AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

subota, 19.07.2014.

EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA - KONKURENTNA PROIZVODNJA




INTERVJU S MR. MARIJOM ŠEVAR,
višom kordinatoricom za ekološku poljoprivredu


EKOLOŠKA POLJOPRIVREDA - SUŽIVOT LJUDI, BILJA I ŽIVOTINJA

Ekološka poljoprivreda ima preduvjete da postane konkurentna proizvodnja u RH. To je povod za razgovor sa mr. sc. Marijom Ševar, višom koordinatoricom za ekološku poljoprivredu Savjetodavne službe.

- U kakvom je danas stanju ekološka poljoprivreda mr. sc. Ševar u Hrvatskoj ?
- U RH u 2013. godini ima ukupno 40 576 ha površina pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, a radi je 1609 ekoloških poljoprivrednih proizvođača. Osim ekoloških proizvođača u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji su registrirani i uvoznici, izvoznici i prerađivači ekoloških proizvoda. S tim brojem ima 1706 subjekata u ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji prema podacima Ministarstva poljoprivrede. Obzirom na podatke 3,12% ukupnih površina je pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom u odnosu na ukupnu poljoprivrednu površinu u RH.

- Može li do kraja 2016. Hrvatska doseći kvotu od 8% površina u eko proizvodnji?
-Prema Akcijskom planu razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje od 2011. - 2016., planirano je da će biti 8% površina pod ekološkom proizvodnjom do 2016. Smatram da bi bio uspjeh ako ćemo do tog roka postići 5-6% površina pod ekološkom proizvodnjom. Svaki akcijski plan prilikom donošenja često je predimenzioniran, s tim da je u planu ostvarenje nešto manje od planiranog. Znači, ako bude ostvareno 5% bit će to dobar uspjeh.
Ima sve više proizvođača koji iz integrirane proizvodnje prelaze u ekološku. Poljoprivredni proizvođači u integriranoj proizvodnji, koji između ostalog imaju razvijenu svijest o uporabi sredstava za zaštitu bilja, lakše se odlučuju za ovu zahtjevniju poljoprivrednu proizvodnju. Znači, svi poljoprivredni proizvođači moraju poštivati odredbe: Zakona o hrani, Zakona o zaštiti potrošača, principe integrirane zaštite bilja ili standarde tržnog reda EU u cilju plasmana svojih proizvoda preko trgovačkih lanaca ili izvoza izvan granica RH.

- Što je odlika ekološke poljoprivrede?
- Ekološka poljoprivredna proizvodnja je poseban sustav proizvodnje i podrazumijeva da cijelo gospodarstvo bude u sustavu ekološke poljoprivredne proizvodnje, a ne samo jedan segment. I uvijek podrazumijeva da na ekološkom gospodarstvu u suživotu žive i ljudi i biljke i životinje. Samo taj suživot može predstavljati cjelinu i zadovoljiti sve što ekološku proizvodnju čini. Poljoprivredni proizvođač koji nema saznanja o ekološkoj proizvodnji i koji ne živi takav sustav teško može razumjeti ovu proizvodnju. Oduvijek se znalo da bi se u poljoprivrednoj proizvodnji, sačuvalo tlo koje je najvažnije, moramo imati organski (ekološki) gnoj. Organski gnoj možemo dobiti samo ako imamo stoku. Kada imamo tlo i organski gnoj prelazimo na proizvodnju bilja, a tim biljem se hranimo. Između ostaloga, to je jako lijepo rekao dr. Rrudolf Steiner: „U zdravom tlu raste i zdrava biljka. Biljka ne može biti bolesna, bolesno može biti samo tlo.“

Image and video hosting by TinyPic
Mr. Marija Ševar

- Da li poljoprivredni proizvođači poznaju, po vašem mišljenju, zahtjeve ekološke poljoprivrede?
- Moj odgovor bi bio - da poznaju oni koji se interesiraju. Jedina je manjkavost što je dio poljoprivrednih proizvođača u taj sustav privukla visina državnih potpora u ekološkoj proizvodnji a ne iskrene želja za takvom proizvodnjom.

- Onda to nije dobro!
- Poljoprivredni proizvođači koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje informiraju se i u Savjetodavnoj službi i u znanstvenim institucijama kojih u Republici Hrvatskoj ima, interesiraju se putem nterneta, dolaze do raznih spoznaja, i onda ono što im je nepoznanica pitaju. Savjetodavci organiziraju posjete poljoprivrednih proizvođača drugim proizvođačima iste proizvodnje u drugim županijama ili u inozemstvu, kako bi proizvođači mogli ocijeniti svoju proizvodnju. Kada proizvođač dođe na gospodarstvo na kome netko bolje uzgaja lavandu, primjerice, onda se on trudi biti kao taj koji je bolji od njega ili vidi nešto što bi mogao primijeni na svome gospodarstvu. A ako dođe kod proizvođača koji proizvodi ispod njegove razine, onda se vrati doma zadovoljan zato što zna da radi dobro. Takav pristup je veliki poticaj proizvođačima. Djelatnici savjetodavne službe organizirali su i organiziraju još uvijek, radionice u polju, radionice rezidbe, radionice prepoznavanja biljnih bolesti, štetnika, ovisno o specijalističkoj grupi. Najintenzivnije se radi s vinogradarima i voćarima, jer su najbolje organizirani u udruge i zadruge. Vjerojatno neki proizvođači osjećaju nedostatak edukacije u određenom području, uzmimo u području uzgoja lavande, zato što ih to interesira. Ali kada bi udruga proizvođača lavande, zahtijevala vjerojatno bi se organizirala radionica za te proizvođače. Grupne metode edukacije su jeftinije za Savjetodavnu službu koja se financira sredstvima iz državnog proračuna, a metoda rada jedan na jedan jest najučinkovitija, ali i najskuplja. Posebno ako savjetodavac dođe na gospodarstvo gdje proizvođač nema spoznaje o osnovama poljoprivredne proizvodnje. Poželjno je da ima završenu srednju poljoprivrednu školu. Posjet raznim manifestacijama, sajmovima i izložbama poljoprivrednim proizvođačima pomaže u dobivanju cjelovite slike i kvalitetnijih informacija o ekološkoj proizvodnji.

