu naziva „KRČKI PRŠUT” s oznakom zemljopisnog porijekla. To znači da je zahtjev objavljen u Službenom listu Europske unije čime je Europska komisija potvrdila da je podneseni zahtjev sukladan pravilima za registraciju oznake na razini EU.
„Krčki pršut“ je jedan od proizvoda za koje je Ministarstvo poljoprivrede podnijelo zahtjev za zaštitu naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog porijekla na EU razini. Proizvođač koji je podnio zahtjev, te i svi drugi koji ispunjavaju zahtjeve iz specifikacije i imaju potvrdu o sukladnosti proizvoda od kontrolnog tijela, od trenutka kada je Ministarstvo podnijelo zahtjev Europskoj komisiji, 3. ožujka 2014. godine, mogu označiti proizvod – „Krčki pršut“ s prijelaznom nacionalnom oznakom zemljopisnog porijekla.
Image and video hosting by TinyPic
Objavom u europskoj DOOR bazi počinje teći rok od 90 dana za podnošenje prigovora na EU razini. Naziv „Krčki pršut“ oznakom zemljopisnog porijekla registrira se u dva slučaja:
• ako nema prigovora
• nakon postizanja dogovora, u slučaju ako se pojavi opravdan prigovor, o čemu će Europska komisija obavijestiti Ministarstvo poljoprivrede.
Tada proizvođači koji su koristili nacionalni prijelazni znak počinju koristiti europski znak, a ako žele i RH nacionalni znak.

Image and video hosting by TinyPic
EU oznaka zemljopisnog porijekla.

13 RH PROIZVODA U BAZI DOOR!
U DOOR bazi Europske komisije je 13 hrvatskih proizvoda. „Istarski pršut“ je prvi proizvod koji je EK ocijenila pozitivno te je dokumentacija objavljena u Službenom listu EU. Nakon prigovora od strane Slovenije, postignut je sporazum između slovenskih i hrvatskih proizvođača Istarskog pršuta vezano za zajedničku zaštitu naziva „Istarski pršut“/„Istrski pršut“. Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske je u suradnji sa slovenskim Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i hrane početkom rujna ove godine uputilo Europskoj komisiji svu potrebnu dokumentaciju za zajedničku zaštitu. „Krčki pršut“ je drugi hrvatski proizvod za koji je EK objavila dokumentaciju u Službenom listu EU 19. studenog 2014. Stoga očekujemo da će ova dva pršuta biti prvi proizvodi za koje će nakon provedene procedure Europska komisija donijeti odluku o registraciji naziva oznake izvornosti za „Istarski pršut“/“Istrski pršut“ i oznake zemljopisnog podrijetla za „Krčki pršut“.
Za ostalih 11 proizvoda u DOOR bazi nalazi se oznaka da je zahtjev za registraciju oznake podnesen, što znači da stručne službe Europske komisije još uvijek pregledavaju i provjeravaju zahtjeve. Za neke od njih već su stigle primjedbe Europske komisije u kojima traže dodatna pojašnjenja ili izmjene u specifikaciji proizvoda, kako bi zadovoljili sve što je propisano europskom regulativom. U trenutku kada Europska komisija zaključi da zahtjev u potpunosti zadovoljava sve propisane uvjete, taj zahtjev će se objaviti u Službenom listu EU i u DOOR bazi dobiti oznaku da je objavljen, kao što je slučaj sa „Istarskim pršutom“ i „Krčkim pršutom“.
U tijeku postupka provjere zahtjeva za registracijom oznake, neki zahtjevi su povučeni nakon zaprimljenih komentara stručnih službi EK. U tom slučaju, udruge koje su podnijele zahtjev mogu nakon ponovne pripreme dokumentacije zahtjev ponoviti, tako da vjerujemo da ćemo ponovo u postupku zaštite naziva oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla imati Dalmatinsku marašku i Virovitičku papriku.

Evo kako izgledaju zahtjevi za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na internetskoj stranici Europske komisije – DOOR baza.

Image and video hosting by TinyPic

27.11.2014. u 01:34 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 26.11.2014.

