AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

nedjelja, 23.11.2014.

…izvan teme… DRŽAVA NE MOŽE SERVISIRATI SVOJE DUGOVE, ALI ZBOG DUGOVA DELOŽIRA GRAĐANE!?



GOSPODARSKA ORJENTACIJA
MORA POSTATI PROIZVODNJA A NE UVOZ!


I 2014. kalendarska godina je na kraju, ali ekonomska kriza jednako stabilno, već pet godina, ima veliki utjecaj na kvalitetu života građana u Hrvatskoj. Građani često govore ,što se može čuti u radijskim emisijma, da ljudi koji su nositelji vlasti po svojim funkcijama rade bez dovoljno odgovornosti za svoje odluke.
Jedan od teških primjera je deložacija. Svakoga dana na području Hrvatske, u većim ili manjim gradovima, provodi se jedna deložacija. To znaći da se u ovoj zemlji koja je članica Europske unije, što bi trebalo imati prizvuk nekog pozitivnog statusa ukupne situacije dakle i gospodarstva i građana, jer se u EU ulazi po zadanim pravilima, svakoga dana na temelju Ovršnog zakona, pojedinac ili obitelj, uz pomoć policije iseljava – odnosno istjeruje iz stana. I nitko službeno ne vodi evidenciju gdje takvi ljudi nakon deložacije žive, što je s obiteljima – da li se one raspadaju i što je sa djecom iz deložiranih obitelji. To je situacija kao po onoj narodnoj izreci: jedna nesreća nikada ne dolazi sama, jer ljudi, građani koji nemaju posao, nemaju sredstva za život, po sili Ovršnog zakona još moraju napustiti i svoju jedinu imovinu - krov nad glavom, a to je stan.
Deložacije koje su u tijeku su posljedica velikog financijskog duga stotine tisuća građana koji je nastao zbog toga što ljudi nemaju radno mjesto, ili rade a ne primaju plaču, čime nemaju ni sredstva za život, pa time ne mogu vraćati troškove koje proizvodi njihove vlastite životne potrebe, koji se kao dug reflektiraju na poreznoj kartici. Za stanje zaposlenosti i za radna mjesta s čim je povezana gospodarska stagnacija, time i za rast ili pad BDP-a odgovornost je na državnoj upravi, na Vladi i nadležnim aktualnim ministarstvima, kojima je posao upravo stvaranje uvjeta za zapošljavanje. Jer svaki radno sposoban stanovnik ima pravo na rad. A u Hrvatskoj nema dovoljno radnih mjesta za sve radno sposobne. Nedostaje oko tristo tisuća radnih mjesta. Tek kada bi postojali uvjeti za normalan posao i zapošljavanje tek tada bi Ovršni zakon i ovršitelji imali puno moralno pravo izaći na teren i građane na ime njihovih dugovanja istjerivati odnosno iseljavati iz njihove jedine imovine – iz stana.
Ovršni zakon je kao zakonodavni okvir potreban, ali je u koloziji sa stvarnom gospodarskom situacijom, a time i sa mogućnostima građana je nerealan, nepravedan, pa time moralno potpuno oprećan sa stvarnim stanjem.
Objektivno gledajući činjenica je da država nije u mogučnosti, zbog kritično loš ekonomske situacije servisirati svoje dugove, ali istovremeno deložira zbog dugova građane iz njihovih stanova! Gdje je tu racio, odnosno um, odnosno razum? Ovršni zakon, dakle zakonodavna vlast proizvodi beskućnike u vlastitoj državi! Takvu odluku treba što prije mijenjati. S obzirom na deložacije i broj istjeranih iz stanova , brojke ću iznijeti u jednom od slijedećih tekstova, samo u Zagrebu živi više od dvije tisuće beskućnika.U Hrvatskoj je deložacija generirala nekoliko tisuća ljudi koji su imali, ali su ostali bez kuće ili stana.
Novo je pitanje čiji su i u čije se vlasništvo upisuju stanovi i kuće koje su deložirani građani morali napustiti zbog dugova prema bankama, Elektri itd.
I još je jedan stavak po kome su deložacije građana vrlo prisutne je neriješeno pitanje stanarskog prava, a ignorira se Zakon o naslijeđivanju stana. Država je ukinula stanarsko pravo 1996. i dio građana ne može u svoje stanove, a u stanovima su koji nisu njihovi.

MISLITI PRAKTIČNO I OTVARATI RADNA MJESTA!

Da bi se u Hrvatskoj sretnije živjelo bilo bi potrebno, na mikro razini od čelnika, u općinama, potom u županijama, kao i u gradovima zahtijevati da se za rad osposobi svaka i najmanja infrastruktura u kojoj zaposleni može osvarivati osobni dohodak. S takvim otvaranjem radnih mjesta trebalo bi krenuti iz područja koja misle da ne mogu živjeti samostalno, već su svoje funcioniranje pretpostavili sredstvima iz državnog proračuna. DRŽAVNI PRORAČUN je u općinama i malim gradovima postao IN. Načelnici i mnogi gradonačelnici prestali su misliti gospodarski, a iz državne uprave kao da ne dobivaju upute – kako pokrenuti posao bez ogromnih financijskih sredstava, koje oni očekuju. Kada bi počeli misliti praktično i analizirati svoje potrebe, kao i to što je mjesto imalo prije a sada nema a potrebno je, za kratko vrijeme bi u općini otvorili više radnih mjesta.