- Koliko po vašem stručnom mišljenju poljoprivredni proizvođači imaju informacija i o ekološkoj i o integriranoj proizvodnji?
- Ima dovoljno informacija o oba sustava, jer prije svega djelatnici Savjetodavne službe svake godine sudjeluju u povjerenstvima za donošenje Tehnoloških uputa za integriranu poljoprivrednu proizvodnju. Integrirana proizvodnja poljoprivrednih proizvoda podrazumijeva uravnoteženu primjenu agrotehničkih mjera uz uvažavanje ekonomskih, ekoloških i toksikoloških čimbenika, pri čemu kod jednakog ekonomskog učinka prednost imaju ekološki i toksikološki prihvatljive mjere. Tehnološke upute se posebno rade za područja biljne proizvodnje: voćarstva, ratarstva, povrćarstva i vinogradarstva i moraju se poštivati. Tehnološkim uputama opisane su sve agrotehničke mjere kojih se proizvođač u integriranoj proizvodnji mora pridržavati. Obveza je voditi propisanu evidenciju o integriranoj proizvodnji za svaku ARKOD parcelu, te jedanput na godinu prisustvovati predavanjima o integriranoj poljoprivrednoj proizvodnji u trajanju od 5 sati. Na toj osnovi proizvođači dobivaju odgovarajuću potvrdu. Na mrežnoj stranici Savjetodavne službe uz pisane publikacije i obavijesti proizvođačima javno je dostupna nadzorna lista u integriranoj proizvodnji u kojoj je jasno vidljivo što se smije a što se ne smije. Sredstva za zaštitu bilja moraju se koristiti prema bazi koja se zove Fitosanitarni informacijski sustav (FIS baza), a koji se nalazi na stranicama Ministarstva poljoprivrede. U svojoj proizvodnji proizvođači ne mogu koristiti sredstva za zaštitu bilja koja se ne nalaze u FIS bazi. Tamo je za svako sredstvo propisana namjena, kada i koliko puta tijekom godine se sredstvo može primijeniti, kojem sredstvu istječe dozvola, do kada je posljednji rok njegove uporabe. Poljoprivredna savjetodavna služba nadzire poljoprivredna gospodarstva najmanje jedanput godišnje u vegetacijskoj sezoni, uz kontrolu vođenja evidencija.
Ukoliko se toga ne pridržavaju stručnim nadzorom integrirane proizvodnje koji radi baš Savjetodavna služba i koji vodi naša kolegica dr. sc. Ines Pohajda, sa grupom djelatnika službe, takav korisnik ili poljoprivredni proizvođač, ne može dobiti potvrdu. Ukoliko proizvođač ne dobije potvrdu o integriranoj proizvodnji, on svoj proizvod ne može označiti znakom integrirane proizvodnje.

- Kako se radi edukacija proizvođača u integriranoj proizvodnji?
- Svi integrirani poljoprivredni proizvođači imaju obvezu pohađanja pet sati edukacije godišnje. Tu edukaciju provodi Savjetodavna služba. Obično su to izmjene u zakonskoj legislativi, izmjene u području tehnoloških uputa, govori se o bolestima, o primjeni sredstava za zaštitu bilja, sredstvima koja su dopuštena za uporabu, skrećemo pažnju na što moraju obratiti pozornost mislim da je to vrijedno reći. Još je vrjednije to što oni tijekom edukacije mogu postavljati pitanja i na sve svoje upite dobiti odgovore. Na taj način Savjetodavna služba okuplja pojedine grupe proizvođača koji imaju zajednički interes. A to su naprimjer proizvođači lijeske i oraha, ili kupine i maline. Za njih se osim predavanja s općim temama u trajanju od tri sata organiziraju i posebna predavanja u tajanju od 2 sata, gdje slušaju predavanja samo za ljesku i orah ili kupinu i malinu. Tako specijalistički okupljeni proizvođači se međusobno upoznaju. Na predavanjima razmjenjuju se iskustva i evidentiraju različiti tehnološki problemi određene proizvodnje ne samo iz jedne, nego iz više županija.
Sve što se odnosi na integriranu poljoprivrednu proizvodnju u ingerenciji je dr. Ines Pohajde.

- Imaju li ekološki poljoprivredni proizvođači obvezu edukacije tijekom godine?
- Ekološki poljoprivredni proizvođači nisu do sada imali obvezu pohađanja
predavanja i edukacija tijekom godine, kao što ih imaju integrirani proizvođači.
Savjetodavna služba drži predavanja i na temu Zakonske legislative, višestruke sukladnosti, dobre poljoprivredne prakse i takva predavanja se objavljuju na našim mrežnim stranicama. Tko je zainteresiran može dobiti informacije o predavanjima po županijama. Navedene su teme predavanja, predavač,mjesto i vrijeme održavanja istog. Poljoprivredni proizvođač se mora zainterersirati, to je jedno, a drugo, poljoprivredni proizvođači ne mogu nešto raditi a da tome ne posvete pažnju. Za poljoprivredne proizvođače predavanja se organizirano provode tijekom zimskog razdoblja. U vrijeme sezone poljoprivrednih radova teško je poljoprivrednike okupiti na predavanju.
Poželjno je da proizvođači budu udruženi: u udrugu, zadrugu ili neki drugi oblik udruživanja. Djelatnicima Savjetodavne službe tada je puno lakše okupiti proizvođače. Predavanja se mogu održati i na zahtjev članova udruge i zadruge.



19.07.2014. u 06:06 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 18.07.2014.

PROGRAM RURALNOG RAZVOJA POSLAN NA USVAJANJE



ZADNJI ROK ZA USVAJANJE - SIJEČANJ 2015.

Prema priopćenju, Ministarstvo poljoprivrede uputilo je 16.srpnja Europskoj komisiji na usvajanje Programu ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.
Program će proučiti stručne službe Europske komisije, te do kraja mjeseca kolovoza dostaviti svoje komentare. Osim hrvatskog Programa ruralnog razvoj Komisija odobrava i program ostalih zemalja članica (od kojih neke imaju i po dvadesetak regionalnih programa), prve komentare očekujemo do kraja kolovoza. Krajnji rok za prihvaćanje Programa je 15. siječnja 2015. godine.

PLANOVI!

Prvo će biti raspisan natječaj za mjeru 5 - Obnova poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje odgovarajućih preventivnih aktivnosti, iz koje je moguće financirati obnovu velikog dijela biljnog i stočnog fonda stradalog za nedavnih katastrofalnih poplava koje su pogodile Slavoniju.
Nakon toga slijedi raspisivanje natječaja za mjeru 4 – Ulaganja u fizičku imovinu i to za podmjere 4.1 i 4.2, a nakon toga i za Mjeru 7 - Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima.
Od 2015. godine u provedbu će se uključiti i ostale mjere.
Ministarstvo poljoprivrede sada treba izraditi Pravilnik o provedbi svih mjera i podmjera, koji će po izradi proći proceduru Javne rasprave, a potom i objavljeni u Narodnim novinama.

18.07.2014. u 23:34 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 17.07.2014.

REFORMA PO MJERI KORPORACIJA

NEMA SVIJESTI O VAŽNOSTI POLJOPRIVREDE!

