AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 29.07.2010.
TKO ĆE REĆI POLJOPRIVREDNICIMA KAKO SE PRIPREMITI ZA ČLANSTVO U EU
U posljednjih nekoliko dana razgovarala sam s više poljoprivrednika i svi su u razgovoru izrazili zabrinutost zbog toga što ne znaju što njih i poljoprivrednu proizvodnju kojom se bave čeka ulaskom Hrvatske u EU.
Pregovori o pristupanju Hrvatske EU sve su bliži kraju, mnoga su poglavlja pregovora privremeno zatvorena. Plan je RH da pregovori budu završeni do kraja ove godine. A 2010. će za pet mjeseci završiti. Slijedeće godine slijedi ratifikacija Ugovora o članstvu od svih zemalja članica EU. Političari stanovnicima Hrvatske ulazak u članstvo EU predviđaju za 2012. godinu. Do tada je veoma malo vremena, a informacija o dogovorenom s EU je premalo.
Ukupnu poljoprivredu čine tri poglavlja i to poglavlje 11. Poljoprivreda i ruralni razvoj ; poglavlje 12. Sigurnost hrane, veterinarstvo i fitosanitarna politika i to je poglavlje privremeno zatvoreno 27.7. i poglavlje; 13. Ribarstvo.
Više puta je javnost informirana o financijskim omotnicama koje su hrvatski pregovarači dogovorili s EU i to ; 373 milijuna eura za Prvi stup u kome se moraju ispuniti uvjeti „višestruke sukladnosti“ i za Drugi stup 352 milijuna eura koji su namijenjeni konkurentnosti proizvođača i ruralnom razvoju. Manje poljoprivrednici govore o novcu, a zabrinjava ih detalj koji je često puta u medijima izrečen, a odnosi se na pripremu. „Treba se pripremiti… „, „ako se dobro pripremimo….“ izrazi su koji se u vijestima uz šture informacije o EU sve češće ponavljaju.
Ali ključno je pitanje KAKO se pripremiti za članstvo u EU? Kako se za ulazak u članstvo EU trebaju pripremiti poljoprivrednici čija je proizvodnja profitabilna, kako oni koji s proizvodnjom nisu zadovoljni, kako pak oni koji bi zbog ukupne situacije na svom gospodarstvu, ili u svojoj sektorskoj grani najradije prestali s proizvodnjom? Kako se pripremiti za ulazak u EU po sektorskim granama proizvodnje u želji da proizvodnja bude konkurentna i profitabilna? Kako se pripremiti kada nikakvih informacija o tome što je dogovoreno s EU, kakvi su limiti i parametri, u javnosti nema? Poljoprivrednici znaju da moraju legalizirati postojeće objekte za poljoprivrednu proizvodnju koji nisu legalizirani, znaju i za važnost nitratne direktive i ostala načela dobre poljoprivredne prakse i neki koje znam na tome rade, ali što još? I ne samo u stočarskoj i ratarskoj proizvodnji!? Što je s ostalim granama proizvodnje? Pregovorima o svakom pojedinom poglavlju prethodila je prilagodba zakonske legislative s legislativom EU, koja uvjetuje i parametre na terenu. Poljoprivrednici nemaju vremena čitati zakone, jer su oni proizvođači.
Ali odgovore na gore postavljena pitanja poljoprivrednicima NETKO MORA DATI! Poljoprivrednici to očekuju!
Drugo je pitanje TKO će to učiniti, ali o tome danas ne želim špekulirati.
U EMISIJI IZOSTALE INFORMACIJE
Da poljoprivrednici jako malo znaju o uvjetima koje nameće EU kao i o plaćanju po gospodarstvu, potvrdila je i emisija Otvoreno koju je vodio novinar Vlatko Grgurić,a koju je najavio kao razgovor na temu; Što očekuje poljoprivrednike u procesu prilagodbe EU. Emisija je emitirana na HTV 1 u četvrtak 22. srpnja a gosti su bili poljoprivrednici i ministar poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja Petar Čobanković. Novinar je najavljujući ministra poljoprivrede rekao da se on upravo vratio iz Bruxellesa, što je za pretpostavku imalo da će ukupna javnost, među kojima i široka baza poljoprivrednih proizvođača, čuti relevantne informacije. No to se nije dogodilo. Kolega Grgurić nije ministru Čobankoviću postavio prava pitanja koja bi potakla ministra da njegovi odgovori budu informacije iz sfere dogovorenih pravila i odredbi EU na planu poljoprivrede.
Osim ponavljanja sume iznosa financijskih omotnica što je već javnosti poznato, ništa novo u toj emisiji nije izneseno. Neki od poljoprivrednika u žaru diskusije govorili su svoje pretpostavke o plaćanjima u EU, kao da se radi o činjenicama.
Ministar Čobanković nije bio pošten prema javnosti i nije se bez novinarskih pitanja osjetio pozvan iznijeti niz činjenica i dogovorenih stajališta iz procesu pregovora s EU. Ministar je otišao u sferu impertinencije zaboravljajući da, tko sjedne pred kamere bilo koje televizijske kuće, ima prvu dužnost informirati široku javnost o području iz teme emisije zbog koje je i pozvan u emisiju.
