AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

nedjelja, 27.07.2014.

PRAVA PRIZVOĐAČA MLIJEKA


BEZ KVOTE PROIZVOĐAČI NE SMIJU PRODAVATI
NI MLIJEKO NI MLIJEČNE PROZVODE


Na web stranici Ministarstva poljoprivrede objavljen je tekst o raspodjeli mliječnih kvota. Koristim priliku i objavljujem taj tekst kako bi i potrošači i svi ostali koji malo znaju o raspodjeli mliječnih kvota taj materijal mogli pročitati i informirati se.


„Raspodjela mliječnih kvota koja je izvršena zaključno s 31.5.2014. godine te odlukama o raspodjeli koje su proizvođačima stavljene na uvid putem AGRONET-a, a zbog čestih upita proizvođača, želimo dodatno uz činjenice koje se nalaze u brošuri Vodič kroz mliječne kvote pojasniti situaciju u kojoj se Republika Hrvatska nalazi kao zemlja članica Europske unije te prava proizvođača mlijeka.
Sustav mliječnih kvota uveden je radi ograničenja proizvodnje mlijeka. Za prekoračenje proizvodnje plaća se pristojba. Sustav AMKA uveden je u RH radi kontrole i praćenja ograničenja proizvodnje mlijeka kako bi se na vrijeme poduzele mjere radi zaštite proizvođača od prekoračenja kvote i posljedičnog plaćanja pristojbe.
Sustav AMKA prati proizvodnju mlijeka na bazi mjesečnih i godišnjeg izvješća o isporuci po proizvođaču za kvotu A te, za kvotu B, na bazi godišnjeg izvješća o izravnoj prodaji po proizvođaču. Na taj način prikupljene podatke o proizvodnji mlijeka RH dostavlja EU.

Sustav AMKA je restriktivno automatiziran, što znači da pri raspodjeli automatski oduzima kvotu onima koji su u prethodnom razdoblju proizveli (isporučili) manje mlijeka ili prijavili manju proizvodnju (izravna prodaja) i vraća oduzete količine u nacionalnu pričuvu.
Iza nas je kvotna godina 2013/2014 koja je trajala od 1.4.2013. do 31.3.2014. u kojoj je bilo značajnog smanjenja isporuke i prodaje mlijeka zbog pojave aflatoksina u mlijeku.
Nažalost, sustav AMKA ne prepoznaje razloge smanjenja proizvodnje, već samo očitava stanje i na temelju stanja generira raspodjelu za iduće razdoblje kvotna godina 2014/2015, koja traje od 1.4.2014. do 31.3.2015.
Stanje proizvođača sa kvotom B koji nisu predali godišnje izvješće je nula, te im je kvota u potpunosti oduzeta. Upozoravamo proizvođače s kvotom B da bez dodijeljene kvote ne smiju prodavati tj. tržiti mlijeko ni mliječne proizvode. Trženje mlijeka i mliječnih proizvoda bez kvote je prekršaj i podliježe sankcijama inspekcije.

Za sve proizvođače koji povećavaju proizvodnju, a dodijeljena im je manja količina kvote ili nastavljaju proizvodnju, a kvota im je oduzeta, predviđeno je usklađivanje putem dodjele kvote iz nacionalne pričuve. Nacionalna pričuva je rezervoar neraspodijeljene kvote predviđen za raspodjelu proizvođačima kojima je pogrešno izračunata kvota pri raspodjeli, proizvođačima koji su prekoračili raspodijeljenu im kvotu u tekućoj kvotnoj godini, proizvođačima kojima dodijeljena kvota ne odražava stvarno stanje proizvodnje koje će se dostići u narednom razdoblju i proizvođačima koji započinju s isporukom i/ili izravnom prodajom mlijeka i/ili mliječnih proizvoda.
U nacionalnoj pričuvi RH ima dovoljno kvote za potrebe proizvođača Republike Hrvatske. Uvjet za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve je podnošenje zahtjeva na Obrascu 1, Prilog I, Pravilnika o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
Obrazac 1 možete pronaći na mrežnoj stranici APPRRR-a: PRAVNA OSNOVA; OBRASCI; MLIJEČNE KVOTE; PRILOG I - DODJELA KVOTE IZ NACIONALNE PRIČUVE

Molimo proizvođače koji podnose zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve da u zahtjev unesu količine koje izražavaju razliku između dodijeljene im kvote i proizvodnje koju namjeravaju ostvariti.
Primjer: dodijeljena je kvota 300.000 kg; kapacitet proizvodnje do kraja kvotne godine (31.3.2015.) je 1.200.000 kg; u zahtjev se upisuje: 900.000 kg.
Količina raspodjeljena Odlukom o dodjeli kvote i količina dodijeljena iz nacionalne pričuve na kraju godine će se zbrojiti i usporediti s proizvodnjom (300.000 kg + 900.000kg =1.200.000; godišnje izvješće: 1.187.956 kg).
Proizvođači kojima je kvota B oduzeta zbog nedostavljanja godišnjeg izvješća, podnose zahtjev za ukupnu godišnju količinu mlijeka koje namjeravaju proizvesti i staviti na tržište.
Zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve može se podnijeti najkasnije do 28.2.2015. na adresu: Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb, sa naznakom „Dodjela kvote iz nacionalne pričuve“.