U diskusiji na saborskom Odboru za poljoprivredu 9. lipnja, nekoliko predstavnika Uprave velikih hrvatskih korporacija protivilo se preraspodjeli potpora, povodom reforme potpora za izravna plaćanja zajedničke poljoprivredne politike EU. Apsurd je da korporacije koje su na tržištu sa brojnim paletama proizvoda, od ministarstva poljoprivrede primaju potpore, čak što više inzistiraju na potporama. Razdoblje financiranja korporacija s potporama trebalo bi ograničiti zakonom.
Model reforme potpora ministarstva poljoprivrede napravljen je tako da podupire interese korporacija.
Udruga OPG „Život“ koja je izašla sa svojim prijedlozima modela potpora, u kojima je uzela u obzir razvoj hrvatske poljoprivrede u razdoblju od 2015. do 2020. godine ostaje poražena u namjeri da potiče razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

Administracija ministarstva kao ni političke osobe na čelu ministarstva nemaju svijest o važnosti poljoprivrede kao gospodarske grane koja zaapošljava ljude i u službi je BDP-a, života na selu i očuvanju ruralnog prostora.
Svoje Prijedloge zemlje EU imaju obvezu dostaviti u Bruxelles do 1.8.2014.
Udruga "Život" još jednom podjeća na PRIJEDLOGE za reformu potpora ZPP:

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Udruga se otvorenim pismom obratila rukovodećim osobama RH te relevantnim osobama Hrvatskog Sabora:
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic



17.07.2014. u 01:59 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 10.07.2014.

STATISTIKA O ISPORUCI MLIJEKA



U ŠEST MJESECI 2014. ISPORUČENO 4,69% MLIJEKA VIŠE

Mnogi poljoprivredni proizvođači, posebno vlasnici fari muznih krava, često razgovaraju o isporučenim količinama mlijeka i kompariraju isporuke iz različitih razdoblja. No najbolje je razgovarati uz potpune argumente. A vjerodostojne argumente ima Hrvatska poljoprivredna agencija koja u svojoj ingerenciji ima Središnji laboratorij za kontrolu kvalitete mlijeka u Križecima koji vodi točnu evidenciju za sve isporučitelje i mljekare koje isporučuju mlijeko, o kvaliteti mlijeka itd. Slijedom toga isporučene količine uvrštene su u tablicu.

U objavi za medije Hrvatske poljoprivredne agencije u naredne dvije tabele
nalaze se isporučene količine mlijeka po godinama i mjesecima, broj isporučitelja kravljeg mlijeka, te indeks povećanja odnosno smanjenja 2014/2013 godina


Image and video hosting by TinyPic

10.07.2014. u 05:05 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 09.07.2014.

MESO S HRVATSKIH FARMI


JUNETINA, JANJETINA, JARETINA
PRASAD I PERAD S HRVATSKIH FARMI !


Prema informacijama iz Hrvatske poljoprivredne agencije Farmski sustav osiguranja kvalitete u proizvodnji junećeg, janjećeg i jarećeg mesa prvi je u nizu ovakvih sustava koje Hrvatska poljoprivredna agencija razvija po naputku i uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede. "Nakon Farmskog sustava osiguranja kvalitete, slijedi izrada te primjene farmskih sustava osiguravanja kvalitete u proizvodnji svinjskog mesa te mesa peradi.
Farmski sustav kvalitete održava aktualne zahtjeve svih sudionika u lancu proizvodnje i potrošnje junetine, janjetine i jaretine po pitanju transparentnosti uvjeta i načina držanja junadi, janjadi i jaradi. Uvjeti navedeni u ovom Farmskom sustavu kvalitete odnose se na EU standarde proizvodnje, zdravlja životinja, dobrobiti životinja, sigurnosti hrane i sljedivosti.
Želja nam je ovakvim sustavom kvalitete unaprijediti, prije svega farmske proizvodne uvjete u proizvodnji mesa na hrvatskim farmama, osigurati kvalitetnu sirovinu za hrvatske klaonice, a krajnjim korisnicima, potrošačima, osim mesa iznimne kvalitete, pružiti i uvjerenje o visokima standardima uzgoja.
Cilj nam je putem sustava osiguranja kvalitete objediniti nadzor nad primjenom ključnih zakonskih uvjeta u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine. Također, držimo značajnim naglasiti da se osim zakonom propisanih uvjeta, u okviru ovog Farmskog sustava kvalitete, proizvođačima preporuča praćenje drugih smjernica koji se odnose na najbolju farmsku proizvođačku praksu. Osim Vodičem definirani su najbolji farmski uvjeti u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine; osigurava se sustav evidencije i praćenja ispunjavanja kriterija na farmi radi osiguravanja kvalitete uz konstantno poboljšavanje proizvodnih uvjeta, a jedan od bitnih ciljeva je i poduprijeti marketing sektora proizvodnje i potrošnje mesa čija se proizvodnja odvija na hrvatskim farmama na kojima se provodi Farmski sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji junetine, janjetine i jaretine.

Uzgajivači stoke koji s uspjehom sudjeluju u provedbi Farmskog sustava osiguravanja kvalitete ostvaruju pravo na certifikat s jedne strane, a s druge strane stječu se uvjeti da se meso stoke uzgojeno na ovakav način, nakon prijevoza na zakonit način i klanja u ovlaštenim objektima, može označiti markicom koja će potrošače informirati o kvaliteti i podrijetlu takovog mesa. U tom smislu, uspostava Farmskog sustava kvalitete u proizvodnji junećeg, janjećeg i jarećeg mesa kvalitetna je nadogradnja i marketinškog projekta Meso hrvatskih farmi kojeg posljednjih godina uspješno razvija i provodi Hrvatska poljoprivredna agencija "- piše u priopćenju Hrvatske poljoprivredne agencije.

Image and video hosting by TinyPic

09.07.2014. u 16:47 • 0 KomentaraPrint#^

HRVATSKA NEĆE IMATI DOVOLJNO PŠENICE ZA VLASTITE POTREBE!



