AgroPolitika http://agropolitika.blog.hr

petak, 03.07.2015.

AFIRMACIJNA HAZU U DRUŠTVU


AKADEMIK ZVONKO KUSIĆ:

AKADEMIJA SE NE SMIJE MIJEŠATI U DNEVNU POLITIKU

Predstavljanje polugodišnjeg rada HAZU novinarima 2.7. 2015., bio je povod i za kratki i brzi intervju s predsjednikom HAZU.
Zvonko Kusić, u drugom je mandatu predsjednik Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti, liječnik je, predstojnik Klinike za onkologiju i nuklearnu medicinu Kliničkog bolničkog centra Sestre milosrdnice i pročelnik Katedre za onkologiju Medicinskog fakulteta. A bio je i dekan Medicinskog fakulteta i ravnatelj kliničke bolnice Sestre milosrdnice u Vinogradskoj bolnici u Zagrebu.

Kako se postaje akademik?

To je jedna kompleksna procedura. Akademija ima devet razreda i ima Skupštinu i da bi netko bio izabran za akademika poticaj treba prvo doći iz razreda. A u razredu postoje dva tajna glasovanja i kandidat mora biti izabran u oba glasovanja. U razredu je broj članova konačan i netko od dosadašnjih članova Aademije u razredu mora umrijeti da bi se stvorila potreba za novim članom. Kada kandidat bude izabran u razredu na to upražnjeno mjesto, glasa se na Skupštini za njegovo pristupanje Tada glasaju za predloženog novog kandidata i pjesnici i slikari i matematičari, svi zajedno. Na Skupštini izbor novog člana za akademika mora biti potvrđen.

Image and video hosting by TinyPic
Predsjednik HAZU u drugom mandatu akademik Zvonko Kusić (fotka mzz)

Mora li kandidat biti doktor znanosti?

Postoje umjetničke grane gdje nema doktorata. Opće je pravilo da kandidat mora imati prerogative redovnog profesora, vrlo rijetko je da netko nije bio redoviti profesor. Većinom su bili dekani. Kandidat mra biti opće priznat znanstvenik ili umjetnik. Kandidata predlažu ili članovi razreda koji već jesu akademici ili fakultetska Vijeća.

Postoje li neke beneficije za članove akademije u društvu?

Ne


Da li je HAZU dovoljno prepoznat u javnosti?

Mi bismo voljeli da je više prepoznat nego što je, ali ja sam danas (op.a 2.7.) naglasio, da se u zadnje vrijeme pojavljuje osječaj da se akademike i njihove članove sve više pozivaju, traže naše mišljenje, citiraju nas. U javnom prostoru se pojavljuju oni stavovi koje je Akademija na neki način kroz svoje skupove afirmirala. Dakle taj utjecaj Akademije prepoznatljivo se pojačava, ali i dalje je nedovoljan. A nedovoljan je vjerojatno zato jer mi živimo u svijetu spektakla, estrade i senzacionalizma. Danas su dominantne te pojave, tako da Akademija s ozbiljnim intelektualnim radom, gdje se teži ka uravnoteženom , ja to zovem glas razuma, teško da može biti sa ovim današnjim načinom života dovoljno zanimljiva.

Zašto članovi Akademije svojim kompetencijama više kroz znanstvene stavove ne utječeu na politiku i odluke hrvatskih političara?