U županijama i gradovima, baš kao i u Gradu Zagrebu ima prostora za otvaranje novih radnih mjesta! Kako? Ako se sadašnji prostor može obnoviti malim sredstvima, ne bi trebalo ići u prenamjene i otpuštanja djelatnika, već u novo zapošljavanje i širenje proizvodnje. RIJEČ koja što prije, a u 2015. neizostavno, svakom poslodavcu, direktoru i predsjedniku Uprave mora zvoniti u ušima- što mu ako nikako drugačije, s državne razine mora doći napismeno je – ZAPOŠLJAVANJE, ZAPOŠLJAVANJE, ZAPOŠLJAVANJE.
Činjenica da je protekle tri godine u RH s posla otpušteno više od 80.000 zaposlenih je zastrašujuća s obzirom na realnu situaciju. Aktuelna Vlada doslovno se nije odazivala na informacije radnika koje su prenosili mediji o njihovu otpuštanju i zatvaranju tvrtki. Danak takvoj šutnji i nezainteresiranosti
aktelnih vladinih ministara je javni dug koji je, kažu ekonomisti, SADA na razini 80% BDP-a i juri prema 100% BDP-a . Budući da izvoz hrvatskog proizvoda pada i BDP će biti sve niži.
A Hrvatska gospodarska orjentacija mora što prije, usprkos lobijima, crnom tržištu, nepotizmu i korupciji biti PROIZVODNJA roba, a ne UVOZ, kao što je to sada.


23.11.2014. u 13:35 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 21.11.2014.

MINISTARSKI SASTANAK ZEMALJA REGIJE O AGROBIZNISU



PRETPOSTAVKE ZA ZAJEDNIČKI NASTUP NA TRŽIŠTU

U Dubrovniku je 16. studenog 2014. godine održan ministarski sastanak šest zemalja regije i to Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Mađarske i Slovenije na kojem su glavne teme bile razvoj agrobiznisa u regiji, unapređenje vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u regiji te mogućnosti i pretpostavke za zajednički nastup na trećim tržištima.
Prema informacijama ministarstva poljoprivrede, uz domaćina ministra poljoprivrede RH Tihomira Jakovine na sastanku su sudjelovali Dejan Židan minista Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i prehrane iz Slovenije, Zoran Rajić državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i zaštite okoliša iz Srbije, Miloš Jovanović, direktor Agencije za promociju stranih investicija Crne Gore, Dušan Nešković pomoćnik ministra u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Milán Radácsi, tajnik za ekonomske odnose, Veleposlanstva Republike Mađarske u RH.
Sastanak ministara i predstavnika drugih zemalja održana je prije početka konferencije „FMCG, Retail & AGRIBUSINESS ARENA 2014“, čiji je pokrovitelj Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske. Konferencija je bia posvećena odnosima u prehrambenom sektoru, sektoru robe široke potrošnje i trgovinskim odnosima u regiji jugoistočne Europe, a na njoj je sudjelovao veliki broj uglednih poslovnih leadera i predstavnika velikih kompanija, banaka i maloprodaje.Slijedom održanih prezentacija i razmjene mišljenja o mogućnostima veće regionalne suradnje u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, sudionici ministarskog sastanka su usvojili sljedeće zaključke:

PREPOZNAJEMO različite i kompleksne izazove s kojima su suočeni sektori poljoprivrede i prehrambene industrije u Europi i svijetu, a što zahtijeva ozbiljnu i koordiniranu reakciju nadležnih državnih tijela.
UVAŽAVAMO da poljoprivredni i prehrambeni sektori imaju važnu ulogu u gospodarstvima svih zemalja u regiji te da zajednički napori mogu doprinijeti povećanju njihove konkurentnosti.
SLAŽEMO SE da proces integracije u EU pruža dobre mogućnosti za poljoprivredno-prehrambeni sektor zemalja članica i zemalja kandidata; ipak, ostali oblici regionalne suradnje mogu biti od koristi i treba ih podržati.
U tom smislu, POZDRAVLJAMO postignutu razinu regionalne suradnje među zemljama središnje i jugoistočne Europe i VJERUJEMO da gospodarski interesi i međusobno razumijevanje predstavljaju važnu prednost u poticanju budućih aktivnosti.
SMATRAMO da neka od područja buduće bliskije suradnje uključuju, ali nisu ograničena na, povećanje međusobne trgovinske razmjene, zajedničke napore u prevladavanju barijera na trećim tržištima te zajedničke projekte vezane uz osnovnu infrastrukturu, kao što su navodnjavanje i transport.
POTVRĐUJEMO spremnost zemalja sudionica da razmotre ove i druge načine poticanja buduće suradnje za dobrobit poljoprivrede i prehrambenog sektora u zemljama regije.


21.11.2014. u 02:43 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 20.11.2014.

PROSVJED STANOVNIKA GORSKOG KOTARA U ZAGREBU




BRDSKO PLANINSKI STATUS GORSKOM KOTARU TREBA ZADRŽATI !

Image and video hosting by TinyPic
Prosvjed stanovnika iz Gorskog kotara.