UPOZORENJE NA DJEČJU HRANU




ALNATURA 4-Korn Getreidebrei NEGATIVAN ZA ZDRAVLJE DJETETA

Putem HR RASFF sustava zaprimljena je obavijest iz Europske komisije o nalazu tropanalkaloida u koncentraciji 12,1Ľg/kg –ppb u proizvodu na tržištu u Republici Njemačkoj, a ista serija proizvoda izvezena je u i RH gdje se prodaje u dm drogerie markt d.o.o. trgovinama. Uprava za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja provela je nadzor na tržištu te je naredila povlačenje proizvoda Alnatura „4-Korn Getreidebrei “ – dječja hrana, 250 g, s rokom trajanja do 30.11.2015. sa tržišta u Hrvatskoj, o čemu obavještava kupce. ALNATURA 4-Korn Getreidebrei je kaša od četiri vrste žitarica i to je ekoproizvod. Proizvođač spomenute dječije hraane je Holle Baby GmbH , a zemlja porijekla je Švicarska.


Tropanalkaloidi se prirodno pojavljuju u nekim porodicama biljaka a mješavine nekih od tropanalkaloida tvore atropin.
Negativni učinci atropina uvjetovani su unesenom količinom i očituju se u poremećaju parasimpatičkog živčanog sustava kao što su ubrzan rad srca, suhoća usta, opuštanje glatke muskulature crijeva, mokraćnog trakta i žučne vrećice. Može doći do proširenja i paralize zjenica, poteškoće govora i gutanja, nemira, umora, glavobolje, suhe i tople kože. Kod djece dolazi i do povišene temperature.

Na temelju inicijalne procjene rizika koju je provela Hrvatska agencija za hranu, a uzimajući u obzir gore navedene nuspojave, činjenicu da proizvod sadrži tropanalkaloid u koncentraciji 12,1Ľg/kg –ppb, te na rezultate procjene izloženosti kao i utvrđenu veliku vjerojatnost pojavnosti rizika pri konzumaciji proizvoda, navedeni proizvod nije prikladan za prehranu djece.

Distributer proizvoda, „dm drogerie markt“ d.o.o. Zagreb, je oglasio opoziv i povlačenje proizvoda Alnatura s tržišta. Objavaje na web stranici: http://www.dm- drogeriemarkt.hr/hr_homepage/novo/467350/povlacenje_alnatura_proizvoda.html



26.11.2014. u 08:22 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 23.11.2014.

…izvan teme… DRŽAVA NE MOŽE SERVISIRATI SVOJE DUGOVE, ALI ZBOG DUGOVA DELOŽIRA GRAĐANE!?



GOSPODARSKA ORJENTACIJA
MORA POSTATI PROIZVODNJA A NE UVOZ!


