AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

srijeda, 17.12.2014.

…izvan teme…POJEDINOSTI O RAZLOZIMA PROSVJEDA HRVATSKIH BRANITELJA U ZAGREBU KOJI TRAJE OD 20.LISTOPADA

INTERVJU S ĐUROM GLOGOŠKIM,
STO POSTOTNIM RATNIM VOJNIM INVALIDOM:

“ TREBA NAM MINISTAR KOJI ĆE U VLADI RH
ZASTUPATI POPULACIJU BRANITELJA”


U Skupštini grada Zagreba 15.prosinca održan je Odbor za branitelje, na kome je gost bio sto postotni ratni vojni invalid Đuro Glogoški, koji je govorio i objasnio koji su to razlozi zbog kojih branitelji već 56. dan prosvjeduju ( 15.12. op.a) u šatoru u Savskoj 66 pred zgradom u kojoj je Ministarstvo branitelja. “ Hrvatska javnost tako i oni koji su nadležni za hrvatske branietelje nemaju jasnu informaciju zašto branitelji prosvjeduju. Nažalist svakodnevno smo svjedoci da je medijska blokada u Hrvatskoj prisutna. Nakon Odbora za branitelje i svim članovima Odbora je postalo jasno što želimo i zašto su branitelji u Savskoj 66. Odbor za branitelje Skupštine grada Zagreba u kome je više zastupnika koji su također bili branitelji u Domovinskom ratu jednoglasno je odlučio da podržava zahtijeve branitelja” rekao je Glogoški

Upravo informacije kojima raspolaže kao osoba iz populacije branitelja povod su i razlog za intervju s gospodinom Đurom Glogoškim (51) koji je inače iz Osijeka. Intervju s njim vodila sam nakon održanog Odbora za branitelje . Glogoški je 1992. godine na ratištu u obrani grada Osijeka teško ozlijeđen, što je uzrok njegova invaliditeta. Po struci je kovač, ima obitelj, suprugu Tatijanu koja se brine o njemu i dva sina studentskog uzrasta. Već 13 godina je predsjednik Udruge sto postotnih ratnih vojnih invalida Domovinskoga rata.

- Zašto su hrvatski branitelji u šatoru pred zgradom u kojoj je Ministarstvo branitelja, već 56. dan Branitelji naime prosvjeduju od 20. listopada !
Zašto su hrvatski branitelji još uvijek u Savskoj 66 to treba pitati one koji su na čelu određenih institucija. Međutim, vidljivo je da nema razumijevanja kod onih koji trebaju skrbiti o hrvatskim braniteljima. To su prije svega mislim na Ministarstvo hrvatskih branitelja, Vladu RH pa mogu slobodno reći i Hrvatski Sabor koji donosi neke odluke, izmjene i dopune zakona i zakone koji su vezani uz populaciju hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.

- Koji su glavni razlozi zbog kojih branitelji uporno prosvjeduju?
Prije svega razlog je odnos čelnih ljudi tih institucija prema hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji i općenito prema Domovinskom ratu!

-Što je po Vama dobro u Zakonu o civilnim žrtvama rata, a što treba mijenjati?
Ministarstvo hrvatskih branitelja ide sa prijedlogom zakona o braniteljima Domovinskoga rata.Hrvatski branaitelji nemaju ništa protiv toga, čak što više, onaj tko je nastradao u agresiji na Republiku Hrvatsku taj ne može postati civilna žrtva domovinskoga rata. Međutim očito je kako danas još uvijek nemamo registar tih koji su sudjelovali u agresiji. Postoji mogučnost da oni koji su sudjelovali u agresiji postanu civilne žrtve domovinskoga rata i da koriste sredstva iz državnog proračuna. Mišljenja smo također da popis civilnih žrtava Domovinskoga rata trebaju raditi institucije ove države a nikako neke civilne udruge kao Dokumenta.


Image and video hosting by TinyPic
Fotografiranje nakon izlaska iz B dvorane Gradske skupštine u kojoj je 15.prosinca održan sastanak Odbora za branitelje. U dvorani je naime vrlo loše svjetlo za fotografiranje. S lijeva Ž.Vučemilović vanjski član Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora, zastupnik u Gradskoj skupštini Piličić, predsjedni Odbora g. Katuša, članovi Odbora Alen Ostojić i Tolić. U invalidskim kolicima sjedi Đuro Glogoški. Fotka Zouhar Zec M.

- O kakvom problemu se radi kada ističete 145 sto postotnih ratnih vojnih invalida?
145 sto postotnih hrvatskih ratnih vojnih invalida prve skupine su ljudi kojima su izmjenom i dopunom zakona 2012. godine oduzeta ili ukinuta određena prava iako su ti ljudi 17 godina ostvarivali ta prava u Republici Hrvatskoj
.
-Možete li biti konkretniji, koja su to prava naprimjer?
Pa evo, ako umre supruga koja je bila njegovateljica svom suprugu s tako visokim invaliditetom, kao što imamo slučaj, on više ne može ostvariti pravo na drugog njegovatelja. Ne može ostvariti pravo na sufinanciranje ortopedskih pomagala, pravo na automobil, prilagodbu objekata…

-Zašto ?
Unatoč tome što je njima Ministarstvo obrane 1996. godine izdalo potvrdu o statusu hrvatskog branitelja, netko nije odradio svoj posao, te ljude nije uveo u evidenciju, a izmjenom i dopunom zakona znači iz 2012. godine traži se potvrda o statusu branitelja ne starija od šest mjeseci, a Ministarstvo obrane više ne želi izdati tu potvrdu.