EU HRVATSKOJ PRIPREMILA STRATEGIJU O INFORMIRANJU, KOJA JE ZANEMARENA
Hrvatska ima strategiju o informiranju o pripremanju za članstvo u EU, ali je nije primjenivala. To je strategija za informiranje kakvu je osmislila i u tu svrhu priredila Europska komisija. Strategiju čiji je puni naziv KOMUNIKACIJSKA STRATEGIJA ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O EUROPSKOJ UNIJI I PRIPREMAMA ZA ČLANSTVO izdalo je Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija 2006. godine. Publikacija od 80 stranica je dvojezična, hrvatsko- engleska, prevedena upravo za potrebe informiranja javnosti u pripremama za članstvo.
Sadržaj te publikacije je slijedeći:1. Uvod, 2. Pretpostavke i implikacije za Strategiju, 3. Opća komunikacijska svrha ciljevi i pristup, 4. Ton, jezik i poruke, 5. Ciljne skupine 6. Informiranje o tijeku pregovora 7. Sudionici i partneri u komunikaciji, 8. Radna sredstva, aktivnosti i pristupi 9.Načini i sredstva 10. Informiranje uoči referenduma (kampanja) Prilog 1: Ciljne skupine, Prilog 2. Radna sredstva
Iz KOMUNIKACIJSKE STRATEGIJE ZA INFORMIRANJE HRVATSKE JAVNOSTI O EUROPSKOJ UNIJI I PRIPREMAMA ZA ČLANSTVO objavljujem 6. dio iz Sadžaja kako bi svatko koga to interesira mogao pročitati kako je Europska komisija predložila Informiranje o tijeku pregovora.
Od kraja 2005. godine kada su počeli pregovori za članstvo u EU, o pregovorima i tijeku pregovora hrvatska javnost je bila informirana tek od dopisnika dnevnoga tiska i televizijskih dopisnika iz Bruxellesa u javljanjima u TV eter u trajanju od po nekoliko minuta. Informacije su bile osnovne i načelne.
Da li je bilo teško raditi po već PRIPRENLJENOJ strategiji i hrvatsku javnost zaokupiti pregovaračkim problematikama?
Sve do sada Hrvatska javnost je bez ikakvih ozbiljnih informacija o pregovorima o svih 35 poglavlja. Ono što je javnost o nekim poglavljima i saznala iscurilo je iz dobro zatvorene informacijske vreće – doslovno na kapaljku ( zahvaljujući ponekom upornom novinaru) Zašto je tako bilo potrebno raditi, a ne transparentno i otvoreno na što hrvatska javnost ima pravo?
NACIONALNI ODBOR ZA PRAČENJE PREGOVORA IZABRAO ŠUTNJU
Kada sam prije dva mjeseca upitala dr. Vesnu Pusić kao predsjednicu Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU, zašto tolika šutnja o pregovorima i rezultatima postignutog, ona je odgovorila „ Argument da se ono što tražimo u pregovorima drži zatvorenim za javnost je bio da će RH u pregovorima tražiti maksimum u svim stvarima, a realno je da nećemo dobiti maksimum u svim stvarima i da se onda obznanjujući te zahtjeve ne stvaraju određena očekivanja kod javnosti. Jer ako se to ne realizira, onda cijela stvar izgleda kao da je neuspješna. „
Koliko je ovakav argument opravdan kada se radi o tako značajnom i opsežnom poslu kao što su pregovori o pristupanju EU, neka prosudi svatko sam.
Informiranje o postignutim rezultatima tijekom pregovora već bi bila svojevrsna priprema na promjene koje priprema za članstvo u EU nalaže.
A promjene su značajka svega postojećeg i nikada nisu lagane.
nedjelja, 18.07.2010.
SEKTOR MLJEKARSTVA U EU IMATI ĆE POTPORE
Da podsjetim, u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na Sljemenu u srijedu 14.7 dr. Ivan Jakopović načelnik odjela za stočarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i njegova suradnica ing. Marina Šubaša održali su edukativno predavanje pod naslovom PROIZVODNJA MLIJEKA U UVJETIMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE EU. Predavanje je organizirala Hrvatska mljekarska udruga koja je početkom lipnja obilježila 60 godina svoga postojanja.
Predavanje je bilo namijenjeno proizvođačima mlijeka i ljudima koji su poslom vezani uz rad na mlijeku i njegovoj kvaliteti.
Ipak, vlasnici farmi mliječnih krava na tom su predavanju bili u manjini.
BUDUĆNOST MLIJEČNOG SEKTORA U HRVATSKOJ
Uz pregled stanja u proizvodnji mlijeka u EU, razvoju sustava zajedničke poljoprivredne politike (CAP), budućnosti te politike, troškova vezanih i nevezanih za proizvodnju mlijeka po odabranim zemljama i godinama, kriza mliječnog sektora u EU, pokazavši sve to na petnaestak projiciranih grafova, dr. Jakopović se posebno osvrnuo na mliječni sektor u Hrvatskoj.
