AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

nedjelja, 19.10.2014.

EUROZASTUPNICA OTVORILA SREDIŠNJI URED U ZAGREBU!


FOKUS NA BJELOVARSKO BILOGORSKOJ ŽUPANIJI

Marijana Petir članica političke stranke Hrvatskog seljačkog saveza koja je na ovogodišnjim izborima za zastupnike u Parlament Europske unije izabrana od hrvatskih birača kao jedna od legitimnih predstavnika Republike Hrvatske, otvorila je svoj središnji ured 18. listopada u Zagrebu. Zastupnički mandat Marijani Petir teče od 1.srpnja 2014. Izričito se zalaže za poboljšanje statusa poljoprivrednika, za opstanak adekvatnog života u ruralnim područjima, domaću proizvodnju hrane i održivo korištenje prirodnih resursa.
Adresa ureda u Zagrebu je Zvonimorova 17, meil: hrvatska@petir.eu . Uz središnji ured Petir je oformila i četri regionalna ureda i to u Sisku i Bjelovaru, što znaći da u Bjelovarsko – bilogorska županiji ima dva ureda, te u Osijeku i Splitu.
Nisam kao novinarka bila pozvana na otvaranje ureda u Zagrebu. Mislim da je razlog tome što sam u komunikaciji u vezi s informacijama, kojih sam primila nekoliko od asistenata Marijane Petir iz Bruxellesa, izrekla nezadovoljstvo i izrazila određene zahtijeve, u smislu točnosti i vjerodostojnosti informacije. A nisam objavila ni prezentaciju Power Point na kojoj uistinu nije navedena Hrvatska kao zemlja koja ima pravo na obeštećenje hrvatskih poljoprivrednika u voću i povrću zbog ruskog embarga.Na više je mjesta informacija o tome objavljena, a i sama zastupnica je davala izjave o toj temi, tako da sam odlučila čekati. Jer informacija ima svoje tokove. No priča nije gotova i za tu objavu prezentacije, kao argumenta i kao činjenice , još uvijek nije kasno. Ali tek samo to je već mladoj političarki bilo dovoljno da mi uskrati informaciju o otvaranju svog ureda.
Ja (m.z.z.) na informaciju gledam profesionalno i bez emocija. Razum odlučuje. Zato u nedostatku fotografije sa događaja otvaranja ureda, objavljujem naslovnicu biltena koji je podijelila prisutnim novinarima. Jedan novinar dostavio mi je bilten. Bilten ima 8 stranica, prenosi tekstove o tome što je Marijana Petir u tri mjeseca radila u euro parlametu. Objavljujem naslovnu stranicu:

Image and video hosting by TinyPic

Istra, Sjeverozapadna Hrvatska i otoci , a više otoka ima vrlo razvijenu poljoprivredu , sir,vino,masline, nisu ušli u odabir Marijane Petir za otvaranje regionalnih ureda. Možda ipak europarlamentarna zastupnica naknadno shvati da je poljoprivreda znatno raširenija djelatnost u Hrvatskoj, nego što ona ovoga trenutka ima informacija o važnosti te poljoprivrede.


19.10.2014. u 11:01 • 0 KomentaraPrint#^

ISPLAĆENE POTPORE ZA NAKNADNU SJETVU ZBOG POPLAVA


POPLAVLJENIMA ISPLATA U LIPU ?!

Ministarstvo poljoprivrede priopćenjem za javnost 9.listopada je pojasnilo kako je, kome, za koje kulture, te u kom iznosu isplaćena potpora za naknadu sjetve zbog poplave koja je u svibnju u razmjerima elementarne nepogode zahvatila naselja u Vukovarsko- srijemskoj, Sisačko - moslavačkoj i Požeško –slavonskoj županiji.