Akademija se zalaže za trajne vrijednosti, dok politika je dnevna. Politika ima svoje probleme, mora imati novce za mirovine, za plaće, za vojsku i policiju za zdravstvo i nastavu. I sada stavovi koji gledaju u budućnost koji su utemeljeni nekada se ne mogu primijeniti odmah. Mi moramo toga biti svjesni, jer su stavovi Akademije koji se zalažu za trajne vrijednosti. Inaće ta promišljanja nisu uvijek primjenjiva ,Akademija gleda u budućnost. Često se kritizira Vlada da nije ovima ili onima dala nešto međutim oni imaju konkretne programe . Ta promišljanja nisu uvijek primjenjiva i Akademija se ne smije miješati u dnevnu politiku. Kada bi se Akademija opredjeljivala u dnevnoj politici, to bi bio kraj Akademije. NIjedna Akademija u svijetu se ne miješa u dnevnu politiku. Nas se često poziva da se ponašamo kao aktivisti, no to bi bilo opasno jer bi mi izgubili svoju neutralnost. Akademija je stožerno mjesto, ona je referentno mjesto, jedna konstantna, stabilna točka za koje se zna da su stavovi utemeljeni na znanstvenim , stručnim i etičkim principima. Akademija se odlučila za ulazak u Europsku uniju. Akademija se očitovala protiv presude generalima . Dakle postoje velike stvari gdje se Akademija očituje.

Hrvatska je prema istraživanju Transparency Internacionala poznata po visokom postotku korupcije i nepotizma. Može li se na članove Akademije HAZU utjecati mitom, zahtjevom da se nešto prešuti, falsifikatima da se ne objavi istina itd?

Teško. Ja nikada nisam čuo ni za što slično. To su velike biografije i velike karijere osoba koji su akademici. Snaga Akademije, njenih članova, je u tome što je ona neovisna i nepristrana. Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti je institucija na koju je najteže utjecati . U svakom društvu mora postojati takva intelektualna snaga. A mi smo zato izbjegli i nepovjerenje u institucije koje je prisutno u hrvatskom društvu.

03.07.2015. u 23:29 • 0 KomentaraPrint#^

AKTIVNOST HAZU OD 1. 1. DO 1.7. 2015. GODINE



KROZ ŠEST MJESECI 184 DOGAĐAJA!

Hrvatska Akademija Znanosti i Umjetnosti njen predsjednik Zvonko Kusić, članovi Uprave Akademije te tajnici svih devet akademijinih razreda organizirali su 2. srpnja druženje s novinarima kojom su prilikom predstavili rad Akademije u prvih šest mjeseci 2015. godine .Na 276 slajdova akademik Kusić predstavio je rad Akademije. Produkcija rada članova je ogromna, u prosjeku je to do sada bio jedan i pol događaj dnevno.

Objavljujem događanja kategorizirana kroz brojeve:
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Predsjednik HAZU Zvonko Kusić neformalno je razgovarao je s novinarima nakon predstavljanja polugodišnjeg rada Akademije.

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic
Akademici u prijateljskom druženju.(fotke mzz)

Upravu Akademije čine akademici predsjednik Kusić, podpredsjednici Jakša Barbić i Velimir Neidhardt, glavni tajnik Pavao Rudan i tajnica dipl. iur Marina Štancl. Tajnici akademijinih razreda su
akademici Franjo Šnjek, Andrej Dujella, Ivan Gušić, Marko Pećina, August Kovačec, Pavao Pavličić, Vladimir Marković, Frano Parać i Stjepan Jecić .

03.07.2015. u 22:04 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 01.07.2015.

DVIJE GODINE ČLANSTVA U EUROPSKOJ UNIJI !


Mr. Miroslav Kovač

"ULASKOM U EU SMANJENA JE PROIZVODNJA HRANE"


Da li je dvogodišnje članstvo u Europskoj uniji, od 1.7. 2013. do 1.7. 2015. u hrvatskoj poljoprivredi rezultiralo napretkom? Mr. agronomije i tajnik Udruge OPG Hrvatske ŽIVOT Miroslav Kovač, Udruga u članstvu ima 312 OPG-a, navodi argumente iz kojoh se glatko može zaključiti da nije došlo do napretka u poljoprivredi u posljednje dvije godine otkako je RH u članstvu EU.No članstvo u EU samo po sebi nije negativan faktor, ali pitanje podrazumijeva način vođenja poljoprivredne politike, koja je prema očekivanju trebala bilježiti za poljoprivredu potpuno druge i pozitivne rezultate.