27.07.2014. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 25.07.2014.

ZAJEDNIČKA POLJOPRIVREDNA POLITIKA - MODEL HRVATSKI

ZADNJU RIJEČ U REFORMI
ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE
IMA EU, A NE VLADA RH !



Pod naslovom Vlada RH usvojila Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015. – 2020. iz ureda glasnogovornika Ministarstva poljoprivrede novinari su primili obavijest 23.srpnja
u kojoj se kaže da je Vlada Republike Hrvatske na današnjoj sjednici usvojila Reformu Zajedničke poljoprivredne politike - Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020. koja će se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine.
U obavijesti dalje piše:
„Za provedbu novog modela izravnih plaćanja Hrvatska ima na raspolaganju u programskom razdoblju 2015.-2020. (financijsko 2016.-2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će iz EU proračuna biti osigurano 1,5 milijardi eura ili oko 60%. Osim toga, Ministarstvo poljoprivrede povećalo je omotnicu za izravna plaćanja na 423 milijuna eura u odnosu na iznos iz ugovora o pristupanju od 373 milijuna eura, što je povećanje za više od 13% ili 50 milijuna eura. Umjesto smanjenja potpore velikim korisnicima uvodi se preraspodjela plaćanja usmjerena na mala i srednja poljoprivredna gospodarstva veličine do 20 hektara. Naime iznos koji bi se ostvario smanjenjem potpore velikim korisnicima prenosio bi se u program ruralnog razvoja. Cilj od samog početka je bio povećanje omotnice za izravna plaćanja jer je prema odredbama ugovora o pristupanju omjer izravnih plaćanja i ruralnog razvoja 54:46, a na razini proračuna EU više od 70% sredstava ide u izravna plaćanja. Uvodi se i program za mlade poljoprivrednike te „zelena plaćanja“ usmjerena održivom razvoju poljoprivrede. Iako su program za male poljoprivrednike i proizvodno vezane potpora izborne mjere za države članice Ministarstvo poljoprivrede ih uvodi s ciljem potpore osjetljivim sektorima i pomoći malim poljoprivrednicima.“

Dokument HRVATSKOG MODELA IZRAVNIH PLAĆANJA IMA 16 stranica i može se vidjeti na web stranici ministarstva u okviru teksta pod naslovom Vlada RH usvojila Hrvatski model izravnih plaćanja u programsko-financijskom razdoblju 2015. – 2020., a na istom mjestu objavljena su tzv.najčešća pitanja vezana uz novi model poticaja na koja su napisani odgovori.


DA PODSJETIM; Tekst o reformi zajedničke poljoprivredne reforme objavila sam na ovom blogu, 3.5.2014. Evo samo dio iz tog testa:
…MODEL POTICAJA mora biti odabran do 1. kolovoza 2014. Osim modela koji su jedinstveni za sve zemlje, postoje i pitanja na koja svaka država mora izabrati neke od modela koji su ponuđeni, a koji su specifični za svaku državu pojedinačno. Svim državama članicama ostavljena je mogućnost da sa svojim proizvođačima odluče koji je model za nju najbolji i najprihvatljiviji.
Cilj Ministarstva poljoprivrede je da se izaberu modeli koji će strateški dugoročno utjecati na povećanje proizvodnje te očuvanje i poticanje pojedinih specifičnih proizvodnji, koje su tijekom proteklih godina bile posebno zaštićene kroz nacionalni sustav potpora, poput stočarskog sektora, proizvodnje mlijeka i slično. Novim modelom želi se u poljoprivrednu proizvodnju uključiti što veći broj mladih poljoprivrednika. Također je jedan od strateških ciljeva u sustav potpora uključiti i nove poljoprivredne površine koje će se staviti u funkciju kroz Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Istovremeno, novim modelima potpore želi se zaštiti male poljoprivrednike, potaknuti na veće očuvanje zaštite okoliša i slično...


Samim tim što postoji rok za izradu modela potpora, a to je 1. kolovoz, zasigurno postoji i rok usuglašavanja ukupnog modela na nivou 28 zemalja članica. Što će u izrađenom modelu, u kome je uz Ministarstvo poljoprivrede sudjelovala i Udruga OPG „Život“ biti finalno, još će se vidjeti. Zajednička poljoprivredna politika EU je jedina zajednička politika u EU,politika koja podupire i prati proizvodnju hrane, a ona kako takva od Europske Komisije neće biti prepuštena svakoj zemlji članici ponaosob.
Prednost dajem formi, radi informacije, te objavljujem Uvod i temeljne postavke na kojima je rađen dokument koji, kako sam već rekla ima 16 stranica. O tom dokumentu još će se pisati i govoriti.

REFORMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE

Hrvatski model izravnih plaćanja u
programsko-financijskom razdoblju 2015.-2020.