NA trg Sv. Marka a pred zgradom Hrvatskog Sabora u srijedu je došlo prosvjedovati oko 500 stanovnika Gorskog kotara. Cilj njihova prosvjeda bio je skrenuti Vladi pozornost da ne ukida Zakon o brdsko planinskom području kao što je to najavljeno za 1.1.2015.godinu. Ukidanjem tog Zakona Gorski kotar točnije grad Delnice te općine Mrkopalj, Fužine, Vrbovsko, Čabar, i Skrad izgubiti će status brdsko planinskog područja. Gubitkom statusa izgubiti će i financijska davanja po toj osnovi koja iznose 27 milijuna kuna godišnje.
Status brdsko planinskog podrčja koje Gorski kotar ima je stvaran i nije administrativno pripisan. Naime geografski položaj tog područja je uistinu brdsko planinski - a glavni argument za to, kažu stanovnici toga kraja, je duga i hladna zima, Blaženka Vučić kaže da za svaku zimu treba spremiti 12 metara drva, jer zima traje do svibnja mjeseca. Snijega je u izobilju, ceste treba čistiti od snijega i održavati, te posipati solju, jer djeca moraju ići u školu, sve dostave s opskrbom moraju raditi, što podrazumijeva i dostupnost kola Hitne pomoći i pristup stanovnika tijekom zime Domovima zdravlja. Jer zimski uvjeti života tu ne traju dva tjedna, već do svibnja mjeseca i pitanje je kako će život u Gorskom kotaru funcionirati u dugom zimskom periodu, ako Vlada ukine proračunsi novac kažu Tomica i Blaženka Vučić te Vidoš Vlastimir. Vlastimir ističe da u Gorskom kotaru nitko tko ima automobil ili neko drugo vozilo ne može biti bez zimskih guma, baš kao ni bez tople zimske odječe i adekvatne hrane.
Moji sugovornici kažu da JE NEZAMISLIVO DA SE U PERIODU ZIME NE ČISTE CESTE I da se ne posipaju solju radi prohodnostI. A ukidanjem brsko planinskog statusa za područje Gorskog kotara, ŠTO ĆE ZA POSLJEDICU IMATI UKIDANJE 27 milijuna proračunskog novca, čini se da Vlada baš to priprema stanovnicima u jeku zime.
Podpredsjednici Sabora Dragici Zgrebec predstavnici Gorskog kotara su predali peticiju "Za spas Gorskog kotara" koju je potpisalo 11 000 stanovnika s područja brdsko planinskog područja


Image and video hosting by TinyPic
Slijeva: Vidoš Vlastimir, Blaženka i Tomica Vučić na Trgu Sv. Marka u Zagrebu-

Image and video hosting by TinyPic
Gradonačelnik grada Delnica Ivica Knežević došao je sa prosvjednicima, sumještanima iz Gorskog kotara pred zgradu Sabora poručiti da Vlada
radi na štetu stanovnika tog područja ako im ukine 27 milijuna kuna.


20.11.2014. u 23:53 • 0 KomentaraPrint#^

…HAZU… UMRO UTEMELJITELJ IMUNOLOŠKOG ZAVODA U ZAGREBU!


POKRENUO JE RAZVOJ I PROIZVODNJU
BAKTERIJSKIH I VIRUSNIH CJEPIVA


U Zagrebu je 19. studenog 2014. u 98. godini života preminuo akademik Drago Ikić, istaknuti hrvatski imunolog i utemeljitelj Imunološkog zavoda u Zagrebu, informacija je iz ureda za odnose s javnošću HAZU.
Akademik Ikić se rodio 2. srpnja 1917. u Foči, a gimnaziju je završio u Zagrebu gdje je 1942. diplomirao na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Radio je u Državnoj bolnici u Tuzli, a nakon što se pridružio Antifašističkoj borbi od 1944. do 1946. bio je voditelj Zdravstvenog odjela Okružnog narodnog odbora Biokovo, odnosno voditelj Oblasnog narodnog odbora Dalmacije. Od 1947. do 1950. bio je pomoćnik ministra zdravlja Narodne Republike Hrvatske.
Od 1946. do 1947. stručno se usavršavao iz područja bakteriologije i higijene u Parizu, Zurichu, Ženevi, a 1952. u Londonu i Kopenhagenu iz područja vakcinologije. Doktor znanosti postao je 1958., a 1962. profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Od 1947. radio je na Bakteriološkom odjelu Centralnog higijenskog zavoda u Zagrebu, a potom na Odjelu za pripremu seruma i vakcina. Kad je Odjel 1956. izdvojen iz sastava Zavoda kao samostalna ustanova, Drago Ikić postao je njegov direktor. Odjel je 1959. prerastao u Zavod za kontrolu i ispitivanje imunoloških preparata, a 1961. u Imunološki zavod kojem je Drago Ikić bio direktor sve do umirovljenja 1982.

Najznačajnija dostignuća akademika Drage Ikića su proizvodnja cjepiva, antiseruma i drugih proizvoda iz plazme te aktivnost unutar Svjetske zdravstvene organizacije. Od 1973. do 1982. bio je na čelu Međunarodnog referentnog centra za bakterijska cjepiva Svjetske zdravstvene organizacije osnovanog u Imunološkom zavodu. Pokrenuo je razvoj i proizvodnju bakterijskih i virusnih cjepiva te humanog leukocitnog interferona kao i široku primjenu humanih diploidnih stanica u proizvodnji virusnih cjepiva. Novi sojevi virusa (Edmonston-Zagreb) za proizvodnju cjepiva prihvaćeni su od Svjetske zdravstvene organizacije i distribuirani u velikom broju zemalja. Akademik Ikić je potaknuo i razvio Odjel za bazična istraživanja za područja transplantacijske i celularne imunologije, alergologije, a kasnije i psihoneuroimunologije.
Za redovitog člana Akademije Drago Ikić izabran je 1977., nakon što je od 1968. bio je dopisni, a od 1972. izvanredni član. Od 1978. do 1989. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti i član Predsjedništva Akademije, a od 1982. do 2008. bio je voditelj Akademijinog zavoda za imunologiju i genetiku tumora. Bio je predsjednik Međuakademijskog odbora za biološke preparate, član The Royal Society of Medicine, The New York Academy of Sciences, Američkog udruženja za unaprjeđenje znanosti, Tijela eksperata za biološku standardizaciju Svjetske zdravstvene organizacije te počasni član Svesaveznog naučnog društva mikrobiologa i epidemiologa I.I. Mečnikov u bivšem SSSR-u.
Objavio je oko 250 znanstvenih i stručnih radova iz područja imunologije, virusnih i bakterijskih cjepiva te interferona. Za svoj rad dobio je niz nagrada i priznanja – 1972. Republičku nagradu Ruđer Bošković, 1980. Republičku nagradu za životno djelo, a 2012. Red Danice hrvatske s likom Ruđera Boškovića.