Govoreći o vremenu koje dolazi članstvom Hrvatske u EU, a time i o budućnosti hrvatskog mliječnog sektora u EU dr. Jakopović je rekao slijedeće:
1. da je Hrvatska dio zajedničke poljoprivredne politike EU u kojoj sve zemlje članice imaju jednake mogućnosti, prava i obveze
2. da RH pripada jedinstvenom tržištu EU s 500 milijuna stanovnika gdje je mogućnost prodaje velika, ali velika je i opasnost konkurencije na našem tržištu
3. uređenje tržišta na razini EU : zbrinjavanje maslaca, mlijeka u prahu i tvrdoga sira
4. vlastita proizvodnja na razini EU: trajne izvozne subvencije
5. mogućnost korištenja prava iz fondova razvoja, strukturni fondovi i drugo
6. SPS potpora ( mi smo izabrali jedinstveno plaćanje po gospodarstvu –SPS- i tu je ugrađena a) potpora SPS za proizvodnju mlijeka od 0,50 kn po litri i potpora po mliječnoj kravi od 836 kn i b) potpora po površini livada i pašnjaka od 702 kn/ha i ostale obradive površine od 2.055 kn / ha.
Temeljno je pitanje: jesam li spreman za uvjete proizvodnje koje u okviru CAP-a. Ako nisam spreman što trebam poduzeti da budem spreman. Ulaskom u EU, Hrvatska preuzima zajedničku poljoprivrednu politiku (CAP), a njenom primjenom stvoriti će se uvjeti za konkurentnu proizvodnju, što je od interesa za domaću poljoprivredu. Problemi će se pojaviti kod onoga dijela proizvođača koji se neće pripremiti za nadolazeće promjene.
PITANJA O LEGALIZACIJI OBJEKATA , ARKODU …
Nakon završene zadane teme prisutni su postavljali pitanja.
Mr. Srećko Ladišić, načelnik odjela za stočarstvo HZPSS je postavio pitanje ovako: da li mi možemo do kraja godine definirati – ako moje gospodarstvo nije spremno za ulazak u EU što trebam učiniti da bude spremno. Da li do kraja godine možemo definirati ta pitanja?
No Ladišić je kroz primjer Koprivničko križevačke županije u kojoj radi postavio i slijedeće pitanje: sada imam u okviru moga rada gospodarstva koja će raditi još pet i 10 godina, a poslije toga će se ugasiti jer nemaju nasljednika. Što će se desiti sa poljoprivrednim površinama takvih gospodarstava. Tko će te poljoprivredne površine obrađivati? I drugo : U ovakvom gospodarskom trendu kakav je u Hrvatskoj pogoni se gase na sve strane i ljudi ostaju bez posla. Mi bi trebali znati koliko godišnje maturanata i studenata izlazi iz škola i fakulteta koji ne mogu naći posao. Ulaganja u govedarsku farmu su znatno veće nego u manju farmu ovaca ili koza od oko 100 komada a proizvodnju ovčjeg i kozjeg mlijeka možemo plasirati na Europsko tržište „ rekao je Ladišić povezujući mlade koji ne mogu naći posao s otvaranjem manjih farmi koza i ovaca.
*
Ing. Vera Volarić, predsjednica Hrvatske mljekarske udruge upitala je : Koji su uvjeti da mljekari ostvare 0,50 kn po litri, odnosno kilogramu mlijeka?
_ Dr. Jakopović je odgovorio „ Ako danas ( srijeda 14.7.) prođe Zakon u Saboru svatko će u 2011. moći dobiti 0,50 kn za isporučenu litru mlijeka. Kada se tih 0,50 pomnoži s ukupnom količinom biti će to nekakva suma novca koja će se pribrojiti sumi novca od obradivih hektara zemljišta.Ulaskom RH u EU to plaćanje postaje pravo svakog gospodarstva.
Pretpostavka je da to u Bruxellesu bude prihvaćeno, jer to je sada tako dogovoreno. Do god mi ne potpišemo Ugovor sve je samo na dogovoru. No pretpostavka je da Europska Komisija nije neozbiljna pa da ne krši ono što je dogovoreno.
Slušatelji na edukativnom predavanju na Sljemenu. Predavanje drži ing. Marina Šubaša.
Ing. Volarić postavila je i pitanje o legalizaciji poljoprivrednih objekata: _“Za što je legalizacija objekata uvjet“? Dr. Jakopović je rekao da je točno da je jako mali broj objekata ( farmi) građen prema građevinskoj dozvoli, te da ti objekti nisu nigdje ucrtani. Legalizacija se može napraviti na način da se provedu one odredbe Zakona o gradnji koje su propisane. Dr. Jakopović je također rekao da su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja razgovarali s čelnicima općina, gradova i županija, razgovarali su i s ministricom prostornog uređenja, analizirali sve predmete koji nisu legalizirani. Sve se temelji na Zakonu o prostornom uređenju i graditeljstvu. Rekao je također da je problem slojevit i nije jednostavan, ali također da ima općina kojima nije interes da u svom okruženju imaju farme, jer ima prostornih planova napisanih kao da se život općine odvija na Trgu bana Jelačića, jer pojedinim čelnicima sve smrdi. No problemi se moraju rješavati i riješiti će se – konstatirao je dr. Jakopović, a to moraju poticati sami vlasnici nelegalnih farmi.