Image and video hosting by TinyPic
Pregled poplavljenih naselja u tri navedene županije

U priopćenju piše slijedeće„Kako bi svi poljoprivrednici i zainteresirana javnost mogli vidjeti kome je i za koju vrstu poljoprivredne kulture isplaćena potpora za provedbu naknadne sjetve za 2014. godinu, Ministarstvo poljoprivrede objavljuje tablicu s podacima o svakoj pojedinoj poplavljenoj ARKOD parceli i kulturi koja na njoj raste.

Image and video hosting by TinyPic
Popis kultura i sjemena,gnojiva, goriva i cijena tog materijala

Iznad naziva svake kulture nalazi se iznos procijenjenog troška repromaterijala za tu kulturu po hektaru (sjeme/sadni materijal/gnojivo/gorivo), pomoću čega je izračunat iznos novčanih sredstava koji je u konačnici isplaćen svakom poljoprivredniku za provedbu naknadne sjetve. Nazivi poljoprivrednih gospodarstava u tablici se ponavljaju jer je u obzir uzeta svaka poplavljena ARKOD parcela, a neki poljoprivrednici ih imaju nekoliko.

Image and video hosting by TinyPic

Satelitska snimka poplavljenih područja od 26.5. 2014.


Kako bi svaki poljoprivrednik mogao provjeriti koje su poplavljene poljoprivredne površine ušle u izračun, na javnom ARKOD pregledniku, svima su dostupni podaci za svaku pojedinu zemljišnu parcelu: http://preglednik.arkod.hr/ARKOD-Web/.

Podsjećamo, temeljem podataka Hrvatskih voda o poljoprivrednim površinama zahvaćenim poplavom na dan 26. svibnja 2014. godine, Agencija za plaćanja rukovodila se sa satelitskim snimkama ARKOD parcela te ih usporedila s poljoprivrednim kulturama koje su poljoprivrednici prijavili u svom godišnjem zahtjevu za izravnu potporu ove godine, kao i cijenom repromaterijala pojedinačnih kultura dobivenih od Savjetodavne službe. Nakon provedene analize utvrđeno je da se naknada štete odnosi na ukupno 3.577 hektara poljoprivrednih površina u 3 županije koje obrađuje ukupno 598 poljoprivrednih gospodarstava, a kojima je Agencija isplatila ukupno 9.343.407,93 kuna " - tekst je iz priopćenja ministarstva poljoprivrede.

Odluka Vlade RH o pomoći poljoprivrednim proizvođačima zahvaćenim poplavom za provedbu naknadne sjetve za 2014. godinu donesena je na sjednici 22.svibnja,a objavljena je u NN 65/14 , na dan 28.5. 2014. Odluka je stupila na snagu danom donošenja.



19.10.2014. u 09:16 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 18.10.2014.

DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE EU OD 29. 9.


RASPODJELA PROIZVODA PO DRŽAVAMA ČLANICAMA

Europska komisija donijela je Delegiranu Uredbu Komisije EU br. 1031/2014 >d 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća. Svrha Uredbe je spriječiti postojeću situaciju na tržištu, koja je posljedica Odluke Ruske federacije od 7. kolovoza 2014. godine. Radi se o zabrani uvoza određenih poljoprivredno prehrambenih proizvoda iz Europske unije.Neubiranje i zelena berba učinkovite su mjere upravljanja krizom u slučaju viškova voća i povrća zbog privremenih i nepredvidivih okolnosti. Države članice dobile su mogućnost da kroz provedbu postupaka iskoriste količine voća i povrća dodijeljene svakoj pojedinoj državi članici.

Ministarstvo poljoprivrede izradilo je Pravilnik o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća (Narodne novine br. 117/14) kojim se uređuje provedba Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 >d 29. rujna 2014. o utvrđivanju dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća.