Kada bi za mišljenje pitali resornog ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu odgovor bi bio potpuno drugačiji i ministar bi sasvim sigurno ponovo rekao - što ionako stalno ponavlja kada je u prilici obratiti se javnosti - da "RH poljoprivreda ima na raspolaganju godišnje oko 333 milijuna eura iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj"
Ministar poljoprivrede Jakovina i mr. Kovač vrlo različito vide vođenje, razvoj i rezultate RH poljoprivrede.


No evo mog primjera s argumentima, o isporučiteljima mlijeka koji su također pokazatelj stanja u poljoprivredi u posljednje dvije godine.
Ministar Jakovina preuzeo je ministarsku dužnost u resoru poljoprivrede početkom siječnja 2012. Budući da se statistika vodi retroaktivno za godinu treba reći slijedeće: - u godini 2010. bilo je 6 .457 isporučitelja mlijeka, u godini 2011. bilo je 5.889 isporučitelja milijeka, godine 2012. bilo ih je 5.332, godine 2013. broj isporučitelja mlijeka je bio 4.401 , a godine 2014. broj isporučitelja mlijeka pao je na 4. 211. Tijekom godina 2012., 2013., i 2014. broj isporučitelja mlijeka je pao za 1.121. Rezultat pada broja isporučitelja mlijeka u RH najbolje se vidi u hrvatskim selima koja su prazna i siromašna.Pedesetak godina su ljudi na selu u malim poljoprivrednim gospodarstvima živjeli od prihoda koji su dobivali upravo od isporučivanja mlijeka od svojih nekoliko krava koje su predavali u male seoske mljekare čiji su otkupljivači bili veliki sustavi Dukat, Vindija, Meggle, i KIM. S politikom velikih korporacija donesenaa je odluka o gašenju malih proizvođača mlijeka što je činjeno sustavno nekoliko godina, a čemu se resorni ministar ni jednog trenutka nije suprotstavio,ni onaj prije Jakovine, ali niti Jakovina. Prihod od isporuke mlijeka bio je glavni prihod malih gospodarstava na selu.Prestankom dotoka tog prihoda počinje nestajanje malih hrvatskih soskih gospodarstava. Rezultate te odluke, dobre za korporacije jer su ih one provodile, ali izuzetno loše za državu, za broj stanovnika, sada ima posljedice u broju sanovnika u ruralnim regijama i na demografiji ukupno. Mlijeko je bila slavina života na selu. Kada je ta slavina zatvorena, mali poljoprivredni proizvođači su nestali.
Danas se ljudi na selu pitaju - zašto je Vlada uništila hrvatsko selo?
Uistinu, ZAŠTO?



OBJAVLJUJEM DOKUMENT mr. KOVAČA

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

01.07.2015. u 18:35 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 30.06.2015.

… izvan teme… VLADA SMANJUJE PARAFISKALNE NAMETE


DA LI JE HRT PRETPLATA NAMET ?

“Vlada je krajem travnja odlučila smanjiti broj parafiskalnih nameta, 10 ponajvećih, za oko 300- tinjak milijuna kuna sa željom da se to provede u 90 dana. To je jedna od zadaća Povjerenstva za smanjenje parafiskalnih nameta, druga je zadaća da objavimo registar parafiskalnih nameta, sa ključnim informacija o njima. Na osnovi tih novih odjeljenih podataka koje ja imam, te kada Vlada do kraja rujna donese odluku, do kraja godine smanjiti će se novih 330 milijuna ili 0,1% BDP-a. “ rekao je 26. Lipnja u emisiji radija “U mreži prvoga” zamjenik ministra financija Igor Rađenović koji je i predsjednik Povjerenstva za smanjenje parafiskalnih nameta.
Namjera je da nakon 1.srpnja bude objavljen registar parafiskalnih nameta i da postane javno dostupan.Glavni cilj javne objave registra je da se počne javno razgovarati o tome.U najskorije vrijeme, prema odluci Vlade, za dodatnih 300 milijuna smanjiti će se parafiskalni nameti. Parafisklani nameti ne uključuju porezna davanja carine i trošarine, ne uključuju upravne pristojbe i ne uključuje koncesije i zakup. Povjerenstvo za parafiskalni namet prema riječima Igora Rađenovića radi na tome da dođe do podataka koliko oni stvarno jedinično koštaju, koliko za poduzetnike koliko za građane, po kojem pravilniku, po kojem zakonu, a kada budu javno objavljeni – komunicirati će se i o njihovoj potrebi.