Srećko Ladišić, junior, rekao je da ako farma za proizvodnju mlijeka tehnološki zadovoljava kriterije, da je apsolutno treba legalizirati.
Netko je podsjetio da u Austriji ima mliječnih farmi građenih u neposrednoj blizini dječjih vrtića, u centru općine, pa se nitko od građana ne suprotstavlja egzistiranju takvih farmi.
Zašto je u Hrvatskoj suprotno ?
*
Zdenko Močnik poljoprivrednik iz Duge Rese je pitao „ Što znači upis u ARKOD za one koji ne upišu svoju zemlju u ARKOD?
Ja obrađujem 10 hektara zemlje u najmu a svoje zemlje nikakve nemam .Ja onda neću imati pravo na poticaj . Dajte doktore da taj upis u ARKOD krene“ rekao je Zdenko Močnik.
Dr. Jakopović je odgovorio da je zemlja temeljno pravo iz kojeg će proizlaziti pravo na poticaj. Objasnio je da je roka za upis u ARKOD do kraja ove kalendarske godine, što je potvrdio i nazočan ravnatelj HZPSS dr. Ivan Katalinić i rečeno je da naknadnog upisa zemlje neće biti. Dr. Jakopović ilustrirao je tu činjenicu primjerom jednog razgovora kazavši: Bio sam nazočan u Bruxellesu kada je jedan iz naše delegacije pred članovima Europske Komisije rekao, - mi ćemo za dvije, tri godine imati još hektara - na što je član Komisije rekao „ Od kuda vam dodatni hektari.“
Nekoliko prisutnih je predložilo da Ministarstvo poljoprivrede o važnosti i značaju ARKODA te razlozima upisa zemlje mora govoriti u emisijama za selo radija i HTV-a, kako bi ljudi obavijest čuli i ozbiljno je shvatili, te upisali u ARKOD svoje obradive površine zemlje.
Ing. Volarić obećala je novu temu edukativnog predavanja u jesen.
četvrtak, 15.07.2010.
POZNATE KVOTE ZA PROIZVODNJU MLIJEKA ULASKOM U EU
Hrvatska mljekarska udruga čija je predsjednica ing. Vera Volarić, organizirala je u srijedu 14. srpnja na Sljemenu u Centru za travnjaštvo Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu edukativno predavanje pod naslovom PROIZVODNJA MLIJEKA U UVJETIMA ZAJEDNIČKE POLJOPRIVREDNE POLITIKE EU.
Glavni predavač je bio dr. Ivan Jakopović iz Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja, uz svoju asistenticu ing. Marinu Šubaša. Sadržaj izlaganja bio je:
EU i zajednička poljoprivredna politika, utjecaj reforme CAP-a na stanje mliječnog sektora, mliječna kvota, proizvodnja mlijeka u zemljama EU, FADN – isplativost proizvodnje mlijeka u EU, cijena mlijeka i kriza mliječnog sektora u EU, budućnost mliječnog sektora u Hrvatskoj, a izneseni su i zaključci.
Iako ću o predavanju i iznesenim informacijama na Sljemenu 14.7. još pisati, zbog važnosti i zanimljivosti informacija koje su iznesene na ovom predavanju, a neke od njih sam i ja prvi puta čula, s dr. Ivanom Jakopovićem načelnikom odjela za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja vodila sam kratki intervju koji objavljujem. On je prava osoba za te informacije. Sudjelovao je na pregovorima u Bruxellesu i područje mljekarstva je njegova stručna domena.
Dr. Jakopović drži predavanje
Fotka M. Zouhar Zec
Dr. Jakopović koje su kvote ispregovarane za mlijeko sa Europskom komisijom u pregovorima koji se vode za pristup Hrvatske Europskoj uniji?
_ Kvota A iznosi 673 milijuna kilograma, a kvota B 77 milijuna kilograma, ukupno 750 milijuna kilograma mlijeka. Kvota A je kvota za isporuku mlijeka mljekarama, a kvota B označava prodaju na kućnom pragu, direktnu prodaju. Kvote za mlijeko na nivou Europske unije ukinuti će se 31.ožujka 2015. godine.
Smatrate li da je to dobro i napredak za Hrvatsku u odnosu na restrukturiranje poljoprivrede?
_Ove količine mlijeka izražene u kvotama dostatne su za zadovoljenje proizvodnje mlijeka naših farmera.
Koliko gospodarstava danas prodaje mlijeko mljekarama sa svojih stočnih farmi?
_ To je oko 18 000 .
Koliko je na tim farmama proizvedeno mlijeka u 2009. godini?
_ Na tim je farmama proizvedeno prošle godine 675 milijuna kilograma mlijeka. ( EU mlijeko izražava u kilogramima, a ne u litrama)
Kakve su vaše preporuke ili savjeti hrvatskim proizvođačima mlijeka?