20.11.2014. u 06:29 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 19.11.2014.

POSLOVNI DNEVNIK POKRENUO BILTEN ZA POLJOPRIVREDNIKE



PROJEKT - POSLOVNI UZLET

U okviru suradnje s Ministarstvom poljoprivrede, a prema informacijama glasnogovornika Kuskunovića, Poslovni dnevnik je pokrenuo izdavanje mjesečnog biltena za poljoprivrednike sa specijaliziranim temama i edukativnim savjetima. Bilten će izlaziti idućih 14 mjeseci, a prvi broj posvećen je proizvodnji žitarica i bit će tijekom ovog tjedna preko Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju poslan na e-mail adrese poljoprivrednih gospodarstva.
U projektu Poslovnog dnevnika - Poslovni uzlet, na županijskoj i regionalnoj razini u 2015. godini provoditi će se edukacija poljoprivrednih proizvođača u raznim gradovima Hrvatske. Kroz cjelogodišnju kampanju, nositelji projekta upoznat će javnost s uspješnim pričama malih i srednjih poduzetnika, na županijskoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, te organizirati popratne manifestacije seminarsko-edukativnog tipa, koje služe povezivanju malog i srednjeg poduzetništva općenito te njihovoj edukaciji, a u svrhu promicanja i poboljšanja njihovog poslovanja.
„Obzirom da su obiteljska poljoprivredna gospodarstva također mali poduzetnici kojima je potrebna edukacija u svim sferama, a posebice u segmentu korištenja EU fondova, smatramo kako je uključivanje Ministarstva u ovaj projekt od izuzetne važnosti te nam je cilj promicanje znanja i informacija koje će olakšati povlačenje novca za ruralni razvoj te da uspostavimo još bolji direktan kontakt i provodimo edukacija poljoprivrednih proizvođača“, izjavio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina. "U sklopu Poslovnog uzleta održava se i niz specijaliziranih događanja pod nazivom Snaga hrvatske hrane, a riječ je o okruglim stolovima posvećenih različitim segmentima proizvodnje i plasmana hrvatske hrane. U intervalu od listopada 2013. do studenog 2014. održano je ukupno 7 okruglih stolova, čija je tematika objedinjena završnom jednodnevnom konferencijom na temu hrvatske hrane, koja je održana 11.studenog u Osijeku te je okupila predstavnike akademske zajednice i javne uprave, proizvođače-poduzetnike te stručnjake Ministarstva poljoprivrede", izjavio je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislava Šimatovića.
Poslovni dnevnik će pokloniti jednogodišnju pretplatu svog dnevnika za 63 obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja su tijekom ove godine nominirana za nagradu “Zlata vrijedan“ 2014. godine – izbor najboljeg OPG-a u Hrvatskoj.

19.11.2014. u 11:06 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 16.11.2014.

HSLS U VIŠE GRADOVA ORGANIZIRAO PRODAJU MANDARINA OPG PROIZVOĐAČIMA IZ PLOČA



"ODRAĐUJEMO POSAO MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE"

„Odrađujemo posao ministarstva poljoprivrede, jer bi ministarstvo poljoprivrede trebalo interesirati gdje OPG proizvođači prodaju svoj proizvod u uvjetima kada je zbog embarga izvoz onemogućen.Ono što je dobro je što su naši građani velikog srca i uvijek su se spremni odazvati na ovakve akcije. U dva dana, prošle i ove subote, u Zagrebu će biti prodano 40 ili 60 tona mandarina. Prodaju smo prije toga organizirali u Zadru, Čakovcu, Splitu, Rijeci, a prodaju mandarina organizirati ćemo i u gradu Varaždinu. Građani su solidarni s našim proizvođačima, kupuju hrvatski proizvod, hrvatsku mandarinu i to je ono što je važno u ovoj akciji“ rekao je u subotu predsjednik političke stranke HSLS Darinko Kosor pred novinarima na Borongaju na mjestu prodaje mandarina.

Image and video hosting by TinyPic
Kupci su stajali u debelom redu da bi kupili mandarine

Anđelina Duganđić jedna od sedam OPG proizvođača koji su imali priliku prodavati svoje mandarine u Zagrebu zahvalila se u svoje ime i ime još šest OPG-a na pomoći oko organizacije prodaje mandarina i to predsjedniku Kosoru, gospodinu Ostojiću i svima iz političke stranke HSLS, čija je idejna začetnica prodaje mandarina gospođa Renata Šeperić Petak, ( opširniji tekst na http://agropolitika.blog.hr od 9.11. 2014.) Zahvalila je i Matku Radonjiću koji im je, kako je rekla gospođa Anđelina, pomogao sve to pokrenuti. „Sada dolazi i cikla i kupus, pa ako bude interesa i potrebe mi smo tu“ – dodala je Anđelina. Što se klementina tiče, rekla je da one dolaze nešto kasnije, točnije u mjesecu prosincu. Ali nasadi klementina pretežno su u Opuzenu, a ove mandarine koje sada prodaju su na nasadima u Kominu i Rogotcu u općini Ploče.