Izvanredne mjere pomoći propisane Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2014 i navedenim Pravilnikom uključuju mjere povlačenja voća i povrća u razdoblju od 30. rujna 2014. do datuma kada će količine iz Priloga I Pravilnika biti iskorištene ili do 31. prosinca 2014. godine.
Financijska pomoć Europske unije dodijelit će se u skladu s procijenjenim količinama proizvoda na koje ima utjecaj zabrana Ruske federacije. Za svaku državu članicu te količine su izračunate na temelju trogodišnjeg prosjeka izvoza određenih proizvoda u Rusiju.

Delegiranom uredbom Komisije (EU) br. 1031/2014 načinjena je raspodjela maksimalnih količina proizvoda po državama članicama. Republici Hrvatskoj dodijeljena je maksimalna količina od 1.050 t za jabuku i 7.900 t za mandarinu. Pored ovih količina svakoj državi članici dodijeljeno je dodatnih maksimalno 3.000 t za jedan ili više sljedećih proizvoda: rajčice, mrkva, kupus, paprika, cvjetača i brokula, salatni krastavci, kornišoni, gljive rodaAgaricus, jabuke, kruške, šljive, jagodasto voće, stolno grožđe, kivi, slatke naranče, klementine i mandarine.
Ministarstvo poljoprivrede odlučilo se za provedbu postupka povlačenja s tržišta jabuka i mandarina, a dodatne količine dodijeljene Republici Hrvatskoj dodane su na 1.050 t za jabuku tako da ukupne količine koje se mogu povući s tržišta iznose 4.050 t za jabuku i 7.900 t za mandarinu.
Kako bi proizvođačima jabuka i mandarina te primateljima kao što su centri i ustanove socijalne skrbi, ustanove za predškolski odgoj, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje, bolničke ustanove, kaznena tijela, humanitarne organizacije olakšali provedbu Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 1031/2014 napravljen je Vodič o provedbi dodatnih privremenih izvanrednih mjera potpore proizvođačima određenog voća i povrća i Grafički prikaz postupka povlačenja s tržišta.

Više informacija:

Uputa za proizvođače i primatelje proizvoda povučenih s tržišta za slobodnu distribuciju - novo !!!

Popis proizvođača - pravne osobe - novo !!!

Popis proizvođača - fizičke osobe - novo !!!

Popis potencijalnih primatelja - novo !!!


18.10.2014. u 19:09 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 17.10.2014.