I 2014. kalendarska godina je na kraju, ali ekonomska kriza jednako stabilno, već pet godina, ima veliki utjecaj na kvalitetu života građana u Hrvatskoj. Građani često govore ,što se može čuti u radijskim emisijma, da ljudi koji su nositelji vlasti po svojim funkcijama rade bez dovoljno odgovornosti za svoje odluke.
Jedan od teških primjera je deložacija. Svakoga dana na području Hrvatske, u većim ili manjim gradovima, provodi se jedna deložacija. To znaći da se u ovoj zemlji koja je članica Europske unije, što bi trebalo imati prizvuk nekog pozitivnog statusa ukupne situacije dakle i gospodarstva i građana, jer se u EU ulazi po zadanim pravilima, svakoga dana na temelju Ovršnog zakona, pojedinac ili obitelj, uz pomoć policije iseljava – odnosno istjeruje iz stana. I nitko službeno ne vodi evidenciju gdje takvi ljudi nakon deložacije žive, što je s obiteljima – da li se one raspadaju i što je sa djecom iz deložiranih obitelji. To je situacija kao po onoj narodnoj izreci: jedna nesreća nikada ne dolazi sama, jer ljudi, građani koji nemaju posao, nemaju sredstva za život, po sili Ovršnog zakona još moraju napustiti i svoju jedinu imovinu - krov nad glavom, a to je stan.
Deložacije koje su u tijeku su posljedica velikog financijskog duga stotine tisuća građana koji je nastao zbog toga što ljudi nemaju radno mjesto, ili rade a ne primaju plaču, čime nemaju ni sredstva za život, pa time ne mogu vraćati troškove koje proizvodi njihove vlastite životne potrebe, koji se kao dug reflektiraju na poreznoj kartici. Za stanje zaposlenosti i za radna mjesta s čim je povezana gospodarska stagnacija, time i za rast ili pad BDP-a odgovornost je na državnoj upravi, na Vladi i nadležnim aktualnim ministarstvima, kojima je posao upravo stvaranje uvjeta za zapošljavanje. Jer svaki radno sposoban stanovnik ima pravo na rad. A u Hrvatskoj nema dovoljno radnih mjesta za sve radno sposobne. Nedostaje oko tristo tisuća radnih mjesta. Tek kada bi postojali uvjeti za normalan posao i zapošljavanje tek tada bi Ovršni zakon i ovršitelji imali puno moralno pravo izaći na teren i građane na ime njihovih dugovanja istjerivati odnosno iseljavati iz njihove jedine imovine – iz stana.
Ovršni zakon je kao zakonodavni okvir potreban, ali je u koloziji sa stvarnom gospodarskom situacijom, a time i sa mogućnostima građana je nerealan, nepravedan, pa time moralno potpuno oprećan sa stvarnim stanjem.
Objektivno gledajući činjenica je da država nije u mogučnosti, zbog kritično loš ekonomske situacije servisirati svoje dugove, ali istovremeno deložira zbog dugova građane iz njihovih stanova! Gdje je tu racio, odnosno um, odnosno razum? Ovršni zakon, dakle zakonodavna vlast proizvodi beskućnike u vlastitoj državi! Takvu odluku treba što prije mijenjati. S obzirom na deložacije i broj istjeranih iz stanova , brojke ću iznijeti u jednom od slijedećih tekstova, samo u Zagrebu živi više od dvije tisuće beskućnika.U Hrvatskoj je deložacija generirala nekoliko tisuća ljudi koji su imali, ali su ostali bez kuće ili stana.
Novo je pitanje čiji su i u čije se vlasništvo upisuju stanovi i kuće koje su deložirani građani morali napustiti zbog dugova prema bankama, Elektri itd.
I još je jedan stavak po kome su deložacije građana vrlo prisutne je neriješeno pitanje stanarskog prava, a ignorira se Zakon o naslijeđivanju stana. Država je ukinula stanarsko pravo 1996. i dio građana ne može u svoje stanove, a u stanovima su koji nisu njihovi.

MISLITI PRAKTIČNO I OTVARATI RADNA MJESTA!

Da bi se u Hrvatskoj sretnije živjelo bilo bi potrebno, na mikro razini od čelnika, u općinama, potom u županijama, kao i u gradovima zahtijevati da se za rad osposobi svaka i najmanja infrastruktura u kojoj zaposleni može osvarivati osobni dohodak. S takvim otvaranjem radnih mjesta trebalo bi krenuti iz područja koja misle da ne mogu živjeti samostalno, već su svoje funcioniranje pretpostavili sredstvima iz državnog proračuna. DRŽAVNI PRORAČUN je u općinama i malim gradovima postao IN. Načelnici i mnogi gradonačelnici prestali su misliti gospodarski, a iz državne uprave kao da ne dobivaju upute – kako pokrenuti posao bez ogromnih financijskih sredstava, koje oni očekuju. Kada bi počeli misliti praktično i analizirati svoje potrebe, kao i to što je mjesto imalo prije a sada nema a potrebno je, za kratko vrijeme bi u općini otvorili više radnih mjesta.

U županijama i gradovima, baš kao i u Gradu Zagrebu ima prostora za otvaranje novih radnih mjesta! Kako? Ako se sadašnji prostor može obnoviti malim sredstvima, ne bi trebalo ići u prenamjene i otpuštanja djelatnika, već u novo zapošljavanje i širenje proizvodnje. RIJEČ koja što prije, a u 2015. neizostavno, svakom poslodavcu, direktoru i predsjedniku Uprave mora zvoniti u ušima- što mu ako nikako drugačije, s državne razine mora doći napismeno je – ZAPOŠLJAVANJE, ZAPOŠLJAVANJE, ZAPOŠLJAVANJE.
Činjenica da je protekle tri godine u RH s posla otpušteno više od 80.000 zaposlenih je zastrašujuća s obzirom na realnu situaciju. Aktuelna Vlada doslovno se nije odazivala na informacije radnika koje su prenosili mediji o njihovu otpuštanju i zatvaranju tvrtki. Danak takvoj šutnji i nezainteresiranosti
aktelnih vladinih ministara je javni dug koji je, kažu ekonomisti, SADA na razini 80% BDP-a i juri prema 100% BDP-a . Budući da izvoz hrvatskog proizvoda pada i BDP će biti sve niži.
A Hrvatska gospodarska orjentacija mora što prije, usprkos lobijima, crnom tržištu, nepotizmu i korupciji biti PROIZVODNJA roba, a ne UVOZ, kao što je to sada.