PRIJEDLOG KOJI TREBA ODOBRITI VRH DRŽAVE

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske „Život“održala je 6. srpnja sastanak na kome je tema bila situacija oko izvršenja žetvenih radova pšenice. Razlog tome je što je pšenica strateška kultura od koje se proizvodi kruh.
Izvještaj sa tog sastankaUdruga „Život“ uputila je predsjedniu RH dr. Ivi Josipoviću, predsjedniku Hrvatskog Sabora Josipu Leki , podpredsjednici Hrvatskog Sabora Dragci Zgrebec, ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini i Franji Luciću, predsjedniku odbora za poljoprivredu hrvatskog sabora.
Udruga je zatražila pomoć u rješavanju problema troška prijema i skladištenja pšenice s kojim se susreću vlasnici OPG-a i obrta u poljoprivredi.“ Predlažemo mogućnost financiranja troškova prijema i skladištenja pšenice, koje se može izvesti iz dugogodišnjeg zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta kojeg vlasnici OPG-a i obrta redovno plaćaju, a osim toga kao dodatnu mogućnost za izvor dostupnih sredstava vidimo i u ostvarenoj dobiti u poslovanju poljoprivrednih subjekata koji uplaćuju doprinose“ – naveli su u dopisu

„Godine 2013. je u RH zasijano 165.000 ha merkantilne pšenice, što u odnosnu na 2012. iznosi 20.000 ha manje. Klimatski uvjeti, kao što su pogodna jesen, ali i blaga mediteranska zima s malim količinama snijega 2013./2014. onemogućili su zimsko mirovanje te su bolesti pšenice rasle zajedno s porastom temperatura. Bolest hrđavosti pšenice do sada nije zabilježena na ovim prostorima takvim intenzitetom kao što je to bilo u ovoj godini. Takvo stanje će se odraziti i na značajno smanjeni prinos u proizvodnji. Spomenuta bolest je nespremnima našla i struku, ali i same proizvođače pšenice.Realnom procjenom prije početka žetve očekivali smo prinose od 4t/ha, ili na sveukupnom zbroju svih zasijanih površina 660.000 tona. Početkom žetve u istočnoj Hrvatskoj, pravo stanje je postalo vidljivo te je vrlo zabrinjavajuće. Mnoge domaće sorte pšenice pokazale su se neotpornima na spomenutu bolest što je rezultiralo s vrlo malim prinosima i znatno lošijom kakvoćom jer takva pšenica završava u stočnoj hrani. Zbog navedenog razloga, s pravom smo zabrinuti da Hrvatska neće imati dovoljno pšenice za vlastite potrebe. Sadašnjom predloženom otkupnom cijenom od 1,05kn/kg standardne kakvoće, naši će proizvođači ostati u velikim dugovima što će se odraziti i na neizvjesnu budućnost u poljoprivredi, odnosno probleme oko jesenske sjetve“ – navela je u svom dopisu Udruga OPG-a „Život“ te očekuje očitovanje rukovodećih ljudi kojima se obratila.





09.07.2014. u 05:01 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 05.07.2014.

ZAŠTO AGENCIJA ZA PLAĆANJA NIJE OBJASNILA ISPLAĆENE POTPORE IZ LIPNJA ZA 2013.


KAKO U ISPLATI DOHODOVNA POTPORA?

Koliko je novca isplatila Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju na ime potpora isplaćenih na ime drugog dijela potpora za poljoprivredu i ribarstvo za 2013. godinu u isplati koja je krenula oko 10. lipnja? Koliko je to u postotcima? Odgovor na ta pitanja treba biti dostupan javnosti!
No na internet stranici Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju nije dala nikakvo tekstualno objašnjenje posljednje isplate.
Da li je potrebno dati tekstualno objašnjenje ISPLATE potpora za lipanj 2013? Da, uvijek kada se radi o novcu, posebno o isplati novca iz državnog proračuna. Transparentnost pridonosi povjerenju u ljude koji vode institucije, u hrvatskom slučaju radi se o povjerenju i u ljude i u političke stranke iz kojih ti ljudi dolaze. Ali na djelu je ova druga priča, tiha, bez riječi i teksta koja se želi nametnuti kao dobra, i dobra za budućnost. Ali tu ima malo ili nimalo budućnosti. Jer neki ispodprosječni ljudi, po znanju, stavovima i namjerama žele većini nametnuti pravila koja bi trebala postati običaj – jer njima tako odgovara. Ali oni tako krše i etički kodeks svog posla u državnoj službi. Koja je njihova profesionalna deviza? Možda „ dok traje, traje“ ili „ važno je danas, tko te pita za sutra“ i slično.



No da se vratim na početak : da li je potrebno dati tekstualno objašnjenje ISPLATE potpora ?
Ponovo, da.Jer svatko zainteresiran u RH ima pravo znati koliko je novca isplaćeno iz državnog proračuna u poljoprivredi u lipnju za 2013., a na ime potpora .
Na Internet stranici Agencije za plaćanja navedeno je dvadesetak zakona koji čine pravnu osnovu isplate potpora. Navedene su i stavke po kojima je isplaćena potpora, a to je EKOLOŠKA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA, INTEGRIRANA POLJOPRIVREDNA PROIZVODNJA ,INTERVENCIJE U POLJOPRIVREDI , INVESTICIJSKA POTPORA U POLJOPRIVREDI I RIBARSTVU, IZRAVNA PLAĆANJA U POLJOPRIVREDI ,OČUVANJE IZVORNIH I ZAŠTIĆENIH PASMINA DOMAĆIH ŽIVOTINJA ,ORGANIZACIJA MANIFESTACIJA ,OSIGURANJE OD MOGUĆIH ŠTETA PROIZVODNJI U POLJOPRIVREDI ,POTPORA DOHOTKU NEKOMERCIJALNIM POLJOPRIVREDNICIMA ,POTPORE U RIBARSTVU ,SHEMA ŠKOLSKOG VOĆA STRUKTURNE POTPORE U RIBARSTVU ,TEŽI UVJETI GOSPODARENJA U POLJOPRIVREDI
.
Uz svaki naslov na Internet stranici priložen je i dokument u pdf-u te se može vidjeti svaki pojedinačni poljoprivredni proizvođač ili tvrtka koliku je potporu u kojoj grani poljoprivrede primila. To je pozitivno. Međutim ni jedan pdf dokumenat nema, bar na početku prve stranice, ni datum ni godinu za koju je isplata provedena. Nema također ni zbirne sume isplate ni za jednu proizvodnju. Zašto? Takav način rada nije uobičajen ni za koga tko podastire javnosti – a u ime transparentnosti- neke „papire“ na uvid, a koji su ni manje ni više, nego isplata potpora! Kažem papire, jer ovo što je Agencija za plaćanja objavila na Internet stranicu to su doslovno papiri bez zbirnog broja – koliko je za što isplaćeno. To je tek toliko da se ne može reći „Agencija nije objavila što je isplatila“. No Agencija je svima na ovaj način poslala poruku –“ stavke isplate su pred Vama pa zbrajajte“!

Stavka po kojoj je isplaćena potpora s naslovom POTPORA DOHOTKU NEKOMERCIJALNIM POLJOPRIVREDNICIMA je stavka koja ne pripada u isplatu potpora za 2013. godinu. Godine 2013. dohodovna potpora je ukinuta i u područnim ispostavama Agencije za plaćanja, odnosno još tada u uredima za poljoprivredu, nije zaprimana dokumentacija za tu vrstu isplate. Kako se sada ta stavka našla na popisu isplaćena potpora? Namjerno ili slučajno! Da li je novac na tu stavku isplaćen, ili je to „pokriće“ za neku drugu igru oko novca? To može objasniti ravnatelj Agencije za plaćanja i ministar poljoprivrede.