_ Hrvatski proizvođači moraju organizirati proizvodnju u kojoj će biti konkurentni uvjetima proizvodnje u Europskoj uniji.
Mislite li se tu na kvalitetu mlijeka?
_ Ne, mi već imamo toliku kvalitetu mlijeka, da kada proizvođači i ne misle o kvaliteti, kvaliteta je. Organizirati se znači da moraju imati menađment, moraju imati veličinu farme, moraju imati objekte i zemljište, moraju sličiti farmerima Europske unije.
Koliko više mlijeka je u RH proizvedeno 2009. godine u komparaciji s 2000. godinom?
¬ ¬_ Proizvedeno je više mlijeka za 24%.
U restrukturiranju poljoprivrede koliko je gospodarstava otpalo?
_ Godine 2003. bilo je 58.000 gospodarstava, a sada ih je 18.000 koji posluju.
Spominjali ste Pravilnik na predavanju, ovdje na Sljemenu. O kome se pravilniku radi?
_ Radi se o Pravilniku o mlječnim kvotama, a njegova će izrada biti gotova do jeseni.
Spomenuli ste tijekom predavanja više puta 0,50 kn po litri mlijeka. O čemu se tu konkretno radi?
_ Po novom Zakonu o državnoj potpori i ruralnom razvoju koji još treba odobriti Sabor, a najavljeno je da će danas (14.7 .) zastupnici u Saboru o tome raspravljati, 0,50 kn po litri proizvođači mlijeka primali bi od države 2011. godine, a ulaskom u EU ta će stavka biti ugrađena u potpore Europske unije i EU će to plaćati našim proizvođačima mlijeka.
Zakon će stupiti na snagu 1.1.2011.godine.
četvrtak, 08.07.2010.
NITRATNA DIREKTIVA
NITRATNA DIREKTIVA JE DIO NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE
Nitratna direktiva je propis Europske unije koji se odnosi na zaštitu voda od onečišćenja nitratima iz poljoprivrednog okruženja. Direktiva nalaže da zemlje članice EU osmisle i primjene programe sprečavanja takvih onečišćenja .
NITRATNA DIREKTIVA je jedan od segmenata koji čine NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE kojih se, posebno u budućnosti koja DOLAZI s Europskom unijom, obiteljska gospodarstva i farme trebaju pridržavati kako je propisano. Provođenje NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE će biti jedan od uvjeta za stjecanje poticaja na gospodarstvu kada HRVATSKA uđe u EU.
Hrvatska ima regulativu o korištenju gnojiva i to kroz Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva NN 56/08 , a on će stupiti na snagu danom stupanja Hrvatske u Europsku uniju.
U NAČELA DOBRE POLJOPRIVREDNE PRAKSE ulazi također zaštita tla, zaštita voda, zaštita zraka i zaštita životinja.
Prekomjerna primjena dušika dovodi do onečišćenja okoliša – vode, tla i zraka - a nedovoljna opskrba nitratima ekonomski umanjuje proizvodnju.Važnu ulogu u nitratnoj direktivi ima broj životinja koje stvaraju organski gnoj.U četverogodišnjem razdoblju najveća dopuštena količina čistog dušika unesena putem organskog gnojiva iznosi 210 kg N/ha godišnje. Nakon tog razdoblja uvodi se trajno ograničenje unosa čistog dušika putem organskog gnojiva koje iznosi 170 kg N/ha godišnje.
Vrijednost stajskoga gnoja ovisi o njegovu sastavu, a on se razlikuje, ovisno o vrsti domaće životinje od koje je dobiven.
Ako u gospodarstvima postoji višak stajskoga gnoja od preporučenog iz tablice, on se može iskoristiti za gnojidbu poljoprivrednih površina onog vlasnika čije površine koristite u zakupu, preradom stajskoga gnoja u bioplin, kompost ili supstrat.
STAJSKI GNOJ
Najekonomičnije je i za okoliš najprihvatljivije, ali i potpuno prirodno stajski gnoj koristiti na poljoprivrednim površinama. Dobro i pravilno skladištenje i korištenje stajskoga gnoja smanjuje potrebu za primjenom mineralnih gnojiva na poljoprivrednim površinama. Potrebno je obratiti pažnju na količine stajskoga gnoja koje se izvoze na poljoprivredne površine kako bi površinske i podzemne vode bile što manje onečišćene. Stajski gnoj sadrži važna sekundarna hranjiva i
mikro hranjiva i nezamjenjiv je u poljoprivrednoj proizvodnji. Stajski gnoj je vrijedan proizvod na poljoprivrednom gospodarstvu. Treba ga koristiti na dobrobit biljne proizvodnje za popunjavanje plodnosti i strukture tla uz što manje gubitaka. Tada će gospodarenje stajskim gnojem biti povoljno i za okoliš.
Proizvodnja stajskog gnoja ovisi o načinu držanja životinja, tipu izgorijevanja, intenzitetu proizvodnje i hranidbi domaćih životinja.