-Što se onda promijenilo u Ministarstvu obrane ako ne želi izdati tu potvrdu?
Mi smo razgovarali sa Ministarstvom obrane. Na žalost oni su svjesni situacije koja je. Rekli smo im, odnosno pitali smo : dali su potvrde koje su izdane stavljene van snage, odgovorili su nam da nisu. Da li protiv osoba koje su potpisivale te potvrde postoje pravomoćne presude, rečeno je da ne postoje.Nama nije jasno zašto Ministarstvo obrane ne želi izdati te potvrde .I nije nam na žalost preostalo ništa drugo nego da pokrenemo tužbe i protiv Ministasrtva branitelja i protiv Ministarstva obrane.

-Da pokrenete tužbe ili ste tužbe već pokrenuli?
Tužbe su pokrenute. Mi smo rekli Ministarstvu branitelja i Ministarstvu obrane da sjednemo zajednički za stol i da pokušamo pronaći zajedničko riješenje.Onog trenutka kada se to riješi su svi ti sto postotni hrvatski ratni vojni invalidi spremni povući te tužbe . Na žalost do danas nismo pronašli riješenje !

-Rekli ste da se branitelji zbrinjavaju putem stambenih kredita. Pojasnite to?
Tom istom izmjenom I dopunom Zakona donesena je odluka da se najveći dio hrvatskih ratnih vojnih invalida zbrinjava putem stambenih kredita, isto tako kao i oni koji su bili dragovoljci domovinskoga rata, koji imaju više od tri godine provedene u domovinskom ratu.

--Drugim riječima neki branitelji moraju sebi dizati krdit u banci da bi se stambeno zbrinuli?
Radi se o Hrvatskim vojnim ratnim invalidima. Sami branitelji nemaju pravo na stambeno zbrinjavanje.Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju hrvatski ratni vojni invalidi ili članovi obitelji poginulih, ubijenih ili nestalih hrvatskih branitelja. Što znači da bi oni vezano uz svoj postotak invalidnosti koji imaju morali podići stambeni kredit da bi se mogli stambeno zbrinuti. Na žalost Zakon o mirovinskom osiguranju koji treba stupiti na snagu 1.1. 2015.godine razdvaja morovine tih istih stradalnika domovinskoga rata hrvatskih branitelja, na mirovine iz radnog staža i mirovine po posebnim propisima. Kako je većina hrvatskih branitelja ušla mlada u domovinski rat, oni nemaju, ili imaju vrlo malo radnog staža, a činjenica je da će se krediti moći ostvariti samo na taj dio koji je vezan iz mirovinskog staža, a ne i na onaj dio koji je vezan uz mirovine po posebnim propisima jer banke smatraju, da je taj dio po posebnim propisima nesiguran. Jer Vlada u svakom trenutku može donijeti odluku kolika će biti visina te mirovine po posebnim propisima.

-Koliko RH danas ima ukupno branitelja?
Oko 500.000 tisuća, točnije oko 50.000 manje, s obzirom da ljudi umiru prirodnom smrću, da umiru suicidom,a od tog broja treba oduzeti i one koji su u ratu poginuli.

UKIDANJE INVALIDNINE, MIROVINE U POSTOCIMA I PRAVA

-Od 2008.godine je skinut određeni postotak invalidnine braniteljima.Pojasnit to molim vas?
Tako je od 2002. godine do danas stradalnicima domovinskoga rata mirovine su smanjene od 28 do 40 %. Godine 2002. to je smanjenje bilo od 8% do 20%, godine 2010. to je smanjenje također bilo 10% . I nedavno točnije 2013., godine to je bilo 10%.

-Da li je to smanjenje mirovina bilo najavljeno? S kojom svrhom i ciljem je bilo to smanjenje mirovina?
Opravdanje je bilo u cilju štednje, da država nema novaca. Ali postavlja se s razlogom pitanje koja je to populacija u Hrvatskoj državi do sada vezano za smanjenje proračuna, dala toliki doprinos kao stradalnici domovinskoga rata – govorimo od 28 do 40% njihovih mirovina !

-Koliko ljudi iz braniteljske populacije ostvaruju pravo na mirovine?
Iz braniteljske populacije je 72 000 ljudi koji ostvaruju pravo na mirovine. Od toga je 58 000 onih koji imaju status hrvatskog ratnog vojnog invalida i 14 tisuća je obiteljskih mirovina. To su podaci s kojima se raspolaže. Od milijun i neznam koliko tisuća od onih koji ostvaruju pravo na mirovinu, 72 000 mirovina je iz braniteljske populacije.
Najveći dio hrvatskih branitelja radi . No 30 000 -40 000 hrvatskih branitelja je koji su nezaposleni. I nažalost oni su ti koji trebaju primati socijalnu naknadu sada, koja je prije bila vezana uz Zakon o hrvatskim braniteljima i zvala se OPSKRBNINA i iznosila je 1090 kuna. Na žalost izbacivanjem tog članka zakona iz Zakona o hrvatskim braniteljima svi ti nezaposleni branitelji prešli su u nadležnost Ministarstva socijalne politike i mladih i primaju socijalnu pomoć. Ta socijalna pomoć je manja nego što je bila opskrbnina, ali tu nije kraj priči. Na žalost branitelji su poniženi i dalje da svaki takav primao SOCIJALNU POMOĆ, mora založiti svoju kuću kako bi primao socijalnu pomoć. A njegova obitelj, kada taj hrvatski branitelj umre, da bi mogla živjeti u toj kući mora sve te novce vratiti hrvatskoj državi. Ali ono što treba naglasiti je, od šest tisuća hrvatskih branitelja koji su ostvavrivali pravo na OPSKRBNINU putem Ministarstva branitelja i Zakona o pravim hrvatskih branitelja, prelaskom u Ministarstvo socijalne politike i mladih njih 1500 više ne može ostvariti to pravo.