AKADEMICI O RAZVOJNIM POTENCIJALIMA HRVATSKOG GOSPODARSTVA


BRODOGRADNJA IMA PREDISPOZICIJE

Prema informacijama glasnogovornika Marijana LipovcaH rvatska akademija znanosti i umjetnosti zajedno s Ekonomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu organizirala je 16. listopada znanstveni skup pod nazivom Razvojni potencijali hrvatskog gospodarstva. Skup je imao za cilj pokazati da Hrvatska još uvijek raspolaže dovoljnim potencijalima da samostalno pokrene dugoročan održiv razvoj.
Skup je otvorio potpredsjednik HAZU akademik Jakša Barbić koji je iskaknuo da je Akademija do sada više puta održavala znanstvene skupove o stanju i problemima u hrvatskom gospodarstvu ili se obraćala javnosti upozoravajući na njih. Uvodno izlaganje o strategiji razvoja i prirodnim resursima održao je akademik Gordan Družić koji je podsjetio da je HAZU još 1995. upozorila na negativne trendove u kretanju vanjskotrgovinske bilance, inozemnog duga i nezaposlenosti i nakon toga održala niz znanstvenih skupova posvećenih dugoročnoj strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske. „Strategija bi trebala imati dva osnovna smjera – prvi je razvoj postojećih proizvodnji poticanjem stvaranja reprodukcijskih cjelina na razini cijelog hrvatskog gospodarstva uz težnju da se uvozna supstanca u što većoj mjeri zamijeni domaćom. Drugi smjer je razvoj novih proizvodnji koje će biti aktualne za pet ili više godina. Hrvatskoj treba jedna velika svjetska kompanija, jedna, simbolički govoreći, Hrvatska Nokia. Ona bi riješila velik dio sadašnjih problema hrvatskog gospodarstva – vanjskotrgovinski deficit, inozemni dug i nezaposlenost, kao i probleme daljnjeg razvoja. Za to jedino predispozicije ima brodogradnja“, kazao je akademik Družić. Istaknuo je da je Hrvatska treća u Europi među zemljama bogatima vodom i osma na svijetu i spomenuo potencijale poljoprivrede, šumarstva, geotermalne energije i biomase. „Hrvatska bi mogla gotovo sasvim pristojno živjeti samo od pravilne valorizacije svog prometnog položaja. Krajnje je vrijeme da iskoristimo bar nešto od resursa koje imamo jer ako nećemo mi, onda će to iskoristiti netko drugi, ali sve to zahtijeva promjene u našim razmišljanjima, što je najteže postići“, poručio je akademik Družić. Akademik Ferdo Bašić govorio je o razvojnim potencijalima hrvatske poljoprivrede, a Neven Hadžić o potencijalima hrvatske brodogradnje, rekavši da je ona jedina preostala industrijska grana koja održava i potiče gospodarski razvoj i zapošljava, izravno i neizravno, velik broj radnika. „Uvjet za postizanje konkurentnosti i profitabilnosti na zahtjevnom svjetskom tržištu je osvajanje principa: malo čelika – puno znanja, od projektantskog do tehnološkog“, kazao je Hadžić. Prof. dr. sc. Anđelko Akrap upozorio je na nepovoljne demografske trendove i kao jedan od uzroka spomenuo činjenicu da Hrvatska nikad nije razvila sustav gradova manje i srednje veličine koji bi zadržali stanovništvo, što je s demografske strane uvjet da Hrvatska riješi problem nezaposlenosti.
Prof. dr. sc. Guste Santini pozvao je na pojednostavljenje poreznog sustava tako da se povećaju neizravni, a smanje izravni porezi. Predložio je povećanje stope PDV-a i trošarina uz istodobno povećanje neoporezivog dijela dohotka na 5000 kuna. Prof. dr. sc. Marijana Ivanov kazala je da bi stvorene viškove likvidnosti banaka trebalo koristiti namjenski za one aktivnosti koje mogu pridonijeti većem korištenju razvojih potencijala hrvatske ekonomije.
Prof. dr. sc. Mato Crkvenac u raspravi je kazao da sumnja u to da Hrvatska ima resurse za pokretanje razvoja. „Ključni faktori su kapitalna snaga, tehnički progres i konkurentnost te radna snaga i njena produktivnost, uz monopolnu poziciju države, a oni se ne mogu realizirati u kratko vrijeme“, rekao je Crkvenac.
Na skupu je održano ukupno 14 referata koji su već tiskani u zborniku radova.







17.10.2014. u 05:19 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 14.10.2014.

POTPOMAGANJE RAZVOJA PERADARSKE PROIZVODNJE!




ZNAK ZA PILEĆE, PUREĆE I GUŠĆJE MESO

Objavljujem priopćenje Hrvatske poljoprivredne agencije.


Image and video hosting by TinyPic

14.10.2014. u 01:40 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 11.10.2014.

NAGRADA ONE WORLD AWARD SUPRUŽNICIMA TVRTKE BIOVEGA d.o.o. IZ RH





KROZ EKOLOŠKU POLJOPRIVREDU POMIRENJE ČOVJEKA I PRIRODE

Dražen Miloloža, načelnik sektora za poljoprivredu,prehrambenu industriju i šumarstvo u Hrvatskoj Gospodarskoj komori u Zagrebu poslao mi je informaciju o supružnicima Jadrnki Boban Peić i Zlatku Peić koji su vlasnici tvrtke Biovega d.o.o. a koji su europski dobitnici nagrade One World Award koja je najvažnija nagrada za ekološki uzgoj namirnica odnosno hrane.
Informaciju objavljujem u cijelosti.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