Upit vezan za ovo pitanje poslala sam Službi za odnose s javnošću. Od te službe zatražila sam odgovor na prva dva pitanja o sumi novca i postotku. Interesira me također i za koliku sumu novca je umanjena isplata potpora za 2013.u odnosu na čl.12. stavak 3. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju?

Argument mog pitanja je Članak 12. ZAKON O POTPORI POLJOPRIVREDI I RURALNOM RAZVOJU u kome je navedeno slijedeće:
(1) Omotnica za mjere iz programa izravne potpore sukladno Prilogu 8. Tablici 3. Uredbe (EZ) br. 73/2009, predstavlja gornju godišnju granicu za stvaranje obveza državnog proračuna Republike Hrvatske.
(2) Ako su sredstva planirana u državnom proračunu Republike Hrvatske manja od omotnice iz stavka 1. ovoga članka, vrijednost plaćanja iz programa izravne potpore proporcionalno se umanjuje, sukladno članku 132. Uredbe (EZ) br. 73/2009.
(3) Proporcionalno umanjenje iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se samo na udio financiranja Republike Hrvatske iz državnog proračuna.
(4) Financijsku strukturu omotnice iz stavka 1. ovoga članka uredbom će za svaku godinu propisati Vlada Republike Hrvatske.
Drugim riječima iz državnog proračuna isplaćuje se onoliko novca koliko ga za neku namjenu ima, a ne koliko ga treba isplatiti. Koliko je dakle umanjena isplata drugog dijela potpora za 2013. godinu?




Etička načela državnih službenika
Etička načela državnih službenika su samo prva stavka na putu prema odgovornosti službenika
Zbog čega su napisana etička načela za državne službenike, ako se poslu ne prilazi profesionalno i bez sklada s etikom? Što za državnog službenika znači rečenica da treba raditi na ostvarivanju zajedničkog dobra i javnog interesa, a time i povjerenja građana u državnu službu?. ŠTo znači rečenica – koja postaje fraza - da je službenik dužan iznositi stavove državnog tijela i paziti na ugled državne službe i osobni ugled ?
Što znači rečenica u kodeksu da službenik ne smije iznositi podatke koji bi mogli naštetiti ugledu državne službe i narušiti povjerenje građana u rad državnih tijela, ili ako bi to bilo u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana. Državni službenik dužan je u obavljanju službene dužnosti primjenjivati stručno znanje na način da građanima pomaže u ostvarivanju njihovih prava, postupajući u skladu s načelom ustavnosti, zakonitosti i zaštite javnog interesa – kaže etički kodeks državnih službenika.
No to su postale rečenice čiji smisao sadržaja je odbačen i zaboravljen.



Na Internet stranicama Ministarstva financija također nije razvidno navedena stavka isplate potpora za poljoprivredu iako se radi o sumi većoj od milijardu kuna! Državni službenici, koji su ujedno i članovi koalicije na vlasti, dakle politika ima utjecaj, svojim postupanjem šalju poruku građanima „ potrebni ste nam samo na izborima, u međuvremenu ništa ne pitajte“.

Agencije za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju poslala mi je slijedeći odgovor:


Poštovana,

Zahvaljujemo se na Vašem interesu.
Čim u potpunosti budu završene isplate, APPRRR će dati priopćenje o istome.

Srdačan pozdrav,
Služba za odnose s javnošću i informiranje
APPRRR

From: margareta.zouhar@zg.t-com.hr [mailto:margareta.zouhar@zg.t-com.hr]
Sent: Thursday, June 26, 2014 11:20 AM
To: Info APPRRR
Cc: margareta.zouhar@zg.t-com.hr
Subject: detaljnije o potporama


05.07.2014. u 15:52 • 2 KomentaraPrint#^

petak, 04.07.2014.

IZABRAN 21 OPG ZA FINALE



PROJEKT " ZLATA VRIJEDAN"

Stručni žiri za izbor najboljeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva (OPG-a) za 2014. godinu Projekta „Zlata vrijedan“ izabrao je u petak, 4. srpnja 2014. godine, 21 OPG koji ulaze u uži krug izbora.
Stručni žiri čini 7 članova i to: predsjednik Žirija Stjepan Blažević (zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista), Vlatko Grgurić (voditelj Plodova zemlje – predstavnik HRT), Martin Vuković (urednik emisije za Selo i poljoprivredu Hrvatskog radija – predsjednik Zbora agrarnih novinara pri Hrvatskom novinarskom društvu), Jan Marinac (predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika), Matija Brlošić (predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore), Hrvoje Horvat (ravnatelj Savjetodavne službe), te Miroslav Kuskunović (glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede).

Tijekom lipnja, hrvatske županije i Grad Zagreb nominirale su najviše pet najboljih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva.Nakon toga slijedila je selekcija i nominiranje u uži krug.
Odabir je izvršen prema strogim kriterijima a žiri je provjerio sve nominirane u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi i Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji radi točnosti podataka koje su u obrascu za nominaciju ispunile županije i Grad Zagreb. Stručni žiri zaprimio je ukupno 100 prijava.

Ministarstvo poljoprivrede i Večernji list pokrenuli su Projekt „Zlata vrijedan“ - izbor najboljeg OPG-a za 2014. godinu, uz podršku HRT-a, svih hrvatskih županija okupljenih u Hrvatsku zajednicu županija, te Grada Zagreba. Izbor je pokrenut u godini koju je FAO proglasio kao Međunarodnu godinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.
Izbor će se odvijati tijekom lipnja, srpnja i kolovoza, a između 21 nominiranog OPG-a (iz svake županije i Grada Zagreba po jedan), izabrat će se tri najbolja i jedan po izboru čitatelja Večernjeg lista. Proglašenje pobjednika i dodjela nagrada održat će se 12. rujna 2014.
EVO imena županija i 21. izabranog OPG-a:

Grad Zagreb, OPG Mario Sever
Zagrebačka županija, OPG Mužinić
Krapinsko-zagorska županija, OPG Tomurad Hrvoje
Bjelovarsko-bilogorska županija, OPG Adela Jareš
Brodsko-posavska županija, Obrt Branković
Dubrovačko-neretvanska županija, OPG Antunović
Istarska županija, OPG obitelj Dešković
Karlovačka županija, OPG Ljubica Sabljak
Međimurska županija, OPG Mirjana Biber
Ličko-senjska županija, OPG Bariša Dejanović
Koprivničko-križevačka županija, Dragutin Beštek
Osječko-baranjska županija, Obrt Željko Čvek
Požeško-slavonska županija, PPU Malnar
Primorsko-goranska županija, OPG Mrakovčić
Sisačko-moslavačka županija, OPG Ivan Veselić
Splitsko-dalmatinska županija, OPG Vetimir Mratinić
Varaždinska županija, Proizvodnja poljoprivrednih proizvoda Jurica Cafuk
Virovitičko-podravska županija, OPG Mario Rengel
Vukovarsko-srijemska županija, OPG Zdenko Perakić
Zadarska županija, OPG Šime Škaulj
Šibensko-kninska županija, Mirko Validžić




04.07.2014. u 15:57 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 03.07.2014.