1. Uvod

Države članice Europske unije (u daljnjem tekstu: EU) su na Vijeću ministara poljoprivrede u lipnju 2013. godine postigle kompromisni dogovor o reformi Zajedničke poljoprivredne politike (u daljnjem tekstu: ZPP). Temeljem toga, u prosincu 2013. godine objavljena je Uredba (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1307/2013). Promjene unutar sustava izravnih plaćanja povezane su s brojnim i važnim odlukama koje svaka država članica treba donijeti s obzirom na specifičnosti svoga sektora poljoprivrede. Sukladno tome Republika Hrvatska, kao i druge države članice EU, mora do 1. kolovoza 2014. godine obavijestiti Europsku komisiju o ključnim odlukama vezanim uz uspostavu i provedbu izravnih plaćanja u narednom programsko-financijskom razdoblju, u okvirima koji su zadani u osnovnoj uredbi.
Ovim dokumentom se daje okvir o načinu provedbe reforme izravnih plaćanja u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2015. do 2020. godine. Dokument sadrži opis:
• reforme ZPP-a 2014.-2020.,
• osnovnih elemenata reforme sustava izravnih plaćanja 2015.-2020.,
• financijskog okvira za provedbu reforme izravnih plaćanja,
• modela izravnih plaćanja Republike Hrvatske u okviru ZPP-a 2013.-2014.,
• Hrvatskog modela izravnih plaćanja u okviru reforme ZPP-a 2015.-2020.

2. Reforma zajedničke poljoprivredne politike 2014.-2020.

Temeljem dokumenta Europske komisije „ZPP ususret 2020. godini: Suočavanje s budućim izazovima hrane, prirodnih resursa i teritorija“ u kojem iznosi potencijalne izazove, ciljeve i smjernice ZPP-a nakon 2013. godine, započela je 2011. godine u EU rasprava o reformi ZPP-a u novom financijskom razdoblju 2014. – 2020. koja je trajala dvije i pol godine.
Tri su osnovna cilja na koja je usmjerena reforma ZPP-a od 2014. godine:
• zajamčiti održivu proizvodnju hrane;
• osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima;
• poticati uravnoteženi razvoj svih ruralnih područja EU-a.
S obzirom na ciljeve i potencijalne opcije prijedlog reforme ZPP-a zahtijevao je promjene u postojećim instrumentima ZPP-a, između ostalog i u izravnim plaćanjima.
Nova reforma izravnih plaćanja bolje odražava potrebu za pravednijom potporom dohotku poljoprivrednika te vrednovanje njihove uloge u održivoj proizvodnji hrane, očuvanju ruralnih prostora i zaštiti okoliša. Državama članicama omogućeno je da kroz izravna plaćanja pojačaju potpore regijama u kojima su uvjeti teži i osigura dodatna potpora mladima za početak obavljanja poljoprivredne djelatnosti.
Izravna plaćanja koja će se od 2015. godine dodjeljivati aktivnim poljoprivrednicima temelje se na sljedećim načelima:
- osnovno plaćanje se dodjeljuje kao proizvodno nevezano plaćanje te osigurava jedinstvenu razinu obvezne potpore svim poljoprivrednicima u državama članicama EU na temelju prava na plaćanje koja se aktiviraju s prihvatljivim poljoprivrednim zemljištem, uz ispunjavanje zahtjeva višestruke sukladnosti,
- primjena obveznih praksi prihvatljivih za klimu i okoliš („greening“ mjere) kojima se postižu ciljevi politika vezanih uz okoliš i klimu,
- promocija održivog razvoja poljoprivrede u područjima sa specifičnim prirodnim ograničenjima, uz osiguranje dodatne potpore dohotku poljoprivrednicima u obliku plaćanja po površini kao dopuni potpori unutar drugog stupa ZPP-a,
- mogućnost nastavka financiranja proizvodno vezanih plaćanja s jasno definiranim proizvodnim ograničenjima u određenim osjetljivim sektorima sa specifičnim problemima na pojedinim područjima gdje su pojedini oblici poljoprivredne proizvodnje važni zbog gospodarskih ili socijalnih razloga,
- jednostavni model potpore za male poljoprivrednike koji bi trebao zamijeniti postojeći sustav kako bi se doprinijelo vitalnosti ruralnih područja te smanjila administracija,
- pojednostavljenje pravila višestruke sukladnosti osiguravajući poljoprivredniku i administraciji pravila kojima se neće umanjiti važnost dosadašnjeg koncepta višestruke sukladnosti.
Reforma je oblikovana cjelovitom javnom raspravom u kojoj su sudjelovali građani i interesne skupine država članica EU s ciljem njene prilagodbe novim izazovima u smislu:
- konkurentnog položaja europske poljoprivrede;
- pravednosti i raznolikosti poljoprivrednih sustava širom Europe;
- klimatskih promjena i zaštite prirodnih resursa, te
- odnosa između aktera u čitavom prehrambenom lancu.
S obzirom da je EU kasnila u usuglašavanju oko novog smjera ZPP-a, početak primjene reforme odgođen je za godinu dana, odnosno od 1. siječnja 2015. godine umjesto od 1. siječnja 2014. godine.
U prosincu 2013. godine donesen je zakonodavni „reformski paket ZPP-a“ koji sadrži četiri krovne uredbe:
- Uredbu (EU) br. 1306/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o financiranju, upravljanju i nadzoru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage uredaba Vijeća (EEZ) br. 352/78, (EZ) br. 165/94, (EZ) br. 2799/98, (EZ) br. 814/2000, (EZ) br. 1290/2005 i (EZ) 485/2008 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1306/2013),
- Uredbu (EU) br. 1307/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju pravila za izravna plaćanja poljoprivrednicima u programima potpore u okviru zajedničke poljoprivredne politike i o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 637/2008 i Uredbe Vijeća (EZ) br. 73/2009 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1307/2013),
- Uredbu (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1308/2013),
- Uredbu (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o potpori ruralnom razvoju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EPFRR) i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1698/2005 (u daljnjem tekstu: Uredba br. 1305/2013).