11.10.2014. u 03:23 • 0 KomentaraPrint#^

RIBARSTVO



DOPUNA U PRAVILNIKU KAŽE - DOZVOLJEN JE RIBOLOV PRIDNENOM KOĆOM

Tijek pitanja, za objavu ovih dvaju dokumenata bio je sljedeći: pitanje ribara, još kako se u kopiji meila vidi, 24. rujna, zatim čekanje odgovora iz Uprave za ribarstvo,odgovor, ali i tehničke zavrzlame s mojim laptopom i napokon objavljujem odgovor.
Zbog prirode odgovora vjerujem da će mnogim ribarima, koji još nemaju informaciju iz PRAVILNIKA O IZMJENI I DOPUNI PRAVILNIKA O OBAVJANJU GOSPODARSKOG RIBOLOVA NA MORU PRIDNENOM POVLAČNOM MREŽOM - KOĆOM ova informacija i nakon tri tjedna od postavljenog pitanja, biti od koristi.
Pravilnik je objavljen u Narodnim novinama broj 101/2014 , što je bilo 20.kolovoza ove godine, a 21. 8. Pravilnik je, odnosno njegove izmjene i dopune, stupile su na snagu.


> Od: "Željko Dimitrić"
> Za:
> Datum: 24.09.2014 14:16
> Naslov: koćarenje
>
Poštovani,

Od strane predsjednika Ceha za ribarstvo, marikulturu i poljodjelstvo Obrtničke komore Primorsko-goranske županije gosp. Stjepana Nedoklana izvješteni smo da je danas na području akvatorija Malog Lošinja od strane ribarske inspekcije započeo nadzor nad ribolovom pridnenom koćom unutar 1 do 1,5 morske milje.
Naime Pravilnikom o obavljanju gospodarskog ribolova na moru pridnenom povlačnom mrežom - koćom u članku 3. stavak (1) zabranjen je ribolov ovim alatom na udaljenosti manjoj od jedne i pol morske milje od obale kopna ili otoka do položaja plovila u ribolovu. Istina, prijelaznim i završnim odredbama istog Pravilnika, u članku 15. otvorena je mogućnost da se "Planom upravljanja pridnenim povlačnim mrežama - koćama" za Istru i plovila kraća od 15 metara ta granica smanji na 1 morsku milju. Međutim, kako se navedeni Plan upravljanja donosi uz suglasnost Eurposke komisije, koja još nije dobijena, izravno se na Hrvatsku kao članicu EU primjenjuje obvezatna Uredba Vijeća (EZ) br.1967/2006.- tzv. "Mediteranska uredba", kojom je granica za koćarenje postavljena na 1,5 morskih milja. Izuzetak-derogacija do 1 morske milje temeljem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske EU vrijedila je samo do 30. lipnja 2014.g.

SAD JEL SE SMIJE KOČARIT ILI NESMIJE??? .. MOŽDA DA?!! MOŽDA NE ?!! VAŽNO DA IMAMO PRAVILNIK O KAZNENINIM BODOVIMA .. MOŽDA DA UPRAVA RIBARSTVA OBJASNI NA SVOJIM STRANICAMA .


ODGOVOR IZ UPRAVE ZA RIBARSTVO


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic




11.10.2014. u 00:52 • 0 KomentaraPrint#^

ponedjeljak, 06.10.2014.

M.PETIR TRAŽILA OD EK PRIZNAVANJE AUTOHTONIH PROIZVODA




INTERNET STRANICA NI NAKON GODINU DANA NIJE
PREVEDENA NA HRVATSKI



Asistent hrvatske europarlamentarne zastupnice Marijane Petir,Domagoj Stjepan Krnjak, poslao mi je informaciju o stanju riješavanja zahtjeva za registraciju zemljopisnog porijekla i oznake izvornosti hrvatskih autohtonih proizvoda.