-Kako žive branitelji ti koji ne mogu ostvariti to pravo?
Kako je živjeti bez jedne kune, bez jedne lipe kada imate dijete koje trebate školovati, kada imate obitelj, kada treba prehraniti tu obitelj. Nažalost sve su to razlozi zašto veliki broj hrvatskih branitelja činI suicid.

-Koliko je branitelja do danas počinilo suicid?
Oko tri tisuće branitelja i članova njihovih obitelji. A u posljednje vrijeme sve više , zbog situacije u kojoj se nalaze obitelji,a zbog nerazumijevanja državnih institucijaa koje trebaju skrbiti o tim obiteljima, sve više branitelja diže ruku na sebe. Ono što treba u svemu tome naglasiti je da svaki hrvatski branitelj koji je bio u domovinskom ratu je imao je neku odgovornost, pa tako je odgovornost da prehrani svoju obitelj. A u situaciji kada nema posla, institucije države nisu te koje mu pomažu. Onda mu ne preostaje ništa drugo nego da digne ruku na sebe.

-To je strašno. No od 1999.godine prava branitelja su se sustavno smanjivala!
Da, od 1999. neovisno o tome, praktično Zakonom od 2001., godine prava stradalnika Domovinskoga rata su se smanjivala, neovisno o tome koja je politička opcija bila na vlasti. S tim da treba naglasiti jednu stvar: od 1998. , godine kada je državni proračun bio nekih 49 ili 52 milijarde kuna, negdje u tom rasponu, sredstava, prava hrvatskih branitelja nisu se povećavala, već su se samo smanjivala, a držvini proračun je narastao na 123 milijarde. S razlogom se pitamo tko koristi ta sredstva iz proračuna.

-Gospođa Samardžić na Odboru je rekla da se od 2002.,do 2014. Zakon o braniteljima mijenjao 12 puta. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
Zakon se mijenjao toliko puta i sve te izmjene i dopune Zakona najvećim dijelom išle su na smanjivanje ili ukidanje određenih prava. Godine 2001. gotovo preko noći su smanjena određena prava, a najviše nama sto postotnim ratnim vojnim invalidima i to 60%. Međutim sve ovo poslije su malo razradili i na jedan perfidan način su radili. Svake godine su, ne preko noći, ali izmjenom i dopunom Zakona o hrvatskim braniteljima prava smanjivana. Imate sada samo osobnu invalidninu i naknadu koju primaju obitelji nestalih i ništa više.

-Invalidnina- kolika je suma novca koja se se u tu svrhu dodjeljuje?
Invalidnina je za sto postotnog ratnog vojnog invalida 3.800 kuna.
-Samo toliko?
Da.

-A ima li ta osoba još i mirovinu?
Da.Mirvina je ovisna o činu koji osoba ima, a to je od 3000 kuna na dalje.

-Ali osobe sto postotnog invaliditeta sav novac troše na svakodnevni život, zar ne?
Da sigurno da su troškovi daleko veći. Kada pogledam, budući da se radi o ljudima koji su teško pokretni ili nepokretni, naprimjer sada u ovo vrijeme treba biti toplije u kući, grijanje se ranije uključuje, kasnije isključuje u proljeće, lijekovi koji se nadoplaćuju, a koji nisu na listi HZZO-a, do nekih ortopedska pomagala koja nisu na listi HZZO-a,to je jedan sasvim drugačiji život od onih koji imaju svi ostali ljudi.

-Vi ste također sto postotni ratni invalid. Vas njeguje supruga koja je i sada sa vam i u vašoj blizini!
- Da, ja sam potpuno ovisan o drugoj osobi s obzirom na moju dijagnozu kvadriplegije. 24 sata sam ovisan o drugoj osobi, Niti mogu u kolica, niti se mogu obući, niti obrijati, niti otuširati, ništa sam, bez tuđe pomoći.

Image and video hosting by TinyPic
Vanjski član Odbora za ratne veterane Željko Vučemilović vozi kolica u kojima je Đuro Glogoški.U njihovu društvu je Đurina supruga gospođa Tatijana Glogoški.Fotka:Zouhar Zec M.

-Mislite li vi da postoji prešutan dogovor onih koji su na vlasti da se prava branitelja sve više degradiraju kako bi se jednog dana ukinula?
O tome govorimo, svakodnevno govorimo, jer idemo po tribinama po cijeloj Hrvatskoj i govorimo o tome da se prava hrvatskih branitelja prebacuju iz Zakona o hrvatskim braniteljima u nadležnost drugih zakona i u resor drugih ministarstava, jednostavno da se izgubi taj predznak hrvatskog branitelja i da se hrvatski branitelj utopi u masi svih ostalih koji koriste ta prava, s ciljem da hrvatski branitelj postoji, ali da ne može ostvariti nikakva prava iz zakona o hrvatskim braniteljima, već da bude kao i svi ostali, čak kao i oni koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku.

-Da li je točno da postoji grupa branitelja koa radi na novom Zakonu o hrvatskim braniteljima?
Točno.Znači sukladno odluci saborskog Odbora za ratne veteran dogovoreno je da će branitelji sudjelovati u izradi novog zakona za koji se mi nadamo da će postati Ustavni Zakon. Tu su tri skupine: braniteljska populacija, stradalnička populacija i populacija koja je vezana uz članove obitelji i oni rade na tome.