10 PARAFISKALNIH NAMETA MANJI ZA 320 MILIJUNA KN

“Ministarstvo financija prema odluci Vlade smanjuje ovih dana desetak parafiskalnih nameta za 320 milijuna kuna, i to u slijedećim stavkama: vodni doprinos , članarine HGK, člaranine HOK-a, članarine turističkim zajednicama, naknade za edukacije higijene u ministarstvu zdravlja, zdrastveni pregledi – ministarstvo zdravlja, godišnja naknada za upotrebu javnih cesta, naknada za ambalažu i ambalažni otpad, spomenička renta. Rok za njihovo smanjnje je 90 dana, osim ovih članarina komora – koji su 120 dana.”
“Parafiskalni nameti su sva ona neporezna javna davanja državnim institucijama ili lokalnoj samoupravi za koju nema nikakve protućinidbe, ili ta protučinidba za to pravo ili uslugu nije adakvatna cijeni koja je, a koja se može kvantificirati . Teoretski, parafisklalni namet ne bi smio biti namet nego bi to trebala biti protučinidba koja ima svoju stvarnu vrijednost i novac bez neke, trgovački rečeno, marže” – kaže Igor Rađenović. Prema riječima zamjenika ministra finacija na popisu je sve ono što je neko nazvao parafiskalnim nametom i nabrojeno ih je 190. Intenzivno razgovaramo s Hrvatskom gospodarskom komorom, sa HUP-om, sa Obrtničkom komorom, sa institurom za javne financije koji je po nekim informacijama pomagao oko toga.Prafiskalni nameti se ili smanjuju ili ukidaju to je na osnovu kvantifikacije koju vodimo” .
Parafiskalni nameti su usko povezani sa reformom javne uprave, jer proračunski korisnici žive upravo od tih nameta, poput brojnih agencija.Jedan značajan dio napravljen je u protekle dvije godine, 57 nameta je što ukinuto, što smanjeno. Pregledani su i postignuto je smanjenje na tom području. Sa druge strane . Od 190 parafiskalnih nameta koji su evidentirani, 20 najvećih donosi 94% nameta, odnosno prihoda. Prema riječima zamjenika ministra financija Rađenovića za svaki od tih 2o parafiskalnih nameta treba napraviti određenu analizu. Kada je riječ o komunalnoj naknadi i njenom pojedinačnom iznosu, postavlja se pitanje da li je ona namet ili je para- porez . Jer komunalna naknada je u svom iznosu značajna sa iznosom od dvije milijarde i 150 milijuna kuna i to je namet lokalne samouprave.” Druga vrlo značajna stavka je HRT pristojba: Da li je HRT pristojba namet ili nije. Što je u toj strukturi HRT pristojebe? Često se govori da je on namet za gospodarstvo – nije beznačajan u iznosu od 150 milijuna, ali gro njega, preko milijardu je namet građanima. Želja je i Vlade i ovog povjerenstva da što je više moguće kvantificiramo te odnose, da detektiramo koji su nameti najveći i da ih kvantificiramo, što oni znaće za gospodarstvo, što za građane, te da se donese odluka da li su nam zaista potrebni ili nisu. Je li nam ZAMP potreban i kako on završava. Da li komunalne naknade i doprinosi završavaju tamo gdje treba, doprinosi za vode, za šume? Poduzetnici kažu optrečuje ih naknada za uređenje voda, naknada za korištenje voda a kada dođe poplava onda je dobro da ti fondovi imaju dovoljno novca za zaštitu . Ima puno cifri koje kada plaćate se čine uzaludnim, ali kada dođe poplava onda je dobro da ti fondovi imaju dovoljno novca i da mogu pomoći da se neke nesretne situacije ne dogode.”