Prenosim informaciju


Zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir postavila je pitanje Europskoj komisiji kada se može očekivati rješenje zahtjeva za registraciju zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti za Istarski pršut te ostale proizvode iz Hrvatske za koje su zahtjevi podneseni.
Za zaštitu oznaka zemljopisnog podrijetla i oznaka izvornosti za poljoprivredne i prehrambene proizvode - Istarski pršut dokumentacija je uz zahtjev EK podnesena 4.10.2012. godine. Informacija o tome objavljena je u Službenom listu EU C 155/3 od 1. lipnja 2013. godine.
Prema informacijama koje se mogu pronaći na interetskoj stranici EK, s područja Hrvatske je do sada uz Istarski pršut prijavljeno još 14 proizvoda:Lički krumpir, Ogulinski kiseli kupus/Ogulinsko kiselo zelje, Meso zagorskog purana, Dalmatinska maraska / Dalmatinska maraška, Neretvanska mandarina, Poljički soparnik / Poljički zeljanik / Poljički uljenjak, Virovitička paprika, Slavonski kulen / Slavonski kulin, Drniški pršut, Ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, Krčki pršut, Dalmatinski pršut, Baranjski kulen, Varaždinsko zelje, a samo je za Istarski pršut ta informacija objavljena u Službenom listu EU.
Niti jedan podneseni zahtjev iz Hrvatske do sada još nije riješen te je Petir u okviru sjednice Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskog parlamenta to pitanje već postavila Eurospkoj komisiji, a sada ga je uputila i pisanim putem.

Petir je ujedno napomenula da interenetska stranica na kojoj se navedene obavijesti mogu pronaći još uvijek nije prevedna na hrvatski jezik (prevedena je na ostale europske jezike).

http://ec.europa.eu/agriculture/quality/door/publishedName.html?denominationId=7200


Domagoj Stjepan Krnjak
Parliamentary Assistant to Marijana Petir, MEP
domagojstjepan.krnjak@europarl.europa.eu

European Parliament
ASP 4E 115, Rue Wiertz 60,
B-1047 Brussels
Tel:+32 (0)2 28 37429 Fax: +32 (0)2 28 49429
Parlement européen
Bât. Louise Weiss T09039
1, avenue du Président Robert Schuman,
F-67070 Strasbourg
Tel:+32 (0)3 88175429 Fax: +32 (0)3 88179429


06.10.2014. u 22:50 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 04.10.2014.

NATJEČAJ ZA VUKOVARSKO SRIJEMSKU ŽUPANIJU





PODMJERA 5.2 IZ PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA !

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju raspisala je prvi natječaj za mjeru iz Programa ruralnog razvoja koji se financira sredstvima Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Natječaj za Podmjeru 5.2 iz Programa ruralnog razvoja – „Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i katastrofalnim događajima“ objavljen je 3. listopada 2014. u Narodnim novinama 118/14, a odnosi se na fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstva s područja Vukovarsko-srijemske županije.
Predmet natječaja je dodjela sredstava sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi
mjere 05 »Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim
nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti«,
podmjere 5.2. »Potpora za ulaganja u obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog
potencijala narušenog elementarnim nepogodama, nepovoljnim klimatskim prilikama i
katastrofalnim događajima« iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje
2014. – 2020. („Narodne novine“, broj 112/2014) (u daljnjem tekstu: Pravilnik o provedbi
Mjere 5).

Pravilnik o provedbi Mjere 5 dostupan je na službenim web stranicama Narodnih novina
www.nn.hr, Ministarstva poljoprivrede, Uprave za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj,
i međunarodnu suradnju: Ministarstvo www.mps.hr i Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju : Agencija za plaćanja www.apprrr.hr
U okviru ove mjere poljoprivrednici će moći ostvariti do 100% potpore za obnovu poljoprivrednog potencijala koje im je u poplavama stradalo, što uključuje: sanaciju zemljišta, izgradnju objekata, popravak ili kupnju poljoprivredne mehanizacije, nabavu domaćih životinja te sadnju višegodišnjeg bilja. Potpora se može dobiti i za troškove konzultanata, sudskih vještaka te za izradu studije izvedivosti, geodetskih podloga i elaborata. Potpora se može ostvariti samo za troškove (račune) koji su nastali nakon podnošenja zahtjeva za potporu Agenciji za plaćanja i koji se nalaze na Listi prihvatljivih troškova. Nakon što poljoprivrednici dokažu namjensko korištenje sredstava kroz račune u sklopu zahtjeva za isplatu te nakon što Agencija provede administrativnu kontrolu i kontrole na terenu slijedi isplata potpore. Korisnici mogu zatražiti isplatu predujma u iznosu od 50% od odobrenih sredstava, nakon što Agencija donese Odluku o dodjeli sredstava.

Natječaj je otvoren 30 dana od objave u Narodnim novinama, (do 2.studenog) a sve potrebne materijale i informacije mogu se naći na web stranici ministarstva poljoprivrede. Informacije je moguće dobiti i od Savjetodavne službe i Hrvatske poljoprivredne agencije na slijedećim adresama:

Savjetodavna Služba
Nada Matić, dipl.ing.agr
Vladimira Nazora 8, Drenovci
tel: 032/862-804, e.mail: nada.matic@savjetodavna.hr

Hrvatska poljoprivredna agencija
Josip Šumanovac, dipl.ing.
Trg J.Runjanina 1, Vinkovci
tel: 032/304-306, e-mail: vinkovci@hpa.hr

Uredovni dani za Gunju u organizaciji Savjetovane službe i Hrvatske poljoprivredne agencije su utorak i četvtak od 9 do 12 sati, u prostorijama općine Gunja, Vladimira Nazora 97.






04.10.2014. u 23:28 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 03.10.2014.

OZNAČAVANJE SMRZNUTOG MESA!



PRIOPĆENJE KAO PROPIS !?

Jutarnji list je 30.rujna objavio na stranama 8 i 9 tekst novinara Tomislava Kukeca pod naslovom" NI GODINU DANA NAKON ULASKA U EU, HRVATSKA NIJE POČELA REGULIRATI UVOZ SMRZNUTOG MESA" u kome novinar istražuje propise za uvoz mesa iz Europe u Hrvatsku. Novinar između mnogo činjenica piše piše i ovo"znanstvenici kažu da smrznuto meso ima rok trajanja 12 mjeseci, EU kaže da je taj rok samo šest mjeseci, a samo Hrvatska ne kaže ništa, zbog čega ne postoji ni jedan jedini pravni razlog da domaći trgovci ne uvezu meso staro, primjerice, pet godina." Nakon emisije U MREŽI PRVOG" koja je emitirana na istu temu 1. listopada, ministarstvo poljoprivrede je 2. listopada izdalo priopćenje o označavanju mesa. Objavljujem PRIOPĆENJE:

Republika Hrvatska je dio jedinstvenog Europskog tržišta te se EU zakonodavstvo primjenjuje na sve države članice pa tako i na Republiku Hrvatsku.

Na nivou EU ne postoji propis kojim se određuje duljina roka trajanja za određenu hranu, pa tako niti zamrznutog mesa, već je propisana obveza navođenja roka trajanja kao i način na koji će se isti navoditi na hrani.

Rok trajanja hrane, pa tako i zamrznutog mesa, određuje proizvođač na temelju raznih dokumentiranih analiza te ga mora označiti na hrani radi informiranja potrošača i odgovoran je za točnost tog podatka.Subjekti u poslovanju s hranom moraju osigurati sljedivost informacija o hrani u cijelom prehrambenom lancu kako bi se osigurala dostupnost informacija krajnjem potrošaču. Prema potrebi se uz te podatke navodi opis uvjeta čuvanja hrane kojih se treba pridržavati kako bi hrana zadržala svoja karakteristična svojstva tijekom određenog razdoblja.

Uredba (EU) br. 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani propisuje slijedeće:
• obvezu navođenja roka trajanja na hrani;
• obvezu navođenja datuma smrzavanja ili datuma prvoga smrzavanja ako je proizvod smrznut više puta, na smrznutom mesu, pripravcima od smrznutog mesa i smrznutim neprerađenim proizvodima ribarstva (na način "Zamrznuto dana …" iza čega slijedi datum ili podatak gdje se na ambalaži nalazi datum);
• naziv hrane mora sadržavati ili biti popraćen podacima o fizikalnom stanju hrane ili njezinoj posebnoj obradi u svim slučajevima u kojima bi izostavljanje tih informacija potrošača moglo dovesti u zabludu (npr. ponovno smrznuta, liofilizirana, brzo smrznuta, koncentrirana i dr.);
• kako zamrzavanje i naknadno odmrzavanje određene hrane, posebno mesa i proizvoda ribarstva, ograničavaju njihovu moguću daljnju uporabu i mogu imati utjecaja na njihovu sigurnost, okus i kvalitetu da bi potrošač bio primjereno informiran u slučaju hrane koja je smrznuta prije prodaje, a koja se prodaje u odmrznutom stanju, uz naziv hrane treba navesti riječ "odmrznuto" (iznimke: sastojci prisutni u gotovom proizvodu-smrznuto voće u kolaču; hrana za koju je zamrzavanje tehnološki potreban korak u postupku proizvodnje-riba radi parazita za sushi; hrana kod koje odmrzavanje nema negativan učinak na njezinu sigurnost ili kakvoću-maslac, pekarski proizvodi).

Uredba (EZ) br. 853/2004 kojom se utvrđuju posebna pravila higijene hrane životinjskog podrijetla propisuje slijedeće:

• mljeveno meso, mesni pripravci i strojno otkošteno meso nakon što se jednom odmrznu ne smiju se ponovno zamrzavati, što znači da se smiju zamrznuti samo jednom;
• zamrznuto strojno otkošteno meso (kao sirovina) ne smije se skladištiti dulje od tri mjeseca pri temperaturi od najviše -18°C

Zahtjevi koji se primjenjuju na zamrznutu hranu životinjskog podrijetla su slijedeći:

1. datum proizvodnje:
a. podrazumijeva datum klanja kada se radi o trupovima, polovicama ili četvrtinama trupova
b. datum ubijanja u slučaju divljači
c. datum ulova ili skupljanja kod proizvoda ribarstva
d. datum prerade, rasijecanja, mljevenja ili pripreme za ostale vrste hrane životinjskog podrijetla

2. u slučaju kada se za proizvodnju koristi zamrznuta hrana životinjskog podrijetla mora biti označen datum proizvodnje i datum zamrzavanja ako je drugačiji od datuma proizvodnje.Kada se radi proizvod od hrane različitih datuma zamrzavanja i proizvodnje navodi se najstariji datum proizvodnje i/ili zamrzavanja. Oblik (obrazac) obavijesti prepušten je subjektu u poslovanju s hranom dok god je jasan i nedvosmislen, te dostupan onome tko nabavlja sirovinu.

Država članica ne smije otpremati pošiljke proizvoda životinjskog podrijetla (pa tako ni mesa) u drugu državu članicu ukoliko te pošiljke nisu proizvedene u skladu sa strogim EU zahtjevima u odnosu na higijenske zahtjeve i kvalitetu. Na mjestima odredišta pošiljke, obavljaju se kontrole u skladu s učestalošću određenom od nadležnog tijela (Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane) kako bi se ustanovilo da li pošiljke koje se dopremaju u Republiku Hrvatsku iz drugih država članica udovoljavaju zahtjevima kako je to propisano EU zakonodavstvom.





03.10.2014. u 04:55 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< listopad, 2014  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Listopad 2014 (10)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (6)


Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se