-Što ste postigli u Hrvatskom saboru početkom prosinca?
Ono što smo u Saboru razgovarali , što je dogovoreno, na Odboru za ratne veterane to je da se prolongira Zakon o mirovinskom osiguranju na šest mjeseci dok se ne utvrde točno izračuni I specifikacije izračuna tih mirovina zajedno u suradnji s braniteljskom populacijom. Također da se iz javne rasprave povuče Nacrt prijedloga izmjene i dopune Zakona o pravima hrvatskih branitelja kako bi se napravio novi Zakon o pravima hrvatskih branitelja. Međutim, da li če to tako biti vidjeti čemo . Znamo da je Hrvatski Sabor prestao sa zasjedanjem, a istovremeno Hrvatski sabor nije donio neke odluke koje su vezane uz odluke Odbora za ratne veterane.

-Kako ste doživjeli gospodina Leku, predsjednika Sabora? Vjerujete li mu?
Razgovarali smo dva puta sa gospodinom Lekom,jednom samostalno, bio je nazočan na Odboru za ratne veterane.Međutim nije nam jasno zašto Odbor za ratne veterane ni gospodin Leko nisu uputili u daljnju procedure Zaključke odbora za ratne veterane.Sam zaključak Odbora je neobvezujuć, ako istovremeno Sabor ne potvrdi taj zaključak. Sada je Sabor prestao sa zasjedanjem, jedino postoji mogućnost prolongiranja Zakona o mirovinskom osiguranju ili da to učini Vlada RH. Mi smo Vladi danas (15.12.) urudžbirali da se taj Zakon prolongira na šest mjeseci.

-Što u tom Zakonu braniteljima ne odgovara, ili se ne provodi, ili je diskriminirajuće?
Nekoliko stvari, prije svega, hrvatski branitelji nisu sudjelovali u izradi tog Zakona, a odnosi se na njih.Zatim ili prije svega; zašto se nešto iz nadležnosti Zakona o branitelja prebacuje u Zakon o mirovinskom osiguranju kada su u pitanju hrvatski branitelji? Ono što je još važno, je to da nije zatraženo mišljenje Ministarstva branitelja vezano za taj dio, a svakako posebno je taj dio koji govori o razdvajanju mirovina na mirovinski staž i mirovine po posebnim propisima. Znamo da su se sada mirovine smanjivale kroz procedure u RH Saboru. Nažalost sada si je Vlada omogućila da ona u svakom trenutku može donijeti odluku kolika će biti visina te mirovine po posebniom propisima. Kako što je nekad odlučivala kolika če biti visina goriva svaki tjedan. Ono što je najvažnije za nas je to da se taj Zakon ne odnosi za oficire koji su preuzeti sukcesijom. Oni koji su sudjelovali u agresiji na Republiku Hrvatsku bili su oficiri JNA na njih se ne odnosi Zakon o mirovinskom osiguranju.Hrvatska država je sukcesijom preuzela obaveze isplaćivanja njihovih mirovina,neovisno o tome kakav je državni proračun, a kada su u pitanju hrvatski branitelji onda će primanja biti vezana uz državni proračun.
Ima nekoliko stvari koje treba naglasiti: kada otvorite on line stranicu Mnistarstva branitelja I pogledate koja je misija ministarstva vidjeti ćete da tamo piše “skrb o svim sudionicima domovinskoga rata”.To podrazumijeva i skrb o ljudima koji su sudjelovali u agresiji na RH, a sve to je vezano uz neke stvari koje nisu vezane rekao sam Zakonom o civilnim žrtvama domovinskoga rata gdje se nezna tko je agresor.Civilna žrtva može biti onaj tko je sudjelovao u agresiji na RH. Kako ćemo to dokazati. Ima još niz nelogičnosti koje su vezane.Pa i ovaj primjer gdje je Minstarstvo branitelja u svom nacrtu izmjene prijedloga i dopune govori “ Ministarstvo koje će biti nadležno za branitelje”.Imate sitacija sada djeca koja odlaze u Vukovar po sadašnjem programu uče o miru nenasilju o suživotu, ali istovremeno ne uče o tome tko je bio agresor na Republiku Hrvatsku.

-Neke se stvari prešućuju!
Neke stvari kao i kohezijski program vezano za sredstva iz EU. Tamo nije navedena definicija domovinskog rata, tamo nije navedena agresija na RH, tamo se govori o ratnim zbivanjima i ratnim događanjima od početka devedesetih.

-Ostajete li i dalje pri odluci da tražite ostavku ministra branitelja Matića i dvoje njegovih suradnika zamjenice Nađ i pomoćnika Glavaševića i da je to glavni uvjet odlaska branitelja iz Savske 66?
Da.Obrazložili smo i zašto. Ministar Matić njegova zamjenica i pomoćnik dozvolili su da se ova prava stradalnika domovinskoga rata i članova njihovih obitelji prebace iz Zakona o hrvatskim braniteljima iz resornog ministarstva prebace u nadležnost drugih ministarstava i drugih zakona, tim više što mi kroz cijeli njegov mandat pokušavamo s ministarstvom ostvariti suradnju, ali te suradnje nema. U izradi dopune Zakona nisu sudjelovali hrvatski branitelji, iako se na njih odnosi ta izmjena Zakona. Čak ni savjetnike koje je sam ministar izabrao iz populacije hrvatskih branitelja na početku svoga mandata, u namjeri da će s njima surađivati, ne poziva više mjeseci na sastanke. Najgore je što u toj suradnji sudjeluju neke civilne udruge koje nemaju veze s braniteljskom populacijom. Ministar Matić govori cijelo vrijeme da je on prije svega minister u Vladi RH, a onda tek ministar branitelja. Nama takav ministar ne treba. Nama treba ministar hrvatskih branitelja koji će u Vladi RH zastupati tu populaciju. A posebno smo razočarani tim više što je on imao mogućnost u onom trenutku kada je bio na Vladi: mogao je izaći pred populaciju hrvatskih branitelja i reći- “čujte ja sam hrvatski branitelj, štiti ću vaše interese, štiti ću vaša prava i Domovinski rat i hrvatski branitelji bi stali iza njega, sigurno. Nažalost propustio je svoju priliku.