23.11.2014. u 13:35 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 21.11.2014.

MINISTARSKI SASTANAK ZEMALJA REGIJE O AGROBIZNISU


PRETPOSTAVKE ZA ZAJEDNIČKI NASTUP NA TRŽIŠTU

U Dubrovniku je 16. studenog 2014. godine održan ministarski sastanak šest zemalja regije i to Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Slovenije na kojem su glavne teme bile razvoj agrobiznisa u regiji, unapređenje vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u regiji te mogućnosti i pretpostavke za zajednički nastup na trećim tržištima.
Prema informacijama ministarstva poljoprivrede, uz domaćina ministra poljoprivrede RH Tihomira Jakovine na sastanku su sudjelovali Dejan Židan minista Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane iz Slovenije, Zoran Rajić državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i zaštite okoliša iz Srbije, Miloš Jovanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija Crne Gore, Dušan Nešković pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Milán Radácsi, tajnik za ekonomske odnose, Veleposlanstva Republike Mađarske u RH.
Sastanak ministara i predstavnika drugih zemalja održana je prije početka konferencije „FMCG, Retail & AGRIBUSINESS ARENA 2014“, čiji je pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Konferencija je bia posvećena odnosima u prehrambenom sektoru, sektoru robe široke potrošnje i trgovinskim odnosima u regiji jugoistočne Europe, a na njoj je sudjelovao veliki broj uglednih poslovnih leadera i predstavnika velikih kompanija, banaka i maloprodaje.Slijedom održanih prezentacija i razmjene mišljenja o mogućnostima veće regionalne suradnje u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, sudionici ministarskog sastanka su usvojili sljedeće zaključke:

PREPOZNAJEMO različite i kompleksne izazove s kojima su suočeni sektori poljoprivrede i prehrambene industrije u Europi i svijetu, a što zahtijeva ozbiljnu i koordiniranu reakciju nadležnih državnih tijela.
UVAŽAVAMO da poljoprivredni i prehrambeni sektori imaju važnu ulogu u gospodarstvima svih zemalja u regiji te da zajednički napori mogu doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti.
SLAŽEMO SE da proces integracije u EU pruža dobre mogućnosti za poljoprivredno-prehrambeni sektor zemalja članica i zemalja kandidata; ipak, ostali oblici regionalne suradnje mogu biti od koristi i treba ih podržati.
U tom smislu, POZDRAVLJAMO postignutu razinu regionalne suradnje među zemljama središnje i jugoistočne Europe i VJERUJEMO da gospodarski interesi i međusobno razumijevanje predstavljaju važnu prednost u poticanju budućih aktivnosti.
SMATRAMO da neka od područja buduće bliskije suradnje uključuju, ali nisu ograničena na, povećanje međusobne trgovinske razmjene, zajedničke napore u prevladavanju barijera na trećim tržištima te zajedničke projekte vezane uz osnovnu infrastrukturu, kao što su navodnjavanje i transport.
POTVRĐUJEMO spremnost zemalja sudionica da razmotre ove i druge načine poticanja buduće suradnje za dobrobit poljoprivrede i prehrambenog sektora u zemljama regije.


21.11.2014. u 02:43 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.11.2014.

PROSVJED STANOVNIKA GORSKOG KOTARA U ZAGREBU




BRDSKO PLANINSKI STATUS GORSKOM KOTARU TREBA ZADRŽATI !

Image and video hosting by TinyPic
Prosvjed stanovnika iz Gorskog kotara.