25.07.2014. u 05:23 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 24.07.2014.

...izvan teme...ZAHTIJEV HRVATSKOG NOVINARSKOG DRUŠTVA



BRISATI SRAMOĆENJE IZ KAZNENOG ZAKONA

U glavi XV Kaznenog zakona član 148. odnosi se na sramoćenje kao kazneno djelo. Taj je član kaznenog zakona postao sredstvo kojim
pojedinci nezadovoljni objavljivanjem informacije o njihovu radu u javnosti, nalaze sadisfakciju u tužbama protiv novinara. Primjer : na datumu 18.4. na blogu agropolitika je tekst koji se odnosi na konkretan slučaj tužene novinarke.
Izraz i kazneno djelo -sramoćenje- u Kaznenom zakonu je od 1.1.2013.
No izraz sramoćenje nije donio promjene u pozitivnom smislu za društvo, već njegovu veću eroziju, a novinarima isrpljujuće tužbe u kojima trebaju ponovo dokazivati pred sudom svoje pravo na objavljivanje istine - bez bzira o kome se radi. Zato Hrvatsko novinarsko društvo traži brisanje sramoćanja kao kaznenog djela iz Kaznenog zakona.
Objavljujem priopćenje za medije predsjednika ceha novinara Zdenka Duke.

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

24.07.2014. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 23.07.2014.

KAKVOĆA VODE



UREDBA O KAKVOĆI VODE ZA KUPANJE


Prema informacijama iz ureda glasnogovornika ministarstva poljoprivrede Uredba o kakvoći voda za kupanje objavljena je u NN, br. 51/2014. i tom se Uredbom u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2006/7/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. veljače 2006. o upravljanju kakvoćom vode za kupanje i stavljanju izvan snage Direktive 76/160/EEZ (SL L 64, 4. 3. 2006.).

Uredba određuje način upravljanja kakvoćom vode za kupanje na kopnenim površinskim vodama, te načine informiranja javnosti u svrhu očuvanja, zaštite i poboljšanja kvalitete okoliša i zdravlja ljudi. Uredbom se pobliže uređuje standard kakvoće voda za kupanje na površinskim vodama i upravljanje istima.
Slijedom obveza proizašlih iz Uredbe, Hrvatske vode u suradnji sa Institutom za oceanografiju i ribarstvo iz Splita izradile su bazu podataka i aplikaciju kojom se ubrzava i olakšava unos podataka o kakvoći voda za kupanje. Nakon analize uzoraka vode provedene u ovlaštenim laboratorijima, ocjene kakvoće su dostupne za pregled zainteresiranoj javnosti, a postoji i mogućnost slanja komentara, prijedloga i pohvala nadležnim gradovima i općinama koji provode mjere upravljanja vodom za kupanje na svom području.

Aplikacija je dostupna klikom na link: http://baltazar.izor.hr/plazekpub/kakvoca

23.07.2014. u 22:55 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 19.07.2014.

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA - KONKURENTNA PROIZVODNJA




INTERVJU S MR. MARIJOM ŠEVAR,
višom kordinatoricom za ekološku poljoprivredu


EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA - SUŽIVOT LJUDI, BILJA I ŽIVOTINJA

Ekološka poljoprivreda ima preduvjete da postane konkurentna proizvodnja u RH. To je povod za razgovor sa mr. sc. Marijom Ševar, višom koordinatoricom za ekološku poljoprivredu Savjetodavne službe.

- U kakvom je danas stanju ekološka poljoprivreda mr. sc. Ševar u Hrvatskoj ?
- U RH u 2013. godini ima ukupno 40 576 ha površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, a radi je 1609 ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Osim ekoloških proizvođača u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji su registrirani i uvoznici, izvoznici i prerađivači ekoloških proizvoda. S tim brojem ima 1706 subjekata u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Obzirom na podatke 3,12% ukupnih površina je pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu u RH.