-Mislite li da se sve ovo događa slučajno?
Ovo što se događa nije slučajno.Vidljivo je da to prolazi kroz nekoliko institucija. Te izmjene i dopune Zakona prošle su kroz Vladu RH, kroz Hrvatski sabor i jasno je da postoji očita namjera da se na takav način braniteljska populacija stavi na jednu marginu, da se zaboravi Domovinski rat i da se ne uči ona povjest koja je stvarna povjest. Činjenica je da djeca danas u školi ne uče ili vrlo malo uče o Domovinskom ratu, ali sigurno ne uče o tome tko je bio agresor na RH.

-Svake školske godine pišu se udžbenici tako i udžbenici iz povjesti. Ne mislite da bi se trebali referirati u vezi s činjenicama o ratnoj povjesti Domovinskoga rata na još neke adrese te izraziti stav i sugestiju - kako pisati o Domovinskom ratu?
Problem je u tome kako se piše povjest. Povjesničari su do sada uglavnom šutjeli.No moramo biti svjesni da su na čelu nekih institucija ljudi koji nisu željeli hrvatsku samostalnost i oni pišu povjest kakvu oni žele, a ne kakva je ona u stvari bila.

VETERANSKA BOLNICA

-Braniteljima je iznenada, otkako prosvjedujete, dodjeljena bolnica u Zaboku kao Veteranska bolnica? Što vi o tome mislite!
S obzirom da smo toliko godina čekali Veteransku bolnicu, onog trenutka kada je Zabok predložen kao veteranska bolnica, naravno da smo mi kao hrvatski branitelji to prihvatili.Jer u odnosu da nemate ništa ili nešto ipak je bolje izabrati ono nešto. A to smo smatrali da je Veteranska bolnica u Zaboku. Jasno nam je da se ona treba ustrojiti, ona treba profunkcionirati u svom punom profilu. Ono što je najvažnije je da hrvatski branitelji koji imaju problema, mogu doći na liječenje. Očekujemo da će sukladno dogovoru koji je bio tamo, omogućiti se liječenje hrvatskim braniteljima u još nekim veteranskim centrima diljem Hrvatske. Ali kad pogledate istovremeno da je Ministarstvo branitelja sada krenulo u jedan project otvaranja Veteranskih centara, prezentacija je bila u Lipiku, postavlja se pitanje da li je to Veteranski centar ili je to ustanova za socijalnu skrb.Jer tu će ustanovu moći koristiti branitelji, povratnici iz mirovnih misija, stradali pirotehničasri, civilne žrtve domovinskoga rata i ostali, tako piše. I ostali.Znači onda to ne možemo smatrati jednim Veteranskim centrum, već jednim centrom za socijalnu skrb.

-U tom slučaju su branitelji ponovo među svom ostalom populacijom!
Da, to je taj problem. A razgovarajući sa braniteljima, oni se najbolje osjećaju kada su među svojom populacijom.

-Što će se sada, prema vašem mišljenju, a s obzirom na branitelje, dalje događati?
Mi smo uputili predsjedniku Sabora gospodinu Leki zamolbu da se održi izvanredna sjednica Hrvatskog Sabora. I zatražili smo da to bude do kraja ove godine, s obzirom na to da smo ovdije u šatoru. Zatražili smo da Hrvatski sabor raspravlja o hrvatskim braniteljima i problemima s kojima se susreću hrvatski branitelji, da se predstavnik hrvatskih branitelja obrati hrvatskom Saboru, također smo tražili da se klubovi zastupnika očituju o tome da se sva prava hrvatskih branitelja tj. obaveze države vrate u Zakon o pravima hrvatskih branitelja koji bi trebao postati ustavni zakon. To smo sve napisli, predano je predsjedniku Sabora. Odgovor još nismo dobili.
Također smo urudžbirali kao što sam prethodno već rekao, 15. prosinca u Vladi RH zahtijev da donesu Uredbu kojom bi se prolongirao Zakon o mirovinskom osiguranju kao što je to dogovorewno na Odboru za ratne veterane.

-Što smatrate da bi se dobilo tom odgodom?
To znači da bi braniteljska populacija s predstavnicima Zavoda za mirovinsko osiguranje mogla načiniti izračune tih mirovina i vidjelo bi se kakva bi tu sitacija bila.Tako bi mogli dobiti ono što hrvatski branitelji očekuju, odnosno da hrvatski branitelji imaju mjesto koje im pripada.