Image and video hosting by TinyPic
Kupci, gospođe Biserka Pogačić iz Oboja i Mira Petrović iz Dubrave.“ Ideja o kupnji mandarina od proizvođača je odlična. Mi kupujemo svježu domaću mandarinu, a proizvođači prodaju na licu mjesta i tako odmah naplaćuju svoj proizvod bez posrednika i marže“ - zaključile su gospođe


Image and video hosting by TinyPic
Predsjednik HSLS-a Darinko Kosor, Dorica Nikolić i Renata Šeperić Petak. U pozadini Goran Kurevija.

Gospođa Renata Šeparić Petak je najavila prodaju ličkog krumpira za zagrepčane po cijeni od tri kune za kilogram, već za slijedeći vikend također na prodajnom prostoru na Borongaju. No detaljniju obavijest o toj akciji objaviti ću pravovremeno na Agropolitici
Doduše, ovaj put je prodaja mandarina potrajala čak do 17 sati, jer je drugi kamion s mandarinama došao, zbog zastoja u putovanju, oko 13 sati na Borongaj, na prodajno mjesto.

Image and video hosting by TinyPic

Članovi stranke HSLS-a sa OPG proizvođačima mandarina iz općine Ploče.

16.11.2014. u 10:33 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 15.11.2014.

STATISTIKA MLJEKARSTVA ZA LISTOPAD 2014.


VIŠE MLIJEKA ZA 4,54 % U ODNOSU NA ISTI MJESEC 2013. GODINE!

Jelena Cvitaš viša stručna savjetnica u Uredu za informiranje, odnose s javnošću i međunarodnu suradnju iz Hrvatske poljoprivredne agencije poslala je
podatke u brojkama za mjesec listopad tekuće godine iz kojih se može pročitati isporučena količina kravljeg mlijeka, te broj isporučitelja do mjeseca rujna.
Tablice sadrže broj isporučitelja mlijeka po mjesecima za godine 2011., 2012.,2013., i prvih devet mjeseci u 2014. godini, a isto je i sa brojem isporučenih količina kravljeg mlijeka kome su dodane brojke i za mjesec listopad. Brojke, s obzirom na rast ili pad broja isporučitelja ili isporučene količine mlijeka mogu se komparirati.



Image and video hosting by TinyPic

15.11.2014. u 21:30 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 14.11.2014.

...HAZU… AKADEMIK KUSIĆ PONOVNO PREDSJEDNIK



„AKADEMIJA TREBA IMATI INICIJATIVU, A ŠTO MANJE REAGIRATI“

Akademik Zvonko Kusić ponovno je izabran za predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na izbornoj skupštini HAZU održanoj u četvrtak navečer 13. studenog na kojoj su birani članovi novog Predsjedništva Akademije. Na skupštini su ponovno izabrani i potpredsjednici HAZU, akademik Jakša Barbić i akademik Velimir Neidhardt te glavni tajnik akademik Pavao Rudan, informacije su Marijana Lipovca iz ureda za odnose javnošću HAZU.
Akademik Zvonko Kusić rođen je 1946. u Zagrebu, po struci je liječnik, specijalist nuklearne medicine te specijalist radioterapije. Redoviti je profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kojem je bio i dekan i predstojnik je Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničke bolnice "Sestre milosrdnice" u Zagrebu gdje je bio i ravnatelj. Stručno se usavršavao u SAD-u i Velikoj Britaniji. Redoviti član HAZU postao je 2000., a od 2004. do 2010. bio je tajnik Razreda za medicinske znanosti. Za predsjednika HAZU izabran je 2010.
U svom se govoru akademik Kusić osvrnuo na rad Akademije u svom dosadašnjem mandatu i iznio program za iduće razdoblje. Istaknuo je da u Akademiji u protekle nepune četiri godine održano 1233 događanja, poput znanstvenih skupova, okruglih stolova, tribina, izložbi i koncerata te da su izdane 632 edicije. Samo u 2013. bilo je 399 različitih događanja i izdano 200 edicija. U mandatu sadašnjeg Predsjedništva Akademija je proslavila svoju 150. godišnjicu, osnovala je nove zavode u Križevcima i Rijeci, donijela deklaraciju kojom je podržala ulazak Hrvatske u EU, a svojim je deklaracijama osudila prvostupanjske presude Haaškog suda generalima iz Hrvatske i BiH te reagirala na osporavanje hrvatskog identiteta Bunjevaca. Uvedena su redovita predavanja četvrtkom kao dijalog s javnošću, kao i Dani otvorenih vrata HAZU. Akademija je osnovala i odbore za koordiniranje rada svojih znanstveno-istraživačkih jedinica i za zaštitu dobara od nacionalnog interesa, kao i povjerenstvo za promicanje znanosti od nacionalnog interesa. Također je bila uključena u izradu smjernica za strategiju odgoja, obrazovanja, znanosti i tehnologije koje su velikim dijelom ugrađene u Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije. "Ovaj golemi rad Akademije vjerojatno bi bio ponos svakog društva", kazao je akademik Kusić. Spomenuo je i rad Zaklade HAZU koja slavi svoju 20. godišnjicu i koja je do sada s 15 milijuna kuna financirala 1085 projekata i pomogla izdavanje 500 publikacija. Predsjednik HAZU odao je priznanje akademicima koji i danas sudjeluju u izgradnji znanstvenog i kulturnog identiteta nacije.
Akademik Kusić je najavio da će Akademiju, unatoč financijskim restrikcijama, i u idućem razdoblju obilježiti kontinuitet dosadašnjeg rada, pri čemu je istaknuo nastavak suradnje sa srodnim institucijama i resornim ministarstvima, uključenje u europske znanstvene projekte, kao i unapređenje međunarodne suradnje. "Akademija što više treba imati inicijativu, a što manje reagirati", poručio je akademik Kusić. Najavio je da će HAZU, kao referentno mjesto u društvu, i dalje nastaviti s održavanjem znanstvenih i stručnih skupova o svim društvenim problemima na kojima se donose rješenja utemeljena na znanstvenim, stručnim i etičkim principima. "Akademija je jedina u stanju, na osnovu svog autoriteta, kontinuiteta, nepristranosti i neovisnosti, mobilizirati i okupiti najbolje stručnjake i znanstvenike iz cijelog društva. Konsenzus o kojem svi pričaju postoji jedino u Akademiji. Ona promiče jedinstvo nacije i u ovoj Akademiji postoji samo jedna Hrvatska. Akademija je najveća konstanta, najveći simbol i savjest nacije", rekao je akademik Kusić.
Najavio je i da će HAZU uskoro obilježiti 130. godišnjicu Strossmayerove galerije starih majstora, 120. godišnjicu smrti Franje Račkog, 80. godišnjicu dolaska Bašćanske ploče u palaču HAZU, a iduće godine i 200. godišnjicu rođenja Josipa Jurja Strossmayera.