NA trg Sv. Marka a pred zgradom Hrvatskog Sabora u srijedu je došlo prosvjedovati oko 500 stanovnika Gorskog kotara. Cilj njihova prosvjeda bio je skrenuti Vladi pozornost da ne ukida Zakon o brdsko planinskom području kao što je to najavljeno za 1.1.2015.godinu. Ukidanjem tog Zakona Gorski kotar točnije grad Delnice te općine Mrkopalj, Fužine, Vrbovsko, Čabar, i Skrad izgubiti će status brdsko planinskog područja. Gubitkom statusa izgubiti će i financijska davanja po toj osnovi koja iznose 27 milijuna kuna godišnje.
Status brdsko planinskog podrčja koje Gorski kotar ima je stvaran i nije administrativno pripisan. Naime geografski položaj tog područja je uistinu brdsko planinski - a glavni argument za to, kažu stanovnici toga kraja, je duga i hladna zima, Blaženka Vučić kaže da za svaku zimu treba spremiti 12 metara drva, jer zima traje do svibnja mjeseca. Snijega je u izobilju, ceste treba čistiti od snijega i održavati, te posipati solju, jer djeca moraju ići u školu, sve dostave s opskrbom moraju raditi, što podrazumijeva i dostupnost kola Hitne pomoći i pristup stanovnika tijekom zime Domovima zdravlja. Jer zimski uvjeti života tu ne traju dva tjedna, već do svibnja mjeseca i pitanje je kako će život u Gorskom kotaru funcionirati u dugom zimskom periodu, ako Vlada ukine proračunsi novac kažu Tomica i Blaženka Vučić te Vidoš Vlastimir. Vlastimir ističe da u Gorskom kotaru nitko tko ima automobil ili neko drugo vozilo ne može biti bez zimskih guma, baš kao ni bez tople zimske odječe i adekvatne hrane.
Moji sugovornici kažu da JE NEZAMISLIVO DA SE U PERIODU ZIME NE ČISTE CESTE I da se ne posipaju solju radi prohodnostI. A ukidanjem brsko planinskog statusa za područje Gorskog kotara, ŠTO ĆE ZA POSLJEDICU IMATI UKIDANJE 27 milijuna proračunskog novca, čini se da Vlada baš to priprema stanovnicima u jeku zime.
Podpredsjednici Sabora Dragici Zgrebec predstavnici Gorskog kotara su predali peticiju "Za spas Gorskog kotara" koju je potpisalo 11 000 stanovnika s područja brdsko planinskog područja


Image and video hosting by TinyPic
Slijeva: Vidoš Vlastimir, Blaženka i Tomica Vučić na Trgu Sv. Marka u Zagrebu-

Image and video hosting by TinyPic
Gradonačelnik grada Delnica Ivica Knežević došao je sa prosvjednicima, sumještanima iz Gorskog kotara pred zgradu Sabora poručiti da Vlada
radi na štetu stanovnika tog područja ako im ukine 27 milijuna kuna.


20.11.2014. u 23:53 • 0 KomentaraPrint#^

…HAZU… UMRO UTEMELJITELJ IMUNOLOŠKOG ZAVODA U ZAGREBU!


POKRENUO JE RAZVOJ I PROIZVODNJU
BAKTERIJSKIH I VIRUSNIH CJEPIVA


U Zagrebu je 19. studenog 2014. u 98. godini života preminuo akademik Drago Ikić, istaknuti hrvatski imunolog i utemeljitelj Imunološkog zavoda u Zagrebu, informacija je iz ureda za odnose s javnošću HAZU.
Akademik Ikić se rodio 2. srpnja 1917. u Foči, a gimnaziju je završio u Zagrebu gdje je 1942. diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Državnoj bolnici u Tuzli, a nakon što se pridružio Antifašističkoj borbi od 1944. do 1946. bio je voditelj Zdravstvenog odjela Okružnog narodnog odbora Biokovo, odnosno voditelj Oblasnog narodnog odbora Dalmacije. Od 1947. do 1950. bio je pomoćnik ministra zdravlja Narodne Republike Hrvatske.
Od 1946. do 1947. stručno se usavršavao iz područja bakteriologije i higijene u Parizu, Zurichu, Ženevi, a 1952. u Londonu i Kopenhagenu iz područja vakcinologije. Doktor znanosti postao je 1958., a 1962. profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1947. radio je na Bakteriološkom odjelu Centralnog higijenskog zavoda u Zagrebu, a potom na Odjelu za pripremu seruma i vakcina. Kad je Odjel 1956. izdvojen iz sastava Zavoda kao samostalna ustanova, Drago Ikić postao je njegov direktor. Odjel je 1959. prerastao u Zavod za kontrolu i ispitivanje imunoloških preparata, a 1961. u Imunološki zavod kojem je Drago Ikić bio direktor sve do umirovljenja 1982.