DVOJBE OKO ZAMPA

“AKo pitate bilo kojeg obrtnika reći će da je ZAMP najveći namet, ako pitate Državni zavod za intelektualno vlasništvo dobiti ćete odgovor, zašto autorska prava nisu parafiskalni namet niti mogu biti ?” Naprimjer ZAMP: Da li je način njegova prikupljanja dobar? Da li je skuplja pita od tepsije. Da li je dobar način da broj stolova u lokalu bude mjera za određivanje ZAMPA? Da li je ZAMP uopće parafiskalni namet? Ili HRT pretplata? Čak 85 % prihoda HRT-a dolazi od pretplate. Treba li nam marketing? Trebamo se odlučiti kao država kao HRT da možda odustanemo od marketinga “– kaže Igor Rađenović”
Povjerenstvo za parafiskalni namet prema riječima Igora Rađenovića radi na tome da dođe do podataka koliko oni stvarno jedinično koštaju, koliko za poduzetnike koliko za građane, po kojem pravilniku, po kojem zakonu, a kada budu javno objavljeni – komunicirati će se i o njihovoj potrebi.
Sada su parafiskalni nameti na razini od 6,4 milijarde kuna.Smanjenje u 32 nameta, a ukidanje 20 nameta dati će financijski efekat od 409 milijuna 114.000 kuna, na godišnjoj razini.” Bila je ideja da ne diramo prihode lokalne samouprave, već samo državne prihode. Cilj je da objavimo jasne brojke, a onda da u demokratskoj javnoj raspravi pokušamo doći do prijedloga.”
“ Veći ili od 50 milijuna kuna u prihodu su 22 parafiskalna nameta. Jedan od njih je članirana Hrvatske obrtničke komore koja iznosi 49,200 000. Stavili smo u namete facture Regosa prema osiguravajućim društvima za podatke koje imamo za mirovinu. Oni koštaju 2,5 kune mjesečno za svako društvo koje to plaća i to je značajna rashodovna stavka društava mirovinskog za drugi stup, ali pitanje je koliko oni imaju nameta sa druge strane za vođenje računa, zakon propisuje 0,8 a jedno društvo ima manje od te gornje granice – da razmotrimo na što trošimo novac i da odredimo prioritete. Ima 14 ministasarstava koja su nadležna za pojedini parafiskalni namet”- rekao je zamjenik ministra Lalovca, Rrađenović . Pomoćnik ministra Igor Rađenović rekao je i to da se vidi da gro parafiskalnih nameta od komunalne naklade, komunalnog doprinosa i nekih drugih prihoda jesu prihodi jedinica lokalne samouprave i o tome treba razgovarati.” Ove godine smo imali sukoba između središnje i centralne vlasti, kada smo radili ovu poreznu mini reforu i tada smo odluičili da ono što je prihod lokalnih jedinica se vrati građanima tih istih jedinica. Rezultati su se pokazali, potrošnja je porasla, a jedinice lokalne samouprave ipak su preživjele bez tog prihoda, a taj prihod je završio u rukama građana.”




30.06.2015. u 03:46 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 28.06.2015.

3. LAG SUMMER FESTIVAL 2015.




53 LAGA IZ 7 DRŽAVA

U Biogradu na moru u hotelu Caroy More, 26. lipnja navečer ministar poljoprivrde Tihomir Jakovina otvorio je 3. LAG Summer Festival. Domaćin festivala je lokalna akcijska grupa Lura iz Zadarske županije.

Festival okuplja predstavnike jedinica lokalnih samouprava i turističkih zajednica te mala i srednja poduzeća, obrtnike i OPG-ove koji izlažu svoje proizvode i usluge pred 15.000 posjetitelja. Na Festivalu će se predstaviti predstavnici 53 LAG-a iz 7 država i to Hrvatske, Poljske, Češke, Bugarske, Slovenije, Latviea i BiH sa oko 500 sudionika i oko 200 izlagača koji će svoje ruralne proizvode predstaviti na biogradskoj rivi.
Festival traje do 28. lipnja.


28.06.2015. u 00:25 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 27.06.2015.

REGIO - NOVOSTI



PROMICANJE ODRŽIVOG URBANOG RAZVOJA

Odjel za regionalnu ekonomiku, održivost i razvojno upravljanje Ekonomskog instituta u Zagrebu izdaje publikaciju Regio - novosti. Cilj publikacije je informirati o temama s područja regionalnog razvoja, zatim poticanje suradnje između znanosti, struke i društva, te aktivnog uključivanja u međunarodna udruženja.
Iz 5. broja Regio - novosti iz mjeseca ožujka 2015. prenosim dva teksta: „ Analitička podloga za izradu Strategije regionalnog razvoja RH“ i „ Uspješni projekti“

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

27.06.2015. u 22:10 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 26.06.2015.

SVJETSKA ORGANIZACIJA ZA ZAŠTITU PRIRODE ZAPOČINJE EDUKATIVNU TURNEJU O RIJEKAMA


"NAŠE RIJEKE NAŠE BLAGO"

Turneja počinje s Dunavom. Sa 2850 kilometara od izvora u Donaueschingenu, u Schwarzwaldu u pokrajini Baden-Württemberg, na jugozapadu Njemačke, gdje Dunav počinje teći kao mali potočić do učća u kojim se ulijeva u Crno more, Dunav je najveća rijeka po količini vode i po dužini u Europskoj Uniji. Veća rijeka od Dunava u Europi je rijeka Volga.
Rijeka Dunav teče po teritoriju ili čini granicu deset država, a to su redom od izvora prema ušću: Njemačka (7,5 %), Austrija (10,3 %), Slovačka (5,8 %), Mađarska (11,7 %), Hrvatska (4,5 %), Srbija (10,3 %), Bugarska (5,2 %), Rumunjska (28,9 %), Moldova (1,7 %) i Ukrajina (3,8 %).

Svjetski fond za prirodu je međunarodna nevladina organizacija osnovana 29. travnja 1961. godine, a radi na zaštiti, istraživanju i obnovi okoliša.

OBJAVLJUJEM PRIOPĆENJE:

Image and video hosting by TinyPic

26.06.2015. u 14:29 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 23.06.2015.

ORAH O SADRŽAJU ENCIKLIKI PAPE FRANJE "LAUDATO SI"


U DIJALOG SE MORAJU UKLJUČITI ZNANSTVENICI I CIVILNO DRUŠTVO

Vlada RH svim sredstvima se borila da nametne i stručnjacima i stanovništvu gradnju Plomina C na ugljen, kao i bušenje tla u Jadranu zbog izvlačenja nafte a ni jedna ni druga aktivnost ne vode u smjeru održivog razvoja. Jer to su potpuno krivi načini investiranja. Hrvatka Vlada ili to radi zbog ponuđenog joj mita, ili uistinu nitko u Vladi ne percipira Hrvatsku kroz pet godin,. ili im je preteško shvati što je štetno, a što korisno, koje su posljedice, što su gubici, a gdje dobit, gdje su u toj gospodarskoj priči rizici, gdje su ljudi, zdravlje i profit, a gdje prošlo svršeno vrijeme. Od Pape Franje zato se može mnogo naučiti.
Objavljujem Priopćenje političke stranke ORAH.

Image and video hosting by TinyPic

23.06.2015. u 16:02 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 20.06.2015.

NAJAVA - OD 23. 6. ISPLATA DRUGOG DIJELA IZRAVNIH PLAĆANJA



ZAŠTO JE JEDINIČNI IZNOS EKOLOŠKE POLJOPRIVREDE
U RH TAKO MALO PLAĆEN?