14.11.2014. u 08:17 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 13.11.2014.

HSLS DOVOZI MANDARINE U ZAGREB


PLASMAN ZA MANDARINE

Politička stranka HSLS u subotu 15.studenog ponovno organizira dovoz mandarina hrvatskih poljoprivrednih proizvođača iz doline Neretve u Zagreb. Mandarine će se prodavati po tri kune za kilogram na lokaciji Borongaj, kod okretišta tramvaja u vremenu od 7 do 14 sati. Za prodaju je predviđeno 40 tona, odnosno 40.000 kilograma mandarina, koje će, kako je dogovoreno biti dopremljene od sedam OPG proizvođača iz doline Neretve.

Da podsjetim, prvu dopremu i prodaju mandarina iz doline Neretve u Zagrebu na Trgu bana Jelačića HSLS je organizirao u subotu 8. studenog. Količina od 20.000 kg, koja je bila dopremljena od pet OPG proizvođača, zagrepčani su pokupovali za manje od dva sata.

Smisao akcije dopreme mandarina u Zagreb je želja da se pomogne OPG proizvođačima plasmanom prodaje tog proizvoda koji je zbog ruskog embarga na izvoz izgubio tržište.

13.11.2014. u 05:37 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 11.11.2014.

ZAVRŠNO IZLAGANJE CZESLAWA SIEKIERSKOG ČELNIKA ODBORA ZA POLJOPRIVREDU EU PARLAMENTA



“POSTOJE PONEKAD PREVELIKI ZAHTIJEVI EUROPSKE UNIJE”

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski, koji je inače Poljak, posjetio je krajem listopada Hrvatsku .Razgovarao je 31. 10. s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom. Istoga je dana u Hrvatskom Saboru u dvorani Josip Šokčević održan okrugli stol na kome je bio glavni govornik o čemu sam objavila tekst na datumu 1.studeni http://agropolitika.blog.hr.

No sada objavljujem završno izlaganje Czeslawa Adama Siekierskog, koje sam snimila, koji u tom govoru, preko prevoditeljice, izriče stavove i informacije o mnogim komponentama i hrvatske i europske poljoprivrede, kao i o administraciji europske unije. Takvi stavovi izrečeni od nekoga drugog bili bi samo želje ili predpostavke – nitko u njih ne bi vjerovao, niti bi ih mogao ozbiljno razmatrati. Ali u slučaju kada to govori predsjednik Odbora za poljoprivredu u parlamentu Europske Unije, to ima svoj značaj i težinu. Te i takve informacije mogu biti razlog za drugačije razmišljanje i nove odluke u hrvatskoj poljoprivredi.

“ Imamo razne mogučnosi suradnje. Istina je takva da previše ima upravljanja administracije sa strane Bruxellesa. Mi svi tražimo pravi put. Poljska je 10 godina u EU, govorim o svojoj državi, a imamo jako puno problema koji nisu riješeni. I to po pitanju ekonomije i problema izravne prodaje . Postoje ponekad preveliki zahtijevi sa strane Europske Unije i ti zahtijevi nisu dobri. S jedne strane imate osječaj da je takva situacija naprimjer u Francuskoj da bi sve funkcioniralo. Tako imate doživljaj da su neki zahtijevi viši i iveći prema novim članicama nego prema starim članicama. Što se tiće programa Libera smatra se da je poljoprivredna politika područje iskorištavanja aktivnosti i suradnje s lokalnim upravama. I bio bih malo prepotentan kada bih htio Vama neke stvari objašnjavati, a mi u Poljskoj imamo s tim velike probleme.Govorio sam o pitanjima klanja životinja. Tu vidimo velike šanse za mala gospodarstva. Europska Komisija se po meni previse upliće u ta pitanja u vezi sa kritikama koje su se vratile iz Bruxellesa u vezi ruralnog razvoja. Neke su države poslale projekte da ranije ispitaju neka pitanja, da kasnije izbjegnu količinu prigovora. Imamo različite vrsta prigovora ponekad je problem s procedurom, ali ponedak ovi ljudi u Bruxellesu htjeli bi da sve ide nekim prečicamaa. O tome sam razgovarao s nekim pduzetnicima i ljudima koji rade u strukturama EU. Iznijeli su elemente inovativnosti. Ali inovativnost ne možemo gledati iz perspective zapada i to prebacivati u Poljsku ili Hrvatsku sredinu. Tu inovacija malo drgačije izgleda nego što izgleda na Zapadu. Početnicima je inovacija i u Hrvatskoj i u drugim zemljama tek prvi korak. I možda je bitno da se ovdije dovode osobe koje rade u strukturama u Bruxellesu, neka oni sami vide kako izgleda situacija u Hrvatskoj, neka oni to dožive. Imati će drugačiji pristup ovim problemima.