Najznačajnija dostignuća akademika Drage Ikića su proizvodnja cjepiva, antiseruma i drugih proizvoda iz plazme te aktivnost unutar Svjetske zdravstvene organizacije. Od 1973. do 1982. bio je na čelu Međunarodnog referentnog centra za bakterijska cjepiva Svjetske zdravstvene organizacije osnovanog u Imunološkom zavodu. Pokrenuo je razvoj i proizvodnju bakterijskih i virusnih cjepiva te humanog leukocitnog interferona kao i široku primjenu humanih diploidnih stanica u proizvodnji virusnih cjepiva. Novi sojevi virusa (Edmonston-Zagreb) za proizvodnju cjepiva prihvaćeni su od Svjetske zdravstvene organizacije i distribuirani u velikom broju zemalja. Akademik Ikić je potaknuo i razvio Odjel za bazična istraživanja za područja transplantacijske i celularne imunologije, alergologije, a kasnije i psihoneuroimunologije.
Za redovitog člana Akademije Drago Ikić izabran je 1977., nakon što je od 1968. bio je dopisni, a od 1972. izvanredni član. Od 1978. do 1989. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti i član Predsjedništva Akademije, a od 1982. do 2008. bio je voditelj Akademijinog zavoda za imunologiju i genetiku tumora. Bio je predsjednik Međuakademijskog odbora za biološke preparate, član The Royal Society of Medicine, The New York Academy of Sciences, Američkog udruženja za unaprjeđenje znanosti, Tijela eksperata za biološku standardizaciju Svjetske zdravstvene organizacije te počasni član Svesaveznog naučnog društva mikrobiologa i epidemiologa I.I. Mečnikov u bivšem SSSR-u.
Objavio je oko 250 znanstvenih i stručnih radova iz područja imunologije, virusnih i bakterijskih cjepiva te interferona. Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja – 1972. Republičku nagradu Ruđer Bošković, 1980. Republičku nagradu za životno djelo, a 2012. Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.





20.11.2014. u 06:29 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 19.11.2014.

POSLOVNI DNEVNIK POKRENUO BILTEN ZA POLJOPRIVREDNIKE



PROJEKT - POSLOVNI UZLET

U okviru suradnje s Ministarstvom poljoprivrede, a prema informacijama glasnogovornika Kuskunovića, Poslovni dnevnik je pokrenuo izdavanje mjesečnog biltena za poljoprivrednike sa specijaliziranim temama i edukativnim savjetima. Bilten će izlaziti idućih 14 mjeseci, a prvi broj posvećen je proizvodnji žitarica i bit će tijekom ovog tjedna preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju poslan na e-mail adrese poljoprivrednih gospodarstva.
U projektu Poslovnog dnevnika - Poslovni uzlet, na županijskoj i regionalnoj razini u 2015. godini provoditi će se edukacija poljoprivrednih proizvođača u raznim gradovima Hrvatske. Kroz cjelogodišnju kampanju, nositelji projekta upoznat će javnost s uspješnim pričama malih i srednjih poduzetnika, na županijskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te organizirati popratne manifestacije seminarsko-edukativnog tipa, koje služe povezivanju malog i srednjeg poduzetništva općenito te njihovoj edukaciji, a u svrhu promicanja i poboljšanja njihovog poslovanja.
„Obzirom da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva također mali poduzetnici kojima je potrebna edukacija u svim sferama, a posebice u segmentu korištenja EU fondova, smatramo kako je uključivanje Ministarstva u ovaj projekt od izuzetne važnosti te nam je cilj promicanje znanja i informacija koje će olakšati povlačenje novca za ruralni razvoj te da uspostavimo još bolji direktan kontakt i provodimo edukacija poljoprivrednih proizvođača“, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. "U sklopu Poslovnog uzleta održava se i niz specijaliziranih događanja pod nazivom Snaga hrvatske hrane, a riječ je o okruglim stolovima posvećenih različitim segmentima proizvodnje i plasmana hrvatske hrane. U intervalu od listopada 2013. do studenog 2014. održano je ukupno 7 okruglih stolova, čija je tematika objedinjena završnom jednodnevnom konferencijom na temu hrvatske hrane, koja je održana 11.studenog u Osijeku te je okupila predstavnike akademske zajednice i javne uprave, proizvođače-poduzetnike te stručnjake Ministarstva poljoprivrede", izjavio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića.
Poslovni dnevnik će pokloniti jednogodišnju pretplatu svog dnevnika za 63 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su tijekom ove godine nominirana za nagradu “Zlata vrijedan“ 2014. godine – izbor najboljeg OPG-a u Hrvatskoj.