KAKO OSNOVATI PROIZVOĐAČKU ORGANIZACIJU?

PROIZVOĐAČKA ORGANIZACIJA – OBLIK ZA PRIMARNI SEKTOR

Apelira se na poljoprivredne proizvođače sve češće da se udružuju radi lakšeg i bržeg plasmana svojih roba na tržištu. Savjetuju im udruživati se u zadruge, zatim u udruge. Ali proizvođačka organizacija je prvi oblik udruživanja kojeg kroz legislativu Uredbi preferira Europska Komisija. Ona poljoprivredne proizvođače organizirane u proizvođačke organizacije vidi kao jake partnere na tržištu s obzirom na količinu svojih roba . Primarni sektor, organiziran, na taj način može konkurirati kome god želi.
O tome KAKO osnovati PROIZVOĐAČKU ORGANIZACIJU razgovaram s gospodinom Nikolom Pajekom poljoprivrednim proizvođačem koji je po struci građevinar, sa iskustvom rada u građevinarstvu izvan Hrvatske, ali koji je taj posao napustio, ima više završenih poljoprivrednih tečajeva i vlasnik je manje farme muznih krava u okolici Križevca. On je pokretač osnivanja „Proizvođačke organizacijea Drava- Sava, udruge mljekara Drava- Sava“ , koja je prva i jedina proizvođačka organizacija u Hrvatskoj. Poanta u osnivanju je intelektualne prirode, jer je trebalo prije svega dobro razumjeti legislativu i europsku i hrvatsku, posebno Europske Uredbe koje su obvezujuće, bez obzira na hrvatske Pravilnike. „Proizvođačka organizacija Drava- Sava, udruge mljekara Drava- Sava“ , osnovana je 23.3. 2014. u mjestu Gola, na prijelazu između Mađarske i Hrvatske u Društvenom domu u Koprivničko križevačkoj županiji, a Nikola Pajek je predsjednik proizvođačke organizacije mljekara.


- Tko može osnovati proizvođačku organizaciju gospodine Pajek?
-Može je osnovati postojeća Udruga, jer su Udruge pravne osobe. Proizvođačka organizacija može postati svaka pravna osoba. Zato je može osnovati postojeća Udruga. To može biti i firma, može biti d.d. uglavnom oblik organizacije koja je priznata u RH kao pravna osoba. To je jedna određen naputak da nam pomogne kod organiziranja i kod koncentracije ponude bilo da se radi o mlijeku, tovu goveda, voćarima, uzgajivačima žitarica. Za poljoprivrednike je to najjednostavnije napraviti preko Udruga. Za to je potrebno napraviti jednu skupštinu, na njoj postojeće udruge odrede ciljeve koje žele ostvarivati preko proizvođačke organizacije ostavruju te ciljeve.

-Mogu li zadruge i njihovo članstvo postati proizvođačka organizacija?

-Zadruge ne mogu biti ni postati proizvođačke organizacije.
Zadrugari ne mogu biti članovi proizvođačke organizacije i članovi zadruge.
Image and video hosting by TinyPic
Nikola Pajek osnivač i predsjednik prve proizvođačke organizacije Drava- Sav, udruge mljekara Drava - Sava


- Mogu li se Udruge udružiti pa postati proizvođačka organizacija?

- Gledajte .Ne trebaju se Udruge udruživati. Kako je osnovana proizvođačka organizacija? Osnovali smo Udrugu sa specifičnostima proizvođačke organizacije. Na temelju Pravilnika koji su propisani za priznavanje proizvođačkih organizacija, tražili smo priznavanje te proizvođačke organizacije od resornog ministasrtva.

-Kome pripada Pravilnik?
-Zakonu o regulaciji tržišta poljoprivrednim proizvodima.Tu su općenito date mjernice za proizvođačku organizaciju. Tim zakonom RH je prihvatila regulativu Europske Komisije (EK), to je bilo 2012.a kasnije 17.12. 2013. je EK donijela paket Uredbi 1303. pa 1304. i dalje 5,6,7,8, zatim Uredbu 1308. u poglavlju 3. članak 149.pa dalje. Tu je dosta detaljno opisano o svim proizvođačkim organizacijama i na koji način se osnivaju: koje su im obveze, koja prava i ta Uredba 1308. je za sve članice EU. Ono što nije napisano u našim Zakonima, vrijedi to što piše u toj Uredbi. Kod mlijeka je specifično, EK je dala svakoj zemlji članici – količinu mlijeka i broj članova.

-Tko može osnovati proizvođaču organizaciju?
-Mi smo imali Pravilnik o osnivanju proizvođačke organizacije.RH je imala pravilnik proizvođačke organizacije za voće i povrće već 2010. prije nego što smo mi mljekari osnovali proizvođačku organizaciju . Ali do sada ni jedna se nije osnovala, a razlog je tome što Pravilnik koji je kod nas bio na snazi, nije bio kompatibilan sa onim pravilima EUROPSKE DIREKTIVE. To se sada vidi u Zakonu o regulaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda, to se vidi u čl. 37., gdje su navedeni svi pravilnici koji su se morali izmijeniti. Mnogi članci u Pravilniku nisu na snazi, pa se treba rukovoditi člancima iz Europske direktive, a mnogi to neznaju kada počnu čitati Pravilnik. Jer Uredbe EU su obvezujuće. U direktivi EU piše da Ministarstvo poljoprivrede mora priznati proizvođačku organizaciju.

- U kojim poljoprivrednim djelatnostima može biti osnovana proizvođačka orgaizacija?
- Proizvođači iz bilo kojeg sektora čl.1 stavak 2. EU , u proizvodnji a to su : žitarice, riža, šećer, med, maslinovo ulje,lan, proizvodi voća i povrća, banane, vino, duhan,govedina, mlijeko i mliječni proizvodi, ovčetina, kozetina, svinjetina, jaja, perad, pčelarski proizvodi, dudov svilac ,mogu osnovati proizvođačku organizaciju i dobiti priznavanje proizvođačke organizacije, a to propisuje Uredba 1308 / 2013 čl.152. Države članice mogu na zahtjev priznati organizacije proizvođača koje su osnovali proizvođači iz bio kojeg sektora iz čl.1,stavka.2“ Tu decidirano piše “Kontroliraju u skladu sa čl.153. koje su osnovane na inicijativu proizvađača Djeluju na priznavanju posebnog cilja koji treba uključiti barem jedan od slijedećih ciljeva:Osiguravanje da se proizvodnja planira i prilagođava potražnji osobito , što se tiče, kvalitete i kvantitete, 2.koncentriranje ponude i doziraje na tržište proizvoda vlastitih članova uključujući one putem marketinga,(znaći da mogu sami prodavati),3. optimiziranje troškova proizvodnje i povrata, ulaganje u skladu sa okolišnim standardima i standardima o dobrobiti životinja i sabiranje proizvođačkih cijena itd

- Pojasnite koji je značaj proizvođačke organizacije za njene članove?