U upotrebi su tri tipa stajskog gnoja i to:
1. kruti stajski gnoj _ to je smjesa stelje, krutih i tekučih životinjskih izlučevina različitog stupnja biološke razgrađenosti stabilnosti i zrelosti
2.gnojovka – polutekuće stajsko gnojivo, smjesa krutih i tekućih životinjskih izlučevina ( stajski gnoj bez stelje)
3.gnojnica – smjesa tekućih životinjskih izlučevina i otpadnih voda nastaje kao tekući ostatak izlučevina koje stelja ne uspije upiti)
Izvor potencijalno velikog onečišćenja površinskih i podzemnih voda je ispiranje nitrata iz stajskog gnoja. To se odnosi na područje s intenzivnim uzgojem u kojem je velika gustoća stočarskih farmi. Da bi se omogučio razvoj stočarske proizvodnje bez štetnog utjecaja na okoliš treba provoditi mjere dobrog gospodarenja stajskim otpadom.
Onečišćenje površinskih voda nitratima rezultira bujanjem nižeg vodenog bilja (alge) a ta se pojava naziva eutrofikacija. Ispiranje nitrata u podzemne vode koji dospijeva u pitku vodu šteti zdravlju ljudi.
SPREMNICI ZA STAJSKO GNOJIVO
Spremnike treba graditi tako da budu nepropusni, da onemogućuju izlijevanje ispiranje ili oticanje stajskoga gnoja u okoliš.
Spremnici moraju biti takve veličine da mogu prikupiti gnoj za razdoblje od 6 mjeseci. Za jedno grlo stoke, za 6 mjeseci skladištenja, treba osigurati:
- za kruti stajski gnoj najmanje 4m2 površine spremnika uz visinu nakupine gnoja od 2 m, odnosno 8m3 prostora spremnika ako je visina hrpe manja od 2 m, a za gnojnicu spremnik od 2m3
za skladištenje gnojovke 10 m3 za lagune.
Stajski gnoj najbolje je koristiti u vrijeme vegetacije. Gnojiva se koriste u skladu s potrebama biljaka za hranivima, pri čemu se u obzir mora uzeti slijedeće:
_bilanciranje unesenih hranjiva, (mineralna i organska gnojidba, žetveni ostaci, navodnjavanje) hraniva iznesena iz tla (odnošenje hraniva ostvarenim prinosom, procjena gubitaka hraniva ispiranjem, isparavanjem, denitrifikacijom) na temelju početne analize tla i tehnoloških postupaka tijekom proizvodnje
_očekivana razina proizvodnje i kakvoće prinosa
_raspoloživa količina hranjiva u tlu i dodatne količine biljkama dostupnih hranjiva za koja predviđamo da će nastati u tijeku rasta usjeva, ovisno o uvjetima rasta usjeva, tipu tla, podneblju u kojem se usjev uzgaja
_pH vrijednost tla, količina humusa u tlu i tekstura tla, kako s gledišta povećanja pristupačnosti hranjva, tako i s gledišta smanjenog gubitka
hranjiva ispiranjem
_direktan utjecaj gnojidbe i indirektan utjecaj mjera popravljanja tla na raspoloživost sekundarnih hranjiva: kalcij (Ca), magnezij (Mg) sumpor (S) mikrohraniva: bor (B) klor (Cl) , bakar (Cu) željezo (Fe) mangan (Mn), molibden (Mo), nikal (Ni) cink (Zn) , a posebice teških metala
_uvjeti proizvodnje koji utječu na dostupnost hranjiva, osobito poljoprivredna kultura, pred usijev, obrada tla i navodnjavanje
_rezultati lokalnih i regionalnih poljskih pokusa
GNOJIDBA STAJSKIM GNOJEM
Najpogodnije godišnje doba za gnojidbu stajskim gnojem je kasna zima i proljeće. Ako se njiva gnoji u jesen ili zimi, dušik se gubi u vodi. Gnoji li se ljeti, amonijak se gubi u zraku.
Kako bi se smanjio gubitak dušika ispiranjem i isparavanjem TREBA IZBJEGAVATI
_gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov OD 1. prosinca DO 1. ožujka
_gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom PO POVRŠINI bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama od 1. svibnja do 1. rujna
¬¬¬_gnojenje KRUTIM stajskim gnojem NA SVIM poljoprivrednim površinama od 1.svibnja do 1. rujna
Gnojidba stajskim gnojem NIJE DOPUŠTENA
1. na područjima izloženim velikom riziku od zagađenja
2. na tlima zasićenim vodom
3. na tlima koja su prekrivena snježnim prekrivačem
4. na zamrznutim tlima i plavnim zemljištima
5. 30 dana prije zrenja i berbe u proizvodnji povrća, jagodastog voća i
ljekovitog bilja,
6. ako je pomiješan s otpadnim uljem ili kompostom od otpadnog ulja
7. s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s
uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami
8. na NE poljoprivrednom zemljištu
Dovoženje gnojnice i gnojovke na tlo NIJE DOPUŠTENO
1. na udaljenosti 100 do 200 m od vodocrpilišta
2. na udaljenosti od 25 m do bunara
3. na 20 m udaljenosti od jezera
4. na 5 m udaljenosti od ostalih vodenih tokova
5. na nagnutim terenima gdje se slijevaju s površine
6. na nagnutim terenima uz vodo tokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vodenih tokova
Ako se pri gnojenju gnojovka ili gnojnica skuplja na površini, treba manje gnojiti ili prestati gnojiti. Na područjima koja su ugrožena od poplava gnojivo se nanosi na tlo kada prestane razdoblje opasnosti od poplava. Treba obratiti pažnju da plitka i drenirana tla nisu vlažna. Površinski zbijeno tlo treba prije gnojidbe rahliti, da se omogući upijanje gnojovke i gnojnice u tlo. To se preporuča obavljati i na nagnutim tlima.