19.11.2014. u 11:06 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 16.11.2014.

HSLS U VIŠE GRADOVA ORGANIZIRAO PRODAJU MANDARINA OPG PROIZVOĐAČIMA IZ PLOČA



"ODRAĐUJEMO POSAO MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE"

„Odrađujemo posao ministarstva poljoprivrede, jer bi ministarstvo poljoprivrede trebalo interesirati gdje OPG proizvođači prodaju svoj proizvod u uvjetima kada je zbog embarga izvoz onemogućen.Ono što je dobro je što su naši građani velikog srca i uvijek su se spremni odazvati na ovakve akcije. U dva dana, prošle i ove subote, u Zagrebu će biti prodano 40 ili 60 tona mandarina. Prodaju smo prije toga organizirali u Zadru, Čakovcu, Splitu, Rijeci, a prodaju mandarina organizirati ćemo i u gradu Varaždinu. Građani su solidarni s našim proizvođačima, kupuju hrvatski proizvod, hrvatsku mandarinu i to je ono što je važno u ovoj akciji“ rekao je u subotu predsjednik političke stranke HSLS Darinko Kosor pred novinarima na Borongaju na mjestu prodaje mandarina.

Image and video hosting by TinyPic
Kupci su stajali u debelom redu da bi kupili mandarine

Anđelina Duganđić jedna od sedam OPG proizvođača koji su imali priliku prodavati svoje mandarine u Zagrebu zahvalila se u svoje ime i ime još šest OPG-a na pomoći oko organizacije prodaje mandarina i to predsjedniku Kosoru, gospodinu Ostojiću i svima iz političke stranke HSLS, čija je idejna začetnica prodaje mandarina gospođa Renata Šeperić Petak, ( opširniji tekst na http://agropolitika.blog.hr od 9.11. 2014.) Zahvalila je i Matku Radonjiću koji im je, kako je rekla gospođa Anđelina, pomogao sve to pokrenuti. „Sada dolazi i cikla i kupus, pa ako bude interesa i potrebe mi smo tu“ – dodala je Anđelina. Što se klementina tiče, rekla je da one dolaze nešto kasnije, točnije u mjesecu prosincu. Ali nasadi klementina pretežno su u Opuzenu, a ove mandarine koje sada prodaju su na nasadima u Kominu i Rogotcu u općini Ploče.

Image and video hosting by TinyPic
Kupci, gospođe Biserka Pogačić iz Oboja i Mira Petrović iz Dubrave.“ Ideja o kupnji mandarina od proizvođača je odlična. Mi kupujemo svježu domaću mandarinu, a proizvođači prodaju na licu mjesta i tako odmah naplaćuju svoj proizvod bez posrednika i marže“ - zaključile su gospođe


Image and video hosting by TinyPic
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, Dorica Nikolić i Renata Šeperić Petak. U pozadini Goran Kurevija.

Gospođa Renata Šeparić Petak je najavila prodaju ličkog krumpira za zagrepčane po cijeni od tri kune za kilogram, već za slijedeći vikend također na prodajnom prostoru na Borongaju. No detaljniju obavijest o toj akciji objaviti ću pravovremeno na Agropolitici
Doduše, ovaj put je prodaja mandarina potrajala čak do 17 sati, jer je drugi kamion s mandarinama došao, zbog zastoja u putovanju, oko 13 sati na Borongaj, na prodajno mjesto.

Image and video hosting by TinyPic

Članovi stranke HSLS-a sa OPG proizvođačima mandarina iz općine Ploče.

16.11.2014. u 10:33 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2014  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Studeni 2014 (23)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika


Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.




Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se