Ja sam jučer pričao, nakon što sam razgovarao s Upravom koja je vezana uz poljoprivredu, govoreći o tome da gledam kroz prizmu određene države, da ne bude jedan kriterij prema svima. Trebamo pomagati, a ne sastavljaati zahtijeve koji će samo otežavati. To je još veliki posao u budućnosti za nas. Regionalizacija zajedničke poljoprivredne politike, mislim da je prisutna kod Vas kao i u drugim državama koje traže da se drugi stup daje na raspolaganje regionalnoj upravi, isto tako se događa i u drugim državama. Različito to izgleda. Imamo odgovor i da i ne. Iskustva pokazuju da neke regije još ulažu svoja sredstva i rade dobar program. Drugi i opet skidaju sredstva. Samo znamo koja je različitost naprimjer samo u vašoj državi :imamo brdska područja, imamo otoke, imamo područja gdje se razvija poljoprivrda. Mi moramo voditi razlike, a tu je velika uloga samouprave i to je dobro. Kohezijska politika, politika koja je prošle godine prvi puta prošla 44% koja je nadmašila dio za poljoprivredu. Isto tako ta se politika mora baviti poljoprivredom, jer problem je strukture, problem je poduzetništva. Ruralna područja moraju imati ideju kohezijske politike.

Sve to lijepo zvuć:i regional razvoj, ruralni razvoj. Imamo puno programa u organizaciji gospodarstava, a pnekad ima premalo sredstava za razvoj infrastrukture u ruralnim područjima. Imamo programe koji bi podupirali razvoj te regie u smislu poduzetništva. Podigli bi ruralni razvoja urbanom načinu života. Sve to govorim o uravnoteženom razvoju.
PITANJE ZEMLJE. Mislim da je tu dobar primjer Francuska.Tamo je zemlja u najmu i od susjeda i ugovor mora biti višegodišnji najam. U poljoprivredi ulaganje ne može biti jednogodišnje. Najam mora biti višegodišnji. Imamo takav problem u državi da stožer ima zemlju. Jer kod nas je nadoplata po hektaru. To uzima vlasnik, a trebao bi uzimati onaj tko radi tu zemlju. To je vezano sa radom, a ne sa vlasništvom. I to je veliki problem. Ja znam da je o takvim problemima teško I govoriti, te je problem ponekad teško i dokazati. Zato pitanje najma zemljišta je pitanje jako potrebno i u Hrvatskoj. I to pitanje treba regulirati zakonskim odredbama.

Što se tiče pitanja trgovine, na ta pitanja odgovara EU, jer to pripada nadležnosti EU. I tako vidimo različite reakcije vezane sa krizom, sa embargom. Isto tako govorimo o vanjskim aspektima poljoprivrednog razvoja.To su pitanja za sudjelovanje vaših europralamentaraca u raznim područjima. Svugje se bore za pitanja države. I svugdje u svim odborima bave se i pitanjima poljoprivrede. Isto tako pitanja financiranja EU, tu pitanja dodiruju strukturu poljoprivrede. .Isto tako minjenja se politika nadoplata financijskih pomoći. Nema više nadoplata za proizvodnju . Znaći stvaralo se tako u sedamdesetim godima nadoplata za proizvod, pa su se stvarali troškovi kao što je skladištenje i prodavanje tih dobara. Sad se mijenja ta politika. Budimo iskreni u poljoprivredi je potrebna intervencija. Svjesni smo toga ako uložimo u nove tehnologije, ako uložimo u nove načine obogačivanja zemljišta, mi čemo 10-15% podignuti proizvodnju. Isto tako moramo biti svjesni da imamo povlasticu proizvodnje kao što je kukuruz, što ima utjecajaa na svinjogojstvo i govedarstvo Isto tako ako imamo viška kukuruza više se isplati ulagati u proizvodnju da bi se moglo pomoći ovom dijelu stočarstva. I isto tako pitanje embarga za Rusiju, pitanje trgovine. Nije taj program tako jednostavan. Kada počnemo prodavati, kada domaći proizvod bude na drugim tržištima, opet će biti teška situacija. Naprimjer Poljska, kada nađemo drugog kupca, biti će nama jako teško vratiti se na Rusko tržište , koje će u međuvremenu naći neke druge partnere.. Embargo te krize malo po malo će se prelijevati na države koje su najviše pogođene, prolijevati će se i na druge zemlje .Ova sredstva iz prve tranše za države oštećene embargom malo su iskorištena. Sve će se mijenjati kada se promijeni sitacija u politici.Trebamo promatrati politiku, svjetsku situaciju. Moramo isto tako raditi na senzibilitetu u EU, za ono za što se borimo, da čujemo sobe koje su direktno vezane uz poljoprivredu i da ih uključujemo u rasprave. I dizanje senzibiliteta.Porasla je kompetencija znanja. Raditi ćemo na tome da brže reagiramo jer brža reakcija je isto tako jeftinija reakcija. Mislim da nemožete sebi previse predbacivati da ste previse zanemarili, da ste previše zakasnili, Puno je problema. A mi, mislim na Poljsku, smo već deset godina u EU,u razdoblju priprema imali smo čak više pomoći nego vi. I još uvijek ne možemo se snaći u nekim problemima oko malih i velikih gospodarstva. Isto tako moramo paziti da process koncentracije i konsolidacije koji će se događati, ima neki prirodni ekonomski tijek.