Na svim poljoprivrednim površinama treba održavati minimalan vegetacijski pokrov tijekom cijele godine, a posebno u područjima s duljim kišnim razdobljima, da bi se iskoristio dušik iz tla koji bi inače mogao uzrokovati zagađenje vode.
Strojevi za primjenu stajskih gnojiva moraju biti dobro održavani. Ventili cisterni za primjenu tekućih goriva trebaju dobro brtviti. Rad uređaja za raspodjelu mora funkcionirati primjereno da bi se gnoj ravnomjerno raspodijelio po poljoprivrednoj površini, sa što manje gubitaka.
Radi što manjeg gubitka amonijaka gnoj bi trebalo zaorati u tlo što prije, ali na takvu dubinu u kojoj korijen ne bi bio izvan dosega gnojiva.
Na područjima zona sanitarne zaštite i drugih ležišta voda koja se koriste ili su namijenjena za javnu vodoopskrbu gnojidba poljoprivrednog zemljišta provodi se prema propisima koji uređuju zaštitu voda.
PLAN GNOJIDBE
Plan gnojidbe je plan korištenja organskih i mineralnih gnojiva. Kod izrade plana treba uzeti u obzir zahtjeve biljke, sadržaj hranjiva u tlu i u gnojivima. Plan gnojidbe sastavlja se za cjelokupni plodored. Razlozi tome su slijedeći:
1. hranjiva iz gnoja zadržavaju se u usjevima više godina
2 .nekim usjevima u plodoredu stajski gnoj nije odgovarajući
3. izborom mineralnih gnojiva svake je godine teško potpuno uskladiti
potrebe za hranjivima
Plan gnojidbe treba sadržavati:
1. rezultate analize tla
2. planirani plodored
3. izračun potrebnih hranjiva za očekivani prinos
4. vremenski i količinski plan korištenja stajskog i mineralnog gnojiva
5. izračun godišnjeg unosa hranjiva iz gnoja u tlo
6. konačnu bilancu hranjiva u plodoredu
Plan gospodarenja gnojivima trebao bi sadržati:
1. plan proizvodnje stajskog gnoja
2. raspored dostupnih parcela za primjenu stajskoga gnoja
3. usklađivanje spremanja stajskoga gnoja s rasporedom dostupnih
parcela
4. vođenje evidencije o korištenju gnojiva
petak, 02.07.2010.
STANJE JE PRIJELAZNO
RAZGOVOR S PROF. DR. SAMIROM KALITOM
STRUČNJAKOM ZA OCJENJIVANJE SIREVA I UREĐIVANJE
I PROJEKTIRANJE MINI SIRANA ZA PRERADU MLIJEKA NA OPG
Na obilježavanju 60. obljetnice Hrvatske mljekarske udruge, u kazalištu Kerempuh 1. lipnja bilo je prisutno mnogo, novinarski gledano, zanimljivih osoba iz široke poljoprivrede djelatnosti. Za kraći razgovor sam odabrala prof. dr. Samira Kalita s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Razlog tome je njegova dugogodišnja suradnja i rad s proizvođačima koji se ozbiljno uključuju u proizvodnju kozijeg, kravljeg i ovčijeg sira na OPG-u.
Dr. Kalit je na Agronomskom fakultetu nosilac kolegija Bio kemija i tehnologija zrenja sireva i Proizvodnja mlijeka na OPG-u, a suradnik je na kolegiju, Izravna prodaja poljoprivrednih proizvoda, Mlijeko i mliječne prerađevine, Sirastvo. Radi i u Zavodu za mljekarstvo. Znanstveno se bavi istraživanjem izvornih tehnologija proizvodnje tradicionalnih sireva u funkciji njihove zaštite, a odnosi se to na sireve sisavaca ovce, koze i krave. Bavi se ocjenjivanjem industrijskih sireva i sireva na OPG-u, uređivanjem i projektiranjem mini sirana za preradu mlijeka na OPG-ima. Na području Karlovcu dr. Kalit je projektirao desetak mini sirana, a ukupno je projektirao oko 200 mini sirana u cijeloj Hrvatskoj.
Potpis pod sliku: prof. dr. Samir Kalit
Kakvo je stanje, prema vašem mišljenju, tog ukupnog posla u koji je ušao određeni broj malih proizvođača mlijeka, otvorivši male sirane?