- Proizvođačka organizacija je protuteža velikim koncernima.Evo realnog primjera. Hrvatska proizvodi pet stotina milijuna litara, odnosno kilograma mlijeka i to je od ukupne europske proizvodnje mlijeka nekih 0,045%. Da se mi svi mljekari u RH udružimo u tu jednu proizvođačku organizaciju mi činimo 0,045% ukupne europske proizvodnje mlijeka. Ali Europa onda kaže ovako: kod nas je minimum i maksimum na nacionalnoj razini do 33% ; mi se možemo organizirati do 45% ukupnog hrvatskog tržišta, tri milijuna litara mlijeka, znači može biti jedna proizvođačka organizacija ili jedno udruženje proizvođačkih organizacija, ali se mi možemo udružiti sa mađarskim ili slovenskim mljekarima, a onda se možemo udruživati i po drugoj osnovi. Takva udruženja se onda zovu trans nacionalna udruženja koja su onda na nivou više država. Dakle mi, ova hrvatska proizvođačka organizacija može postati član udruženja koje proizvodi 3,5% ukupne proizvodnje mlijeka EU. To je 875 puta više nego što je ukupna hrvatska proizvodnja mlijeka.Europa pretendira takvo udruživanje. Laktalis je korporacija koja radi u Fracuskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, i oni imaju svoju politiku. Ako se mi počnemo udruživati na međunarodnom nivou, izvan granica, onda mi Laktalisu možemo postati protuteža.Hrvatska proizvodnja mlijeka je 2,5%-3% proizvodnje količine mlijeka koju prikuplja Laktalis. Mediji pripadaju „igračima“ koji imaju novac, pa takve informacije ne mogu doprijeti do prosječnih ljudi kojima se to treba objasniti. Na ovaj način, kako sam objasnio, mogu se udružiti i voćari i povrćari. Takav način udruživanja itekako bi zasmetao nekom uvozniku voća koji nikada ništa nije proizvodio, samo je uvozio, transportirao i knjižio. I njega nije briga za socijalnu ravnotežu, za ruralni prostor, očuvanje prostora itd.

- EU dijelom financira proizvođačku organizaciju. Recite detalje.
- Da, to je Uredba 1305. to je ruralni razvoj. Tamo je Europa za proizvođačke organizacije predvidjela iznos od 100 000 eura godišnje ili do 10% utržive proizvodnje, ako ta proizvodnja ne prelazi milijun eura, onda dobiva tih 100 000 za administrativne troškove, ali preko ugovora proizvođačke organizacije mora proći ta količina utržive proizvodnje.
Proizvođačka organizacija, prvu i drugu godinu prima 100 000 eura, a treću 80 000 eura četvrtu 60 000 eura, a petu 50 000 eura za početak je to dovoljno, da se može početi radit


- Na tržište tako izlazi, uz industriju i primarni sektor?
- Proizvođačka organizacija se na tržištu se pojavljuje kao treći faktor. Mi smo do sada imali na tržištu ministarstvo kao regulator, i industriju. Europa je vidjela nedostatak, primarni sektori odnosno proizvođači su zakinuti i sada je ona na taj način htjela dati ravnotežu, uključiti primarni sektor na tržištu.
Proizvođač daje informaciju o otkupljenim količinama, onda naše Ministarstvo daje te informacije o količinama EK,ali samo na temelju informacija koje dobije od otkupljivača.A kada proizvođačka organizacija odradi godišnji ciklus, onda i proizvođačka organizacija ima obvezu poslati svoje podatke, do 30. 1. iduće godine EK koliko količina mlijeka je uspjela utržiti.Dosta je taj posao zahtijevan.

- Ali proizvođačka organizacija ima povlastica i kod kredita! Objasnite taj dio.

- Mi u Hrvatskoj možemo ostvariti 50% povrata u okviru realizacije po programu ruralnog razvoja.Ako ste proizvođačka organizacija dobivate 70% povrata,članovi mlađi od 40 godina, oni dobivaju 90 % povrata, dakle,dobiva nepovratni kredit.To je jako bitna stvar. Proizvođačka organizacija mora napraviti plan i program rada za razdoblje od pet godina. Naprimjer voćari mogu osnovati proizvođačku organizaciju i reći u svom programu rada: prve godine ćemo kupiti toliko hektara, drugu sadnice, treću strojeve za održavanje, četvrtu godinu skladište, petu godinu ambalažu za tržnicu.
Kada napravite takav program na pet godina, onda taj program vrijedi pet godina, i ne treba ga svake godine pisati ponovo. Ako se uđe u petogodišnji ciklus, onda je to to.

- Kako predočiti proizvođačku organizaciju na papiru da bi bila priznata od resornog ministarstva?
- Ovisno o kojoj vrsti proizvođačke organizacije koja traži priznanje se radi. Na zahtjevu priznanja mora biti popis svih svojih članova. Tu mora biti, MIPIG iz upisnika, upisana proizvodnja i moraju biti stvarni proizvođači članovi proizvođačke organizacije. A proizvodnju moraju dokazati na bilo koji način. Mi mljekari smo tu proizvodnju dokazali brojevima JMB o proizvodnji, kroz njega se vidi koliko smo robe predali svaki mjesec i sa tim smo dokazali da prelazimo tih tri milijuna litara koje su oni od nas tražili.A neke druge proizvodnje, se mogu ustanoviti na temelju drugih količina. Kada autentično dokažete DA IMATIE MINIMALNU PROIZVODNJU, ODREĐENI BROJ ČLANOVA, onda u roku od 30 dana resorno ministarstvo izdaje rješenje i o priznavanju proizvođačke organizacije.

Nakon toga kreće se u sklapanje ugovora s otkupljivačima naših proizvoda, na temelju zatečenog stanja, ali pod uvjetom da ti ugovori sadrže Uvjete koje propisuje EK. U tom ugovoru mora biti cijena,(mljekari nikada nisu imali cijenu u svom Ugovoru do sada), kakvi su uvjeti u slučaju više sile, kakvi su uvjeti roka isporuke, kvaliteta robe,itd, ima puno stvari koje ti ugovori moraju sadržavati da bi Ugovori bili pravovaljani. Do sada su otkupljivači pisali ugovore. Sada se stvari mijenjaju.Što prije krenemo s tim biti ćemo manje podcijenjeni.

- Kako teče ugovaranje s otkupljivačima proizvođačke organizacije mljekara Drava- Sava?Jeste li sklopili Ugovor s otkupljivačem!JESTE LI DOŠLI DO ŽELJENOG rješenja?
-Ja bih rekao da je prilično veliki otpor tome. Otkupljivači se suprotstavljaju tome.I transparentnost ih muči.Međusobno paraleLna kontrola, nadzor, sve im to nije sasvim uobičajeno.

- Dobiva li svaki član ugovor?
- Mi dogovorimo kao proizvođačka organizacija uvjete, a taj otkupljivač ponovo sklapa ugovor sa svakim našim članom pojedinačno.Mail kontakt: nikola.pajek@kc.t-com.hr

03.07.2014. u 04:03 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 29.06.2014.

TREBA UNAPRIJEDITI EKOLOŠKU PROIZVODNJU


TEK 3,12% POVRŠINA U EKOLOŠKOJ PROIZVODNJI

O ekološkoj poljoprivredi u Hrvatskoj se govori već nekoliko godina kao o djelatnosti koja može biti unosan posao, značajan faktor napredovanja u proizvodnji zdrave hrane, nešto po čemu bi Hrvatska mogla biti prepoznata u svijetu. No želje i realizacija ne slijede isti tijek.

Image and video hosting by TinyPic

Akcijskim planom razvoja ekološke poljoprivrede u RH za razdoblje 2011.- 2016. planirano je da u ekološkom sustavu proizvodnje u ukupnim poljoprivrednim površinama bude 8 % površina. Sada je 3,12 % posto površina u eko proizvodnji što iznosi 40 576 hektara. Od tog broja 19 131 hektar su oranice, 14 274 hektara su pašnjaci, 3 223 hektara ima vočnajka, 791 hektar je pod nasadom vinograda, 1 330 hektara je maslinika, 165 hektara povrća i 1368 hektara aromatičnog bilja.

Image and video hosting by TinyPic
Broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača se povećava iz godine u godinu. Gafikon pokazuje dinamiku povećanja za razdoblje od 2002. – 2013. godine Izvor: ministarsto poljoprivrede iz svibnja 2014. godine

Image and video hosting by TinyPic
Mr. Marija Ševar
Prema riječima mr. Marije Ševar djelatnice Savjetodavne službe i više koordinatorice za ekološku poljoprivredu, širenje spoznaje o ekološkoj poljoprivredi provodi se kroz predavanja stručnjaka Savjetodavne službe i radionica za proizvođače, kroz predavanja studentima Agronomskog fakulteta, Visokog gospodarskog učilišta u Križevcima, izdavanjem letaka i brošura kojima se obavještavaju o "koracima" koje treba proći do ekološkog znaka. Povećanje broja životinja u domaćinstvima u ekološkom uzgoju rezultiralo je proizvodnjom mlijeka, sira i meda s ekološkim znakom.
Uspjeh radne grupe za sirarstvo Savjetodavne službe očitovao se u izgradnji objekata za preradu mlijeka odnosno za proizvodnju sira na ekološkim gospodarstvima.Ekološka poljoprivredna proizvodnja bila je poticana sredstvima gradova, županija i države. To je jedan od glavnih razloga za povećani interes proizvođača za ekološu proizvodnu. Nedostatak većeg broja proizvođača u ekološkom sustavu proizvodnje je taj što poljoprivredni proizvođači nisu imali odgovarajuća znanja za ovaj zahtjevni vid proizvodnje.
"Ekološka proizvodnja poseban je sustav proizvodnje hrane i održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu. Eko proizvodnja podrazumijeva i proizvodnju organskog gnojiva.Organsko odnosno ekološko gnojivo osnova je za ekološku proizvodnju i uzgoj bilja. Jednako je važan uzgoj oprašivača poljoprivrednog bilja. Bez oprašivanja i oprašivača nema niti poljoprivrednog bilja"- ističe mr. Ševar.
Image and video hosting by TinyPic
Uvoz ekoloških proizvoda u RH tijekom 2008. "EKOLOŠKI PROIZVODI imaju svoje kupce na domaćem kao i stranom tržištu.U prodaji su i u trgovačkim lancima. No uvjeti za preradu i doradu ekoloških proizvoda su zahtjevni" mišljenja je mr. Ševar.

Image and video hosting by TinyPic

ŠTO NEDOSTAJE ZA BOLJU EKOLOŠKU PROIZVODNJU ?

Prema riječima mr. Marije Ševar proizvođačima nedostaju manji pogoni za preradu svježih proizvoda.“Poželjno bi bilo da više proizvođača koristi jedan pogon čime bi se smanjili troškovi investiranja. Slaba je organiziranost proizvođača u zadruge, što bi pomoglo boljem plasmanu gotovih proizvoda. Udruživanje u udruge i zadruge prijeka je potreba ekoloških proizvođača, jer samo organizirani, mogu osvojiti domaće, a onda i dio tržišta EU. Zakon je tržišta da traži velike količine roba, a taj kriterij pojedinačni proizvođači ne mogu udovoljiti. Iz tog je razloga udruživanje prijeko potrebno" istiće mr. Ševar.
Prema riječima mr. Ševar bio bi poteban popis trgovačkih naziva dozvoljenih gnojiva i poboljšivača tla, sredstava za povećanje imuniteta biljaka i zaštitu bilja, koja nisu navedena u Fitosanitarnom informacijskom sustavu RH. U Uredbi Europske Komisije br. 889/2008 postoji popis Umjetnih gnojiva i poboljšivača tla – Prilog 1 i Pesticidi- sredstva za zaštitu bilja - prilog II, ali iz tih materijala poljoprivrednom proizvođaču nije jasno, smije li ili ne primjeniti određeni pripravak.
Izradom takvog popisa olakšao bi se rad i ekološkim proizvođačima i savjetnicima Savjetodavne službe. Budući da nema, za sve proizvođače iste informacije, teško je donijeti odluku što se smije, a što ne smije koristiti u eko sustavu tretiranja biljaka a time i proizvodnje. I zbog toga se osjeća nezadovoljstvo eko proizvođača Jer na ovaj način nalaze se u nezavidnoj situaciji i proizvođači i distributeri ekoloških gnojiva i sredstava za povećanje imuniteta biljaka, jednako kao i poljoprivredni proizvođači koji ta sredstva moraju koristiti. Čak devet županija nema savjetnika za ekološku poljoprivredu, a to su:Dubravačko- neretvanska, Primorsko – goranska, istarska, Koprivničko- križevačka, Krapinsko- zagorska, Ličko –senjska, Šibensko-kninska, Varaždnska i Vukovarsko – srijemska županija.

29.06.2014. u 13:49 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2014  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Srpanj 2014 (9)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)
Studeni 2010 (6)
Listopad 2010 (5)
Rujan 2010 (6)
Kolovoz 2010 (2)


Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst

Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se