-Kako vi vidite rješenje ove sitacije – kada Matić ne želi dati ostavku i otići, a premijer Milanović ga ne želi smjeniti?
To je prije svega odgovornost premijera koji je imenovao ministra Matića, njegovu zamjenicu i pomoćnika. Ako se samo sjetimo da je Mirela Holy smjenjena zbog jednog e maila, a minister Matić, gospođa Nađ i gospodin Glavašević su dopustili toliko stvari- kada je u pitanju populacija banitelja i članova njihovih obitelji, tada je za nas neprihvatljivo da oni ostanu na tom mjestu. Sada je najveća odgovornost na predsjedniku Vlade.
Jedan primjer ću Vam samo reći: čovjek, branitelj koji je u invalidskim kolicima, kada dođe u bolnicu kažu da nema za njega lijekova, da je njegovo liječenje za ovu državu preskupo. I na kraju kada je završio liječenje govorili su mu–" pogledaj koliko ovu državu stoji tvoje liječenje". Neki ljudi su nam i umirali. I to je za nas bilo neprihvatljivo. Zatražili smo od ministra Matića kao resornog ministra za branitelje da dogovori sastanak s ministrom zdravlja kako bi pronašli odgovarajuća rješenja.Prikupili smo argumente – i napisali konkretno koji su to problemi u kojim zdrastveim ustanovama se tako radii razgovara, o kojim se sto postotnim ratnim vojnim invalidima radi. Čak smo uz to ponudili odgovarajuća riješenja.Nažalost u godinu dana ministar Matić nije uspio dogovoriti sastanak s ministrom zdravlja.I to govori dosta o tome kakav ugled ministar Matić uživa kao resorni ministar u Vladi RH?

-Jeste li imali priliku razgovarati s premijerom Milanovićem od kada ste u Savskoj 66?
Ne.Predsjednik Vlade nije došao u Savsku, pozvao nas je na razgovor samo preko medija, službeno ne. Čekmo službeni poziv.Kaže da je spreman na suradnju, ali vidi se da nije spreman žrtvovati fotelje svojih ljudi zbog onog što nisu radili. Mi nemamo ništa protiv Matića, gospođe Nađ i Glavaševića kao ljudi, već imamo protiv njih kao ministra, zamjenice i pomoćnika.

-Kakva je komunikacija branitelja i ministra Matića kada ujutro prolazi pored šatora i ide na posao?
Nikakva. Branitelji mu okrenu leđa.

17.12.2014. u 12:20 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 16.12.2014.

PARKU PRIRODE MEDVEDNICA I LONJSKO POLJE CERTIFIKAT ZA ODRŽIVI TURIZAM


CERTIFIKAT DONOSI TURISTIČKU PREPOZNATLJIVOST!

Ravnatelj hrvatskog parka prirode Lonjsko polje vršitelj dužnosti Goran Gugić i ravnateljica parka prirode Medvednica Snježana Malić Limari susreli su se 15. prosinca te proslavili novi početak rada parkova koji su dobitnici Europskog certifikata za održivi turizam. Proslavi se tom prigodom pridružio i pomoćnik ministra zaštite okoliša i prirode Nenad Strizrep, gradonačelnik Kutine Andrija Rudić , zamjenica gradonačelnika grada Zagreba Sandra Švaljek, te predstavnica Svjetske organizacije za zaštitu prirode u Hrvatskoj ( WWF) Andrea Štefan.
Certifikat je 11. prosinca 2014., u Europskom parlamentu u Bruxellesu,uručen ravnateljima parkova Lonjsko polje i Medvednica, a dodijelila ga je Europarc Federacija.

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je krozr projekt „Parkovi Dinarskog luka“ pružila pomoć parkovima prirode Medvednica i Lonjsko polje, Nacionalnom parku Una u BiH te srpskim zaštićenom području Nacionalnog parka Fruška Gora i Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje, oko uspostave suradnje s interesnim skupinama u parkovima i tako inicirala strategiju o održivom turizmu, nakon čega su parkovima prirode Lonjsko Polje i Medvednica dodjeljeni certifikati. „Ponosna sam jer smo kao dio dinamične priče Parkova Dinarida svi zajedno dobili priznanje najveće europske organizacije parkova - Europarc Federacije. Proces nominacije pokazao je kako moderan pristup upravljanju parkovima daje rezultate. Uključivanje sudionika i preuzimanje odgovornosti svakog člana Foruma za održivi turizam garancija je uspjeha“, istaknula je Andrea Štefan, vršiteljica dužnosti direktora WWF-a u Hrvatskoj dodavši da joj je drago što se u avanturu dobivanja certifikata za održivi turizam upustio i Nacionalni park Kornati. „Zaštićena područja pružaju višestruke dobrobiti za društvo i prilika su za gospodarski razvoj. Upravo su turizam, rekreacija, edukacija i istraživanje uloge koje, uz samo očuvanje prirode, danas imaju zaštićena područja“.
Ravnateljica PP Medvednica Snježana Malić Limari istaknula je da je dobivanje certifikata velika čast za park, ali i obaveza. „Čeka nas puno posla kako bi proveli petogodišnju Strategiju i to surađujući sa svima: članovima Foruma sudionika PP Medvednica, drugim zaštićenim područjima, s poslovnim partnerima, Europarcom, WWF-om i drugima, jer taj proces umrežavanja nije statičan. Ovim certifikatom postajemo prepoznatljiviji i na turističkim tržištima ne samo u regiji već i u Europi i to trebamo iskoristiti, jer smo svrstani među vodeće parkove po pitanju razvoja održivog turizma i to je motiv više da opravdamo poziciju realizacijom što više projekata - od Centra za posjetitelje Medvedgrad ili ZET-ove žičare do brendiranja parka ili ozelenjavanja javnog prijevoza“, istaknula je Malić-Limari dodavši da je jedan od ciljeva i načela certifikata, uz očuvanje prirode, i povećanje ekonomskog rasta na dobrobit svih članova Foruma a tako i parka kao nositelja certifikata. Posebno se zahvalila Uredu za gospodarstvo Grada Zagreba i Turističkoj zajednici Grada Zagreba koji su financijski popratili verifikaciju Parka prirode Medvednica, kao i zaposlenicima parka, članovima Foruma sudionika te WWF-u koji ih je potakao na aktivno djelovanje.
Vršitelj dužnosti ravnatelja PP Lonjsko Polje Goran Gugić podsjetio je da Park prirode Lonjsko polje predstavlja jedan od najznačajnijih nizinskih poplavnih ekosustava u Europi. „Lonjsko polje istovremeno sadržava jedinstven kulturni krajobraz koji svjedoči o tome kako čovjek živi s rijekom a ne protiv nje. Izuzetno je važno očuvati originalnost načina života lokalnog stanovništva i autentičnosti toga krajobraza. Europski certifikat za održivi turizam nam omogućuje da u suradnji s lokalnim stanovništvom i uz njihovo aktivno uključivanje u turističku ponudu i sustav posjećivanja parka pridonosimo održivom razvoju ne samo Lonjskog polja već i regije“, zaključio je Gugić.
WWF je ovaj važan događaj za zaštitu prirode i održivi turizam odučio dodatno poduprijeti, te je pokrenuo regionalnu reklamnu kampanju kojom želi povezati ljude s prirodom i to na način buđenja ponosa na prirodne ljepote njihovih domovina. U okviru kampanje osmišljene u agenciji Leo Burnett Zagreb snimljena su četiri TV i radio spota koji predstavljaju po jedan park iz četiri zemlje Dinarskog luka (Hrvatska, BiH, Srbija i Crna Gora). Svaki park ima drukčiju priču: u PP Lonjsko polje u Hrvatskoj naglasak je na promatranju ptica, u NP Una u BiH naglasak je na ljubavnoj legendi, u SRC Gornje Podunavlje u Srbiji govori se o Europskoj Amazoni i nestalom gradu Bodrogu, dok se u crnogorskom NP Biogradska gora naglasak stavlja na ribolov i idealno okruženje za obitelj. Svi se spotovi mogu pogledati na web stranici www.discoverdinarides.com.
Početkom 2015. godine uslijedit će interaktivni dio kampanje, gdje će svi ljubitelji prirode putem Facebook stanice Dinaric Arc Parks imati priliku sudjelovati u nagradnom natječaju na način da podijele svoje zanimljive životne priče koje su doživjeli u nekom zaštićenom području. U duhu kampanje, glavna nagrada bit će vikend u jednom od parkova.