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

20.06.2015. u 15:30 • 0 KomentaraPrint#^

PROBLEM ĐURE ĐURAŠEVIĆA



KAKVA JE TO VLAST KOJA PROIZVODI PROPADANJE FARMI?

Već od 2010. godine nije se smjela zatvoriti nijedna obiteljska farma, ako je hrvatska politika poljoprivredu vidjela kao gospodarsku granu koja proizvodi hranu, koja zapošljava ljude i stvara BDP. Slobodna sam reći da te pameti u hrvatskoj gospodarskoj orijentaciji nije bilo. Život od poljoprivrede je za ruralno stanovništvo ostao neostvareni plan.Posao koji se obavlja u okviru gospodarstva, fizičkim radom, voljom i obvezom da se od proizvodnje u koju je uložen taj rad može živjeti, ostao je poražen u kalkulacijama s onima koji proizvode industrijski, na čiju stranu je stalo i resorno ministarstvo.Govori se prilagođavaju onima kojii sjednu za stol: kada za stolom sjede predstavnici OPG-a resorni govornici prizivaju nadu, vjeru u spjeh, pozitivna očekivanja itd., a kada za stol sjednu predstavnici poljoprivredne industrije, onda je uspjeh zajamćen i govori su kratki.

Zbog politike koja se ne vodi radi opstanka hrvatske poljoprivredne proizvodnje, obiteljska gospodarstva na selu se zatvaraju, kako to kratko i jasno najavljuje i Đuro Đurašević iz opčine Nijemci. A kakva je budućnost tih ljudi kada zatvore svoju farmu? Na to hrvatska politika nema odgovor, saborski zastupnici uživaju bez odgovornosti blagodati svog političkog statusa, i vrijeme prolazi. Ugodno je biti na Vlasti i željeti Vlast, kao što je ponovo želi SDP,ali kakva je to vlast kada proizvodi propadanje farmi, zbog kojih sve više ljudi postaju korisnici socijalne samoposluge, pučke kuhinje, socijalne pomoći, čija djeca u školi nemaju novca da bi mogla kupiti gablec pod velikim odmorom? To je Vlast koja iskorištava resurse, proizvodi siromašne ljude i ništa neznaa o ozbiljnosti i odgovornosti poslova prema ljudima čiji su joj predmeti u rukama. ARGUMENT OBJAVLJUJEM:



Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

20.06.2015. u 13:28 • 0 KomentaraPrint#^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< srpanj, 2015  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Srpanj 2015 (3)
Lipanj 2015 (24)
Svibanj 2015 (26)
Travanj 2015 (15)
Ožujak 2015 (25)
Veljača 2015 (26)
Siječanj 2015 (20)
Prosinac 2014 (22)
Studeni 2014 (24)
Listopad 2014 (18)
Rujan 2014 (13)
Kolovoz 2014 (14)
Srpanj 2014 (13)
Lipanj 2014 (19)
Svibanj 2014 (17)
Travanj 2014 (17)
Ožujak 2014 (19)
Veljača 2014 (17)
Siječanj 2014 (16)
Prosinac 2013 (14)
Studeni 2013 (13)
Listopad 2013 (10)
Rujan 2013 (7)
Kolovoz 2013 (10)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (9)
Svibanj 2013 (10)
Travanj 2013 (12)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (12)
Siječanj 2013 (8)
Prosinac 2012 (10)
Studeni 2012 (7)
Listopad 2012 (10)
Rujan 2012 (8)
Kolovoz 2012 (5)
Srpanj 2012 (7)
Lipanj 2012 (11)
Svibanj 2012 (12)
Travanj 2012 (7)
Ožujak 2012 (10)
Veljača 2012 (11)
Siječanj 2012 (8)
Prosinac 2011 (6)
Studeni 2011 (5)
Listopad 2011 (4)
Rujan 2011 (5)
Kolovoz 2011 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.


Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec
novinarka članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ POSJETA

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se