Program lokalnog ekonomskog gospodarernja znaći ako kupujemo proizvode u regiji, onda novac ostavljamo u regiji. Trebali bismo se hraniti proizvodima kojih bar 80% potječe iz regije. Ono što sigurno mogu reći je da moramo smanjiti adminstraciju, moramo uključivati poljoprivrednike u funkcioniranje. Gospođa Marijana (Petir) može potvrditi da o tome govorimo non stop na Odboru. Tako je s pitanjem grininga koje je komplicirano pitanje. Nadam se da ćemo popraviti naše greške. I opet se moramo pripremati. Prije svega moramo govoriti o mnogim stvarima., Jako je bitan dijalog, partnerski dijalog sa svim institucijama EU . I ne na takav način dijalog, kao što smo imali primjer u Poljskoj, kada se minister poljoprivrede malo izvikao na poljoprivrednike na određeni naćin, pa su sada svi uvrijeđeni. Mi zagovaramo pravni dijalog..
Htio sam istaći da je jako bitno da se poljoprivrednici spajaju, udružuju, u proizvođačke organizacije i druge, a za to je potrebno da se izrade instrumenti podrške I tu se treba predano raditi .
Svjestan sam da se nisam referirao na sva pitanja. Bitno je da razmjenjujemo mišljenja. Bitno je što želimo napraviti od malih poljoprivrednih gospodarstaa. Želimo da imaju neki svoj biznis."


RAZGOVARALI JAKOVINA I SIEKIERSKI

Ministar Tihomir Jakovina sastao se 31. listopada u Ministarstvu poljoprivrede, s predsjednikom Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslawom Adamom Siekierskim. Prema informacijama iz ministarstva poljoprivrede
ministar je rekao predsjedniku Odbora za poljoprivredu europskog parlamenta da je Hrvatska ima ukupno 193.117 OPG-a. Od toga je broj nositelja OPG-a mlađih od 40 godina ima 17.749, a starijih od 65 godina 69.552. U Hrvatskoj do 5 hektara zemljišta obrađuje 114.759 OPG-a, dok ih čak 60% obrađuje do 3 ha.

Sukladno novoj Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, mali poljoprivrednici su, po definiciji na razini EU, gospodarstva kojima se isplaćuje godišnji poticaj u iznosu od 200 do 1.250 eura. „Provedba mjere na razini EU je izborna, što znači da države članice mogu, ali i ne moraju, primijeniti ovaj program, a Republika Hrvatska je osigurala 2% omotnice u iznosu od oko 8,5 milijuna eura, kao poticaj za male poljoprivrednike“ rekao je Jakovina. Dodao je kako se „prema prijedlogu hrvatskog modela potpora, proizvođači dobrovoljno odlučuju da li će sudjelovati u ovom programu ili ne. Ako će sudjelovati, ostvarivat će godišnji poticaj od oko 5.000 kn. Cilj ove mjere je smanjivanje administrativnih troškova jer ta gospodarstva ne podliježu kontroli višestruke sukladnosti.“
Jakovina je napomenuo kako je Hrvatska obilježila Međunarodnu godinu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava nizom događaja, okruglih stolova i manifestacija, pri čemu je po prvi put pokrenut Projekt Zlata vrijedan - izbor najboljeg OPG-a koji se pokazao kao jedan od izvrsnih načina promocije i marketinga hrvatske poljoprivrede.

Predsjednik Odbora za poljoprivredu i ruralni razvoja Europskog parlamenta Czeslaw Adam Siekierski istakao je kako je važno stvarati pozitivnu klimu za održavanje malih gospodarstava s dodanim vrijednostima, te kako ona nisu konkurencija velikima, već njihova nadopuna. Napomenuo je kako „mali OPG-i moraju biti u fokusu kako resornih državnih institucija tako i jedinica lokalne samouprave, a vrlo je bitno uvjeriti poljoprivrednike koliko je važno udruživanje.“
„Kroz Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. - 2020. u okviruMjere 6 „Razvoj poljoprivrednog gospodarstva i poslovanja“; podmjere 6.3. Potpora za mala poljoprivredna gospodarstva predviđena je potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.
Cilj potpore je pomoć takvim gospodarstvima u njihovu prijelazu na tržišno orijentiranu proizvodnju da ista postanu komercijalno održiva, što je preduvjet za postizanje konkurentnosti u poljoprivrednom sektoru“, zaključio je Jakovina.



11.11.2014. u 06:09 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< studeni, 2014  
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Studeni 2014 (19)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)
Srpanj 2011 (7)
Lipanj 2011 (7)
Svibanj 2011 (9)
Travanj 2011 (3)
Ožujak 2011 (8)
Veljača 2011 (6)
Siječanj 2011 (5)
Prosinac 2010 (5)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika


Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.




Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se