16.12.2014. u 23:56 • 0 KomentaraPrint#^

SASTANAK JAKOVINA - PHIL HOGAN

RURALNI RAZVOJ I VINO TERAN


Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede ministar Tihomir Jakovina sastao se 15. prosinca 2015. godine na Vijeću ministara poljoprivrede i ribarstva u Bruxellesu, sa povjerenikom za poljoprivredu i ruralni razvoj Europske komisije Philom Hoganom. Teme razgovora bile su hrvatski Program ruralnog razvoja 2014. - 2020. i vino teran.

Vezano za hrvatski Program ruralnog razvoja, Europska komisija izrazila je svoje zadovoljstvo, te pohvalila Republiku Hrvatsku na suradnji i trudu oko izrade. Istaknula je kako je do sad, u samo mjesec i pol dana, odgovoreno na više od dvije trećine zaprimljenih komentara. Daljnjim razgovorom na sastanku, te uvjerljivom argumentacijom od strane RH, dodatno je razriješena dio otvorenih pitanja čime je odmah odgovorilo na 50-ak zaprimljenih komentara. Ministarstvo poljoprivrede vrlo će brzo odgovoriti i na ostatak komentara. Povjerenik Hogan je predložio trilateralni sastanak na tehničkoj razini između stručnjaka Hrvatske, Slovenije i Europske komisije, u vezi s vinom teran a potom i sastanak na razini ministara. „Nakon sastanaka očekujemo da ćemo imati rješenje koje će štititi interese hrvatskih vinara.“, izjavio je ministar Jakovina.

Image and video hosting by TinyPic

Povjerenik za poljoprivredu Europske komisije Phil Hogan i ministar poljoprivrede RH Tihomir Jakovina

16.12.2014. u 16:22 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 14.12.2014.

NAJAVA ZA OKRUGLI STOL: MIROVINE POLJOPRIVREDNIKA



POLJOPRIVREDNICI NA RUBU EGZISTENCIJE


Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir (HSS/EPP) poziva na okrugli stol s naslovom MIROVINE POLJOPRIVREDNIKA
koji će se održati u petak, 19. prosinca 2014. godine u dvorani Tribine Grada Zagreba, Kaptol 27, u Zagrebu. Početak tribine je u 9,30 sati
O temi će govoriti slijedeći govornici:

- Marijana Petir, „Minimalna nacionalna mirovina u kontekstu zemalja članica EU“, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu

- Josip Mičija „Prava i obveze poljoprivrednih osiguranika“, dr. med., specijalist psihijatar, bivši zamjenik ravnatelja Hrvatskog
Zavoda za zdravstveno osiguranje za medicinske poslove

- Zrinka Jurčec „Poljoprivredne mirovine“, načelnica Odjela za pravne poslove, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje

- Mato Brlošić „Status poljoprivrednika koji nisu ostvarili pravo na mirovinu“, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore

- Nikola Pajek „Posljedice slijepog sustava u svakodnevnom životu poljoprivrednika starije životne dobi“, podpredsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava „Život“

U obavjesti piše i slijedeće :
Unatoč napornom radu i izloženosti vremenskim nepogodama, unatoč tome što čuvaju hrvatski prostor i proizvode hranu, hrvatski poljoprivrednici u svojoj poodmakloj dobi žive na rubu egzistencije i ljudsko dostojanstvo im je ugroženo zbog sramotno niskih mirovina dok ih neki uopće ne ostvaruju. Uvođenje minimalne nacionalne mirovine osiguralo bi određeni stupanj pravednosti uzimajući u obzir dugotrajan rad poljoprivrednika u teškim okolnostima te bi se ispravno vrednovao njihov izniman doprinos društvu.

14.12.2014. u 08:58 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 13.12.2014.

UREDBA O INFORMIRANJU POTROŠČA O HRANI





PROVEDBA OD 13.12. ZAKONOM O INFORMIRANJU POTROŠAĆA O HRANI

Od 13. prosinca 2014. godine na snagu stupa Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, čija je provedba osigurana Zakonom o informiranju potrošača o hrani (Narodne novine, br. 56/2013 i 14/2014).Time su 12. prosinca 2014. godine prestali važiti Pravilnik o označavanju, reklamiranju i prezentiranju hrane (Narodne novine, br. 63/2011, 79/2011 i 90/2013) i Pravilnik o navođenju hranjivih vrijednosti hrane (Narodne novine, broj 20/2009).
Međutim, hrana stavljena na tržište ili označena prije 13. prosinca 2014. godine, a koja ne ispunjava zahtjeve citirane Uredbe, može se prodavati do iscrpljenja zaliha.
U skladu s odredbom članka 3. stavka 8. Uredbe (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani, osnivanju Europske agencije za sigurnost hrane te utvrđivanjem postupaka u područjima sigurnosti hrane, „stavljanje na tržište” znači držanje hrane ili hrane za životinje s ciljem prodaje, uključujući ponudu za prodaju ili svaki drugi oblik prijenosa, bez obzira na to je li besplatan ili nije, te prodaju, distribuciju i druge oblike prijenosa kao takve. Dakle, u smislu prethodno citiranog članka, držanje hrane u skladištu se također smatra stavljanjem hrane na tržište.


13.12.2014. u 10:48 • 0 KomentaraPrint#^

EU LOGOTIP



PROIZVODI OZNAČENI EU LOGOTIPOM

Image and video hosting by TinyPic

13.12.2014. u 00:27 • 0 KomentaraPrint#^

POTPORA EKOLOŠKIM PROIZVOĐAČIMA





EKOLOŠKA PRIHVATLJIVOST

Image and video hosting by TinyPic

13.12.2014. u 00:12 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 12.12.2014.

TRŽIŠTE EKOLOŠKOG UZGOJA



POTRAŽNJA ZA EKO PROIZVODIMA VEĆA OD PONUDE



Image and video hosting by TinyPic

12.12.2014. u 23:48 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 11.12.2014.

PROMIĐBA EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE




LOGO EU NA PROIZVODU ZNAK JE DA JE ON KONTROLIRAN I PROVJERAVAN

Image and video hosting by TinyPic

11.12.2014. u 11:30 • 0 KomentaraPrint#^

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA U EU



EKO - EVOLUCIJA


Prema informacijama ministarstva poljoprivrede Europska komisija objavila je promotivne materijale kojima informira proizvođače o značaju i ulozi i prednostima ekološke poljoprivrede te proizvodnji takve hrane. Osobito je važno informirati proizvođače o mogućnostima koje pruža ulazak u sustav ekološke proizvodnje te potaknuti na prelazak prema ekološkom uzgoju.

Proizvođačima koji su već uključeni, a također i proizvođačima koji tek ulaze u sustav ekološke proizvodnje, pruža se informacija o mogućnostima financijske potpore u okviru Zajedničke poljoprivredne politike i Zajedničke ribarstvene politike što se odnosi na kološku akvakulturu. Poljoprivrednicima se osigurava pravedna dobit za usklađenost s pravilima ekološke proizvodnje. Osim toga, rastuća potražnja potrošača za ekološkim proizvodima stvara uvjete za daljnji razvoj i širenje tržišta tih proizvoda, a time i za povećanje dobiti poljoprivrednika koji se bave ekološkom proizvodnjom.
Ekološka proizvodnja posebno se ističe u zelenoj javnoj nabavi (GPP) prema kriterijima EU za hranu i ugostiteljske usluge te kroz Strategiju bioraznolikosti 2020.
Prema ispitivanjima potrošača, ekološki proizvodi prepoznaju se navođenjem obvezujućeg ekoznaka EU na proizvodu. Oko 25% ispitanika upoznato je sa znakom ekološkog proizvoda, 69% ispitanika navodi da se orijentiraju prema posebno istaknutim natpisima –eko/bio ili organski proizvod.
Potrošači se informiraju o obvezi godišnje kontrole svih subjekata uključenih u sustav ekološke proizvodnje te značenju certifikata kojim se garantira da je proizvod sukladan s pravilima ekološke proizvodnje. Radi transparentnosti, obveza je svake države članice da objavi popis ekoloških proizvođača te iste poveže s potvrdnicom odnosno certifikatom.
Ekološki proizvodi koji se uvoze iz trećih zemalja također moraju udovoljiti pravilima ekološke proizvodnje EU. Potražnja za ekološkim proizvodima u EU veća je od ponude a dio proizvoda zbog klimatskih iili geografskih uvjeta nije moguće uzgojiti (ekološka kava, banane, kakao, kokos..), stoga se uvoze iz trećih zemalja. Promotivni materijali koje ću u vezi s ovom temom objaviti dostupni su na slijedećem linku:http://ec.europa.eu/agriculture/organic/downloads/infographics/index_hr.htm

Image and video hosting by TinyPic

11.12.2014. u 11:04 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< prosinac, 2014  
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Prosinac 2014 (16)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika


Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.




Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se