- Može li do kraja 2016. Hrvatska doseći kvotu od 8% površina u eko proizvodnji?
-Prema Akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje od 2011. - 2016., planirano je da će biti 8% površina pod ekološkom proizvodnjom do 2016. Smatram da bi bio uspjeh ako ćemo do tog roka postići 5-6% površina pod ekološkom proizvodnjom. Svaki akcijski plan prilikom donošenja često je predimenzioniran, s tim da je u planu ostvarenje nešto manje od planiranog. Znači, ako bude ostvareno 5% bit će to dobar uspjeh.
Ima sve više proizvođača koji iz integrirane proizvodnje prelaze u ekološku. Poljoprivredni proizvođači u integriranoj proizvodnji, koji između ostalog imaju razvijenu svijest o uporabi sredstava za zaštitu bilja, lakše se odlučuju za ovu zahtjevniju poljoprivrednu proizvodnju. Znači, svi poljoprivredni proizvođači moraju poštivati odredbe: Zakona o hrani, Zakona o zaštiti potrošača, principe integrirane zaštite bilja ili standarde tržnog reda EU u cilju plasmana svojih proizvoda preko trgovačkih lanaca ili izvoza izvan granica RH.

- Što je odlika ekološke poljoprivrede?
- Ekološka poljoprivredna proizvodnja je poseban sustav proizvodnje i podrazumijeva da cijelo gospodarstvo bude u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, a ne samo jedan segment. I uvijek podrazumijeva da na ekološkom gospodarstvu u suživotu žive i ljudi i biljke i životinje. Samo taj suživot može predstavljati cjelinu i zadovoljiti sve što ekološku proizvodnju čini. Poljoprivredni proizvođač koji nema saznanja o ekološkoj proizvodnji i koji ne živi takav sustav teško može razumjeti ovu proizvodnju. Oduvijek se znalo da bi se u poljoprivrednoj proizvodnji, sačuvalo tlo koje je najvažnije, moramo imati organski (ekološki) gnoj. Organski gnoj možemo dobiti samo ako imamo stoku. Kada imamo tlo i organski gnoj prelazimo na proizvodnju bilja, a tim biljem se hranimo. Između ostaloga, to je jako lijepo rekao dr. Rrudolf Steiner: „U zdravom tlu raste i zdrava biljka. Biljka ne može biti bolesna, bolesno može biti samo tlo.“

Image and video hosting by TinyPic
Mr. Marija Ševar

- Da li poljoprivredni proizvođači poznaju, po vašem mišljenju, zahtjeve ekološke poljoprivrede?
- Moj odgovor bi bio - da poznaju oni koji se interesiraju. Jedina je manjkavost što je dio poljoprivrednih proizvođača u taj sustav privukla visina državnih potpora u ekološkoj proizvodnji a ne iskrene želja za takvom proizvodnjom.

- Onda to nije dobro!
- Poljoprivredni proizvođači koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje informiraju se i u Savjetodavnoj službi i u znanstvenim institucijama kojih u Republici Hrvatskoj ima, interesiraju se putem nterneta, dolaze do raznih spoznaja, i onda ono što im je nepoznanica pitaju. Savjetodavci organiziraju posjete poljoprivrednih proizvođača drugim proizvođačima iste proizvodnje u drugim županijama ili u inozemstvu, kako bi proizvođači mogli ocijeniti svoju proizvodnju. Kada proizvođač dođe na gospodarstvo na kome netko bolje uzgaja lavandu, primjerice, onda se on trudi biti kao taj koji je bolji od njega ili vidi nešto što bi mogao primijeni na svome gospodarstvu. A ako dođe kod proizvođača koji proizvodi ispod njegove razine, onda se vrati doma zadovoljan zato što zna da radi dobro. Takav pristup je veliki poticaj proizvođačima. Djelatnici savjetodavne službe organizirali su i organiziraju još uvijek, radionice u polju, radionice rezidbe, radionice prepoznavanja biljnih bolesti, štetnika, ovisno o specijalističkoj grupi. Najintenzivnije se radi s vinogradarima i voćarima, jer su najbolje organizirani u udruge i zadruge. Vjerojatno neki proizvođači osjećaju nedostatak edukacije u određenom području, uzmimo u području uzgoja lavande, zato što ih to interesira. Ali kada bi udruga proizvođača lavande, zahtijevala vjerojatno bi se organizirala radionica za te proizvođače. Grupne metode edukacije su jeftinije za Savjetodavnu službu koja se financira sredstvima iz državnog proračuna, a metoda rada jedan na jedan jest najučinkovitija, ali i najskuplja. Posebno ako savjetodavac dođe na gospodarstvo gdje proizvođač nema spoznaje o osnovama poljoprivredne proizvodnje. Poželjno je da ima završenu srednju poljoprivrednu školu. Posjet raznim manifestacijama, sajmovima i izložbama poljoprivrednim proizvođačima pomaže u dobivanju cjelovite slike i kvalitetnijih informacija o ekološkoj proizvodnji.

- Koliko po vašem stručnom mišljenju poljoprivredni proizvođači imaju informacija i o ekološkoj i o integriranoj proizvodnji?
- Ima dovoljno informacija o oba sustava, jer prije svega djelatnici Savjetodavne službe svake godine sudjeluju u povjerenstvima za donošenje Tehnoloških uputa za integriranu poljoprivrednu proizvodnju. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika, pri čemu kod jednakog ekonomskog učinka prednost imaju ekološki i toksikološki prihvatljive mjere. Tehnološke upute se posebno rade za područja biljne proizvodnje: voćarstva, ratarstva, povrćarstva i vinogradarstva i moraju se poštivati. Tehnološkim uputama opisane su sve agrotehničke mjere kojih se proizvođač u integriranoj proizvodnji mora pridržavati. Obveza je voditi propisanu evidenciju o integriranoj proizvodnji za svaku ARKOD parcelu, te jedanput na godinu prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u trajanju od 5 sati. Na toj osnovi proizvođači dobivaju odgovarajuću potvrdu. Na mrežnoj stranici Savjetodavne službe uz pisane publikacije i obavijesti proizvođačima javno je dostupna nadzorna lista u integriranoj proizvodnji u kojoj je jasno vidljivo što se smije a što se ne smije. Sredstva za zaštitu bilja moraju se koristiti prema bazi koja se zove Fitosanitarni informacijski sustav (FIS baza), a koji se nalazi na stranicama Ministarstva poljoprivrede. U svojoj proizvodnji proizvođači ne mogu koristiti sredstva za zaštitu bilja koja se ne nalaze u FIS bazi. Tamo je za svako sredstvo propisana namjena, kada i koliko puta tijekom godine se sredstvo može primijeniti, kojem sredstvu istječe dozvola, do kada je posljednji rok njegove uporabe. Poljoprivredna savjetodavna služba nadzire poljoprivredna gospodarstva najmanje jedanput godišnje u vegetacijskoj sezoni, uz kontrolu vođenja evidencija.
Ukoliko se toga ne pridržavaju stručnim nadzorom integrirane proizvodnje koji radi baš Savjetodavna služba i koji vodi naša kolegica dr. sc. Ines Pohajda, sa grupom djelatnika službe, takav korisnik ili poljoprivredni proizvođač, ne može dobiti potvrdu. Ukoliko proizvođač ne dobije potvrdu o integriranoj proizvodnji, on svoj proizvod ne može označiti znakom integrirane proizvodnje.

- Kako se radi edukacija proizvođača u integriranoj proizvodnji?
- Svi integrirani poljoprivredni proizvođači imaju obvezu pohađanja pet sati edukacije godišnje. Tu edukaciju provodi Savjetodavna služba. Obično su to izmjene u zakonskoj legislativi, izmjene u području tehnoloških uputa, govori se o bolestima, o primjeni sredstava za zaštitu bilja, sredstvima koja su dopuštena za uporabu, skrećemo pažnju na što moraju obratiti pozornost mislim da je to vrijedno reći. Još je vrjednije to što oni tijekom edukacije mogu postavljati pitanja i na sve svoje upite dobiti odgovore. Na taj način Savjetodavna služba okuplja pojedine grupe proizvođača koji imaju zajednički interes. A to su naprimjer proizvođači lijeske i oraha, ili kupine i maline. Za njih se osim predavanja s općim temama u trajanju od tri sata organiziraju i posebna predavanja u tajanju od 2 sata, gdje slušaju predavanja samo za ljesku i orah ili kupinu i malinu. Tako specijalistički okupljeni proizvođači se međusobno upoznaju. Na predavanjima razmjenjuju se iskustva i evidentiraju različiti tehnološki problemi određene proizvodnje ne samo iz jedne, nego iz više županija.
Sve što se odnosi na integriranu poljoprivrednu proizvodnju u ingerenciji je dr. Ines Pohajde.

- Imaju li ekološki poljoprivredni proizvođači obvezu edukacije tijekom godine?
- Ekološki poljoprivredni proizvođači nisu do sada imali obvezu pohađanja
predavanja i edukacija tijekom godine, kao što ih imaju integrirani proizvođači.
Savjetodavna služba drži predavanja i na temu Zakonske legislative, višestruke sukladnosti, dobre poljoprivredne prakse i takva predavanja se objavljuju na našim mrežnim stranicama. Tko je zainteresiran može dobiti informacije o predavanjima po županijama. Navedene su teme predavanja, predavač,mjesto i vrijeme održavanja istog. Poljoprivredni proizvođač se mora zainterersirati, to je jedno, a drugo, poljoprivredni proizvođači ne mogu nešto raditi a da tome ne posvete pažnju. Za poljoprivredne proizvođače predavanja se organizirano provode tijekom zimskog razdoblja. U vrijeme sezone poljoprivrednih radova teško je poljoprivrednike okupiti na predavanju.
Poželjno je da proizvođači budu udruženi: u udrugu, zadrugu ili neki drugi oblik udruživanja. Djelatnicima Savjetodavne službe tada je puno lakše okupiti proizvođače. Predavanja se mogu održati i na zahtjev članova udruge i zadruge.



19.07.2014. u 06:06 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.07.2014.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA POSLAN NA USVAJANJE



ZADNJI ROK ZA USVAJANJE - SIJEČANJ 2015.

Prema priopćenju, Ministarstvo poljoprivrede uputilo je 16.srpnja Europskoj komisiji na usvajanje Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Program će proučiti stručne službe Europske komisije, te do kraja mjeseca kolovoza dostaviti svoje komentare. Osim hrvatskog Programa ruralnog razvoj Komisija odobrava i program ostalih zemalja članica (od kojih neke imaju i po dvadesetak regionalnih programa), prve komentare očekujemo do kraja kolovoza. Krajnji rok za prihvaćanje Programa je 15. siječnja 2015. godine.

PLANOVI!

Prvo će biti raspisan natječaj za mjeru 5 - Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, iz koje je moguće financirati obnovu velikog dijela biljnog i stočnog fonda stradalog za nedavnih katastrofalnih poplava koje su pogodile Slavoniju.
Nakon toga slijedi raspisivanje natječaja za mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu i to za podmjere 4.1 i 4.2, a nakon toga i za Mjeru 7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima.
Od 2015. godine u provedbu će se uključiti i ostale mjere.
Ministarstvo poljoprivrede sada treba izraditi Pravilnik o provedbi svih mjera i podmjera, koji će po izradi proći proceduru Javne rasprave, a potom i objavljeni u Narodnim novinama.

18.07.2014. u 23:34 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.07.2014.

REFORMA PO MJERI KORPORACIJA

NEMA SVIJESTI O VAŽNOSTI POLJOPRIVREDE!

U diskusiji na saborskom Odboru za poljoprivredu 9. lipnja, nekoliko predstavnika Uprave velikih hrvatskih korporacija protivilo se preraspodjeli potpora, povodom reforme potpora za izravna plaćanja zajedničke poljoprivredne politike EU. Apsurd je da korporacije koje su na tržištu sa brojnim paletama proizvoda, od ministarstva poljoprivrede primaju potpore, čak što više inzistiraju na potporama. Razdoblje financiranja korporacija s potporama trebalo bi ograničiti zakonom.
Model reforme potpora ministarstva poljoprivrede napravljen je tako da podupire interese korporacija.
Udruga OPG „Život“ koja je izašla sa svojim prijedlozima modela potpora, u kojima je uzela u obzir razvoj hrvatske poljoprivrede u razdoblju od 2015. do 2020. godine ostaje poražena u namjeri da potiče razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Administracija ministarstva kao ni političke osobe na čelu ministarstva nemaju svijest o važnosti poljoprivrede kao gospodarske grane koja zaapošljava ljude i u službi je BDP-a, života na selu i očuvanju ruralnog prostora.
Svoje Prijedloge zemlje EU imaju obvezu dostaviti u Bruxelles do 1.8.2014.
Udruga "Život" još jednom podjeća na PRIJEDLOGE za reformu potpora ZPP:

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Udruga se otvorenim pismom obratila rukovodećim osobama RH te relevantnim osobama Hrvatskog Sabora:
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic



17.07.2014. u 01:59 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.07.2014.

STATISTIKA O ISPORUCI MLIJEKA



U ŠEST MJESECI 2014. ISPORUČENO 4,69% MLIJEKA VIŠE

Mnogi poljoprivredni proizvođači, posebno vlasnici fari muznih krava, često razgovaraju o isporučenim količinama mlijeka i kompariraju isporuke iz različitih razdoblja. No najbolje je razgovarati uz potpune argumente. A vjerodostojne argumente ima Hrvatska poljoprivredna agencija koja u svojoj ingerenciji ima Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križecima koji vodi točnu evidenciju za sve isporučitelje i mljekare koje isporučuju mlijeko, o kvaliteti mlijeka itd. Slijedom toga isporučene količine uvrštene su u tablicu.

U objavi za medije Hrvatske poljoprivredne agencije u naredne dvije tabele
nalaze se isporučene količine mlijeka po godinama i mjesecima, broj isporučitelja kravljeg mlijeka, te indeks povećanja odnosno smanjenja 2014/2013 godina


Image and video hosting by TinyPic

10.07.2014. u 05:05 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.07.2014.

MESO S HRVATSKIH FARMI


JUNETINA, JANJETINA, JARETINA
PRASAD I PERAD S HRVATSKIH FARMI !


Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne agencije Farmski sustav osiguranja kvalitete u proizvodnji junećeg, janjećeg i jarećeg mesa prvi je u nizu ovakvih sustava koje Hrvatska poljoprivredna agencija razvija po naputku i uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede. "Nakon Farmskog sustava osiguranja kvalitete, slijedi izrada te primjene farmskih sustava osiguravanja kvalitete u proizvodnji svinjskog mesa te mesa peradi.
Farmski sustav kvalitete održava aktualne zahtjeve svih sudionika u lancu proizvodnje i potrošnje junetine, janjetine i jaretine po pitanju transparentnosti uvjeta i načina držanja junadi, janjadi i jaradi. Uvjeti navedeni u ovom Farmskom sustavu kvalitete odnose se na EU standarde proizvodnje, zdravlja životinja, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i sljedivosti.
Želja nam je ovakvim sustavom kvalitete unaprijediti, prije svega farmske proizvodne uvjete u proizvodnji mesa na hrvatskim farmama, osigurati kvalitetnu sirovinu za hrvatske klaonice, a krajnjim korisnicima, potrošačima, osim mesa iznimne kvalitete, pružiti i uvjerenje o visokima standardima uzgoja.
Cilj nam je putem sustava osiguranja kvalitete objediniti nadzor nad primjenom ključnih zakonskih uvjeta u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine. Također, držimo značajnim naglasiti da se osim zakonom propisanih uvjeta, u okviru ovog Farmskog sustava kvalitete, proizvođačima preporuča praćenje drugih smjernica koji se odnose na najbolju farmsku proizvođačku praksu. Osim Vodičem definirani su najbolji farmski uvjeti u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine; osigurava se sustav evidencije i praćenja ispunjavanja kriterija na farmi radi osiguravanja kvalitete uz konstantno poboljšavanje proizvodnih uvjeta, a jedan od bitnih ciljeva je i poduprijeti marketing sektora proizvodnje i potrošnje mesa čija se proizvodnja odvija na hrvatskim farmama na kojima se provodi Farmski sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine.

Uzgajivači stoke koji s uspjehom sudjeluju u provedbi Farmskog sustava osiguravanja kvalitete ostvaruju pravo na certifikat s jedne strane, a s druge strane stječu se uvjeti da se meso stoke uzgojeno na ovakav način, nakon prijevoza na zakonit način i klanja u ovlaštenim objektima, može označiti markicom koja će potrošače informirati o kvaliteti i podrijetlu takovog mesa. U tom smislu, uspostava Farmskog sustava kvalitete u proizvodnji junećeg, janjećeg i jarećeg mesa kvalitetna je nadogradnja i marketinškog projekta Meso hrvatskih farmi kojeg posljednjih godina uspješno razvija i provodi Hrvatska poljoprivredna agencija "- piše u priopćenju Hrvatske poljoprivredne agencije.

Image and video hosting by TinyPic

09.07.2014. u 16:47 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA NEĆE IMATI DOVOLJNO PŠENICE ZA VLASTITE POTREBE!



PRIJEDLOG KOJI TREBA ODOBRITI VRH DRŽAVE

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“održala je 6. srpnja sastanak na kome je tema bila situacija oko izvršenja žetvenih radova pšenice. Razlog tome je što je pšenica strateška kultura od koje se proizvodi kruh.
Izvještaj sa tog sastankaUdruga „Život“ uputila je predsjedniu RH dr. Ivi Josipoviću, predsjedniku Hrvatskog Sabora Josipu Leki , podpredsjednici Hrvatskog Sabora Dragci Zgrebec, ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini i Franji Luciću, predsjedniku odbora za poljoprivredu hrvatskog sabora.
Udruga je zatražila pomoć u rješavanju problema troška prijema i skladištenja pšenice s kojim se susreću vlasnici OPG-a i obrta u poljoprivredi.“ Predlažemo mogućnost financiranja troškova prijema i skladištenja pšenice, koje se može izvesti iz dugogodišnjeg zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta kojeg vlasnici OPG-a i obrta redovno plaćaju, a osim toga kao dodatnu mogućnost za izvor dostupnih sredstava vidimo i u ostvarenoj dobiti u poslovanju poljoprivrednih subjekata koji uplaćuju doprinose“ – naveli su u dopisu

„Godine 2013. je u RH zasijano 165.000 ha merkantilne pšenice, što u odnosnu na 2012. iznosi 20.000 ha manje. Klimatski uvjeti, kao što su pogodna jesen, ali i blaga mediteranska zima s malim količinama snijega 2013./2014. onemogućili su zimsko mirovanje te su bolesti pšenice rasle zajedno s porastom temperatura. Bolest hrđavosti pšenice do sada nije zabilježena na ovim prostorima takvim intenzitetom kao što je to bilo u ovoj godini. Takvo stanje će se odraziti i na značajno smanjeni prinos u proizvodnji. Spomenuta bolest je nespremnima našla i struku, ali i same proizvođače pšenice.Realnom procjenom prije početka žetve očekivali smo prinose od 4t/ha, ili na sveukupnom zbroju svih zasijanih površina 660.000 tona. Početkom žetve u istočnoj Hrvatskoj, pravo stanje je postalo vidljivo te je vrlo zabrinjavajuće. Mnoge domaće sorte pšenice pokazale su se neotpornima na spomenutu bolest što je rezultiralo s vrlo malim prinosima i znatno lošijom kakvoćom jer takva pšenica završava u stočnoj hrani. Zbog navedenog razloga, s pravom smo zabrinuti da Hrvatska neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe. Sadašnjom predloženom otkupnom cijenom od 1,05kn/kg standardne kakvoće, naši će proizvođači ostati u velikim dugovima što će se odraziti i na neizvjesnu budućnost u poljoprivredi, odnosno probleme oko jesenske sjetve“ – navela je u svom dopisu Udruga OPG-a „Život“ te očekuje očitovanje rukovodećih ljudi kojima se obratila.





09.07.2014. u 05:01 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2014  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (2)


Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se