_ Ja bih rekao stanje je prijelazno.Imamo proizvođače sira na našem tržištu na tržnicama kroz izravnu prodaju sira i tu imamo šaroliku sliku. Imamo proizvođače koji su potpuno ili gotovo potpuno pripremljeni za uvjete i standarde koji nas očekuju ulaskom u Europsku uniju; imamo jednu kategoriju koja je na prijelazu, a imamo kategoriju proizvođača koja o tome niti ne razmišljaju. Oni su svi još uvijek na tržištu zajedno, znači to je nekakvo prijelazno stanje u kojem se svi mi još uvijek snalazimo. Ali ono što je budućnost, to je sigurno to da će se naše male sirarnice morati prilagoditi i imati minimalne standarde kakve imamo u Austriji, Sloveniji i u čitavoj Europi.
Oni koji razmišljaju o budućnosti svoga posla oni su dakle gotovo pripremljeni za europske standarde?!
_ Oni koji razmišljaju, su na tom putu i pripremaju se! Oni koji nemaju perspektivu, - su mladi ljudi u tim gospodarstvima koji bi to mogli nastaviti, ali nemaju interesa. Ali zato pretpostavljamo da oni koji su ozbiljnije ušli u tu proizvodnju i koji su uložili i investirali, koji već imaju objekte, da će oni svojom ozbiljnošću i količinom prerade nadoknaditi jednoga dana one koji su izašli ili će izaći iz te proizvodnje.
Što se tiče ulaska u Europsku uniju, razine kvota u mljekarstvu, svi o tome jako malo znao. Što proizvođače na OPG-ima čeka ? Jesu li proizvođači prešli teži dio puta ili ih teži dio očekuje?
_ Po mom mišljenju mi smo na sredini.Situacija u mljekarstvu dosta je teška. U proizvodnji mlijeka problem je što su neka gospodarstva preskočila jedan period koji je u zemljama EU išao normalno, u dužem periodu. Mi smo kroz velike investicije htjeli taj dio preskočiti. Sada imamo situaciju da su nam neka gospodarstva kreditno prilično zadužena i opterećena, neka su se gospodarstva, da slikovito kažem „preinvestirala“ u prethodnoj fazi prije krize. Cijene su mlijeka, znamo, niske i teško je otplaćivati kredite. S druge strane još uvijek imamo proizvođače koji mlijeko proizvode u prilično ekstenzivnim uvjetima u odnosu na one prve. A oni imaju drugi problem; ne da su preinvestirani već je kod njih problem u radnoj snazi, jer je to takva vrsta proizvodnje na malom OPG-u, sa malo životinja, koja zahtijeva mnogo radne snage zbog nedostatka mehanizacije.
Što se podrazumijeva pod malo gospodarstvo sada nakon prestrukturiranja koje se dogodilo u poljoprivredi? Kakva su vaša iskustva?
_ Radi se o gospodarstvu od desetak krava. Količina mlijeka koje one daju može se i preraditi. Sve preko toga je već malo teže. Onda kada ima više od desetak krava gospodarstva kombiniraju; dio mlijeka daju u otkup, a dio mlijeka prerađuju u sir. Kada se radi o kozama, to je broj od 40-50 koza. Na kontinentu je to 30-50 ovaca, s obzirom na razliku u pasminskom sastavu, a na području priobalja i otoka 100 -150 ovaca.
Trenutno je oko 86% mlijeka proizvedenog u Hrvatskoj europske kvalitete.Kakvo je vaše razmišljanje u tom kontekstu?
_Naravno da je to dobro i to je ono čemu trebamo težiti. Moramo stići standarde kvalitete mlijeka kao i prerade koji će biti par Europskoj uniji, jer za godinu, dvije Hrvatska će biti članica EU i ovo tržište za koje sada kažemo Hrvatsko, više neće biti samo Hrvatsko, već tržište EU. Prema tome se proizvođači mljekari kao i ostali iz struke moraju prilagoditi jer nama će konkurirati proizvođači iz čitave EU.
Fotografija: M. Zouhar Zec
četvrtak, 01.07.2010.
3. KRUG NATJEČAJA ZA IPARD OD 1.7.-30.9.2010. GODINE
Obavjest glasngovornika Ministarstva poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja najavljuje početak 3. kruga natječaja za IPARD i obavještava o rezultatima natječaja iz 1. i 2. kruga natječaja za Mjeru 101 i 103. Obavjest objavljujem. Pročitajte je.
UPOTREBA I ZLOUPOTREBA POTICAJA U 2009. GODINI
Glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja novinarima je odaslao tekst izvješća o nadzoru inspektora resornog ministarstva o ispravnosti korištenja sredstava poticaja za 2009. godinu.
U tekstu su podaci o nezakonito ostvarenim potporama izraženi u milijunima kuna, za koje je inspekcija naredila povrat, zatim podaci, točnije visina novca čija je isplata spriječena radi neudovoljavanja uvjeta za poticaj, kao i podatak za 2007. i 2008. godinu o povratu ili spriječenoj isplati poticaja. Tekst glasnogovornika objavljujem.
| < | srpanj, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | |
Travanj 2024 (32)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter