AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 30.12.2010.
HENDIKEP
HENDIKEP I ČESTITKA
Svim osobama koje čitaju moje tekstove i informiraju se na mom blogu AgroPolitika moram ovom prilikom napisati DA SAM u jednoj životnoj situaciji, uz zadobivene neke manje ozljede SLOMILA DESNU KLJUČNU KOST.
Lom ključne kosti i njena imobilizacija razlog su što ne mogu desnom rukom pisati na tastaturi toliko koliko je potrebno da napišem i uredim novinarski tekst, a nema u meni toliko fanatizma da pišem samo lijevom rukom. Zato na mom blogu nema novih informacija, odnosno tekstova, što bi bilo normalno i za očekivati, iako događaja ima.
No cijela ta situacija oko moje desne ruke, kako danas stvari stoje, neće dugo potrajati.
U NOVOJ 2011.GODINI ŽELIM VAM dobro zdravlje, strpljivost i dobru komunikaciju sa suradnicima, mnogo dobrih poslovnih odluka, mnogo novca, sreću u obiteljskom životu, te da savladate sve teškoće i da budete Uspješni i Sretni u Godini koja dolazi.
Margareta Zouhar Zec, novinarka
ponedjeljak, 20.12.2010.
SREDIŠNJI SAVEZ UZGAJIVAČA SIMENTALSKOG GOVEDA
FAKTORI PROIZVODNJE MLIJEKA SU
GENETIKA 23%, HRANIDBA 32%
I UVJETI PROIZVODNJE 45%
Godišnja skupština Središnjeg Saveza hrvatskih uzgajivača simentalskog goveda (H.U.SIM) održana je 10. prosinca u Dubravi kod Vrbovca. H.U.SIM je krovna organizacija uzgajivača simentalskog goveda, postoji samo godinu dana, a čini je 13 županijskih Saveza i udruga. Na Skupštini je bilo nazočno oko 100 izaslanika članova Saveza.
Predsjednik Središnjeg saveza hrvatskog uzgajivača simentalskog goveda Josip Burek naglasio je u svom govoru da je SAVEZ UZGOJNO UDRUŽENJE kojem je cilj razvijati što kvalitetniju genetiku kojom će se i u Hrvatskoj dobiti što više mliječnih krava koje mogu dati količine mlijeka iznad 6. 000 kg godišnje što su u Austriji i Njemačkoj prosječne količine. To treba postati praksa i u Hrvatskoj. Budući da je Središnji savez H.U.SIM osnovan tek prije godinu dana, više je mjeseci prošlo u okupljanju i formiranju stručnog tima agronoma i vetrinara iz Centara za reprodukciju koji će pratiti i surađivati sa članovima Saveza , uzgajivačima simentalskog goveda.
Na zahtjev gospodina Bureka, a zbog njegovih iznimnih obaveza, privremeno je učinjena zamjena funkcija, tako da je njegovo mjesto predsjednika Središnjeg simentalskog saveza preuzeo Igor Mihaljević, a gospodin Burek je pod predsjednik.
Sponzori Godišnje skupštine H.U.SIM-a bili su tvrtka Schauman, Centar za reprodukciju i Vlado Lazanjsky, Centar za unapređenje stočartstva i Dragutin Grgurič, Biofarm i Benito Račić, Tvornica stočne hrane i Predrag Kočka i Mljekara Ledo .
S lijeva: Josip Burek predsjednik H.U.SIM-a, Josip Vuksan iz SUUSG iz Sisačko moslavačke županije
Ivan Hajdina iz Kloštar Ivanića, predsjednik Radne skupštine, Ružica Zorić dopredsjednica H.U.SIM-a i predsjednica UUSG osječko baranjske županije, Snježana Dončević zapisničarka, stručna radnica HPA.
Predsjednik H.U.SIM-a Josip Burek u ulozi domaćina poimenično je predstavio i pozdravio goste. Bili su tu dipl. ing. Ante Pezo pomoćnik ravnatelja Hrvatske poljoprivredne agencije (HPA), dipl ing. agr. Vesna Bulić voditeljica odjela za razvoj govedarstva HPA, Davor Pašalić dr.vet. med. voditelj odjela za razvoj udruga HPA, ing. Stjepan Ban direktor za razvoj kooperacije koncerna Agrokor, dr.vet.med. Antonio Orak zamjenik direktora Centra za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima, ing. Vera Volarić ravnateljica HMU, ing. agr. Damir Pejaković i Slavoje Jambrešak ispred stručnog Odjela hrvatske udruge uzgajivača simentalskog goveda, Igor Rešetar predsjednik Saveza proizvođača mlijeka sjeverozapadne Hrvatske, Miroslav Sučev predsjednik uzgajivača holstein goveda .
HPA JE PODRŠKA POLJOPRIVREDNICIMA!
Nakon pozdravnih riječi dipl. ing. Ante Pezo obratio se prisutnim poljoprivrednicima rekavši kako je Hrvartska poljoprivredna agencija (HPA) pripomogla osnutku ovoga Saveza s kojim ima izvrsnu suradnju te da će u narednom periodu HPA potpisati Ugovore o suradnji sa svim savezima pa i sa simentalskim. „ HPA je novom Uredbom zadužena za ukupnu poljoprivredu. Vrlo značajno u protekloj godini dana što je napravljeno vezano je za poglavlje 12 VETERINARSTVO I SANITARNI NADZOR, koje je RH zatvorila gdje je RH imala četiri mjerila i većina mjerila su upravo bila na jedinstvenom registru domaćih životinja“.
Ing. Ante Pezo
„Ono što stoji pred nama u idućoj godini je poglavlje 11 gdje RH ima tri mjerila, a to je 1. uspostava funkcionalne Agencije za plaćanje 2. uspostava registra zemljišta Arkoda i 3.uspostava tržišta poljoprivrednih proizvoda.Za pretpostaviti je da će ARKOD, gdje HPA djeluje s jednom trećinom svojih djelatnika, biti završen u veljači iduće godine. U ovom trenutku je u registar zemljišta uneseno otprilike oko 800.000 ha . Od ukupnog broja upisanih gospodarstava OPG-a, gdje imao 196.000 upisanih, oko 30.000 je bez zemljaša i još treba oko 25.000 poljoprivrednih gospodarstava upisati.Ovom dinamikom kako sada stvari idu vjerojatno do kraja veljače iduće godine, biti će uspostavljen registar zemljišta. To je prvi puta da je RH u registar zemljišta unijela livade i pašnjake. Zašto to spominjem? Jer to je osnova budućeg sustava kada RH postane punopravna članica EU, to su krucijalne baze za IAKS, integrirani, administrativni i kontrolni sustav kojim će Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju osposobiti za provedbu plaćanja sredstva iz europskih fondova namijenjenih poljoprivredi. Unutar IAKS-a se nalaze primarne baze Arkod, registar domaćih životinja i ostalo." Ing. Pezo je podsjetio da je odjel za informatiku HPA izradio kompletnu softversku aplikaciju za jedinstveni registar domaćih životinja, a zadnja revizorska misija koja je bila, bila je za svinjsku kugu. Od prije dvije godine u Hrvatskoj se ne cijepe svinje protiv svinjske kuge, a to je bitno stoga što je ova revizija dala pozitivno mišljenje i potvrdila da kuge nema i da će se svinje moći izvoziti. Do sada je upisano 143 tisuće držatelja domaćih životinja: osnova njega su funkcionalni registri goveda, svinja, ovaca i koza.“
„ Ono što će u idućoj godi HPA raditi je nova djelatnost - pružanje kompletne pomoći poljoprivrednicima u upisu Arkoda, u registru domaćih životinja te pomoć pri podnošenju zahtijeva. Prije godinu dana HPA se reorganizirala na način da je otvoren još 51 ured, ukupno 81 ured u cijeloj Hrvatskoj, i u svim tim uredima može se zatražiti pomoć za navedeno“ – informirao je prisutne uzgajivače ing. Pezo.
POKRENITE PROMET TELADI ZA TOV !
Dr. Ivan Jakopović, načelnik Odjela za stočarsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja obratio se uzgajivačima izrazivši zadovoljstvo što su se uzgajivači okupili te što su spremni preuzeti odgovornost i brigu nad uzgojem ove za nas najznačajnije, tradicionalne, kombinirane simentalske pasmine goveda „i što ćete u idućem razdoblju taj rad još bolje unaprijediti, još više povezati s drugim uzgojima kako bi novi rezultat vašega rada i rezultat rada drugih populacija simentalske pasmine goveda osigurao vama, kao proizvođačima da i u segmentu genetskog unapređivanja i potencijala doprinesete konkurentnosti svoje proizvodnje, bilo u proizvodnji mlijeka ili u proizvodnji goveđeg mesa“.
Dr. Ivan Jakopović
„ Htio bih naglasiti da smo ovakav ustroj uzgojnog rada u RH u simentalskoj pasmini, drugim pasminama, pa i drugim vrstama domaćih životinja zamislili još od kada smo postali samostalna država, da smo ga kroz legislativu propisali i da ga Vi uspješno počinjete i provoditi „ rekao je dr. Jakopović te nastavio .“ Početak nije bio lagan, vratiti se na početak onoga što su započeli djedovi naših djedova 1913. kada su isto inicijativom kao i vi uzgajivači preuzeli odgovornost sa željom da novu pasminu koju su doveli u RH dalje zadrže kao čistu pasminu i unaprijede je.I mi smo sa takvim poslom stali 1957., ali nastavili smo danas. Treba reći da je takva organizacija posla nužnost i obveza RH vi za vi uvjeta i propisa koji vrijede u zemljama EU“.
„ Što se legislative tiče, dobro je znati, mi se nalazimo u pregovaračkom dijelu u poglavlju 12 u skupini Zoo Tehnika. Taj dio je uglavnom najvećim dijelom i usuglašen i poglavlje 12 je privremeno zatvoreno.To znači da sve što je EU tražila da je ispunjeno, i na nama je da temeljem svih tih odnosa taj posao unaprijedimo. Želim istaći da se u zadnje vrijeme i u svijetu, a pomalo i u nas dešavaju značajne promjene u organizaciji i sustavu. Očekujem da i stručne službe i znanstvene službe i centri za umjetno osjemenjivanje posebno i HPA, uđu u te nove sustave i da te modele prenesu i u RH. Želim reći također da na razni RH i Bavarske, dakle dijela Njamečke , u zadnje vrijeme smo otvorili mogućnost oficijelne suradnje, dakle na razini, možemo reći, dviju država u ovom dijelu simentalske pasmine gdje bi zajedničkom suradnjom pokušali povezati naš uzgoj s njihovim uzgojem u cilju da mi što je moguće uspješnije dostižemo one razine koje oni tamo imaju. Ja pozivam i ovom prigodom vas iz Saveza da sjednemo i da se dogovorimo kako da se tu organiziramo i da vidimo kako da uzgajivači iz Hrvatske mogu zajedno s uzgajivačima iz Bavarske u tom dijelu surađivati."
"Što se tiče ukupnosti uzgoja nisu za ovu godinu bila osigurana određena novčana sredstva, kako je rekao predsjednik Burek, dobio je sredstva pred dva tri, dana, ali u ovom restriktivnom proračunu za 2011.također smo osigurali određena sredstva za rad udruženja, tako da vi kao jedan od najznačajnijih Saveza možete na taj dio računati. Isto tako želim istaći; ne treba cijeli sustav temeljiti na donaciji države, već treba uspostaviti rad Saveza tako da se mogu određena sredstva osiguravati i poslovnom aktivnošću. Nije to ništa novo, tako i drugi rade u drugim zemljama, da nam je središnje mjesto – trgovina rasplodnom stokom - koju smo mi u Hrvatskoj, totalno zapustili. Udarili smo jednu negativnu propagandu prema onome sa čime se bavimo. To je paradoks. I taj dio morate kao Savez debelo ispraviti, jer ako ga ispravite radite ISTINU. Nije istina da naš simentalac nije dobar. Mislim da je dobar, samo ga treba valjano pripremiti za iskorištavanje u tehnologiji proizvodnje"." Isto tako pokušajte se naći u dijelu prometa teladi za tov.To rade drugi radite i vi" rekao je dr. Jakopović i nastavio." Neće biti ni u buduće nikada dovoljno novaca, ako gledate da će sredstva za taj rad biti kroz državu, kroz članarinu, nećete moći raditi u ukupnosti sve poslove, ali ako se primite ovih poslova, a mislim da pomalo radimo pretpostavke za to, da ćete imati materijalnu osnovicu za kvalitetnu organizaciju u uzgojnom radu " - rekao je prisutnim uzgajivačima dr. Jakopović
Predstavnik uzgajivača Udruge Bjelovarsko bilogorske županije
istakao je da se 5000 ljudi prestalo baviti ove, 2010. godine govedarskom proizvodnjom, te da se i svi iz Saveza kao i iz Ministarstva trebaju zapitati, kako to spriječiti. Rekao je da je to poziv na alarm, da se svi zajedno trebaju raditi za opstanak i simentalca i holštajna i svih proizvođača mlijeka .
Igor Rešetar predsjednik Saveza proizvođača mlijeka sjeverozapadne
Hrvatske rekao je da je jedna od najvažnijih stvari danas cijena mlijeka, koja proizvođače ne zadovoljava te da su proizvođači istakli određene zahtjeve za povećanje cijene o čemu se pregovara s Mljekarama.
SAMO 15% FARMI PROIZVODI
IZNAD 6 000 kg MLIJEKA PO KRAVI GODIŠNJE
Voditelj uzgoja dipl. ing. Dalibor Janda govorio je o stanju uzgoja simentalske pasmine u Hrvatskoj u 2009. Rekao je da je u ukupnoj populaciji 57,78 krava simentalske pasmine, čime je ta pasmina najznačajnija. Druga po brojnosti je holstein pasmina zatim je to smeđa, a onda sve ostale pasmine.Tek 5,7% krava spada u skupinu tzv. ostali križanci. Pod kontrolom mlijeka je 72 000 krava, a 50 000 krava je pod kontrolom rasploda. Najveći broj simentalskih krava je u Koprivničko križevačkoj županji, zatim u Bjelovarsko-bilogorskoj, Zagrebačkoj županiji, Sisačko moslavačkoj, Osječko baranjskoj županiji i Vukovarsko srijemskoj županiji Prosječna veličina simentalske farme je 6-7 krava što nije zadovoljavajuće. Proizvodnja mlijeka 2009. godine u usporedbi s ostalim pasminama je takva da krava simetalske pasmine daje prosječno 4 730 kg mlijeka godišnje s 4% m.m. i 3,5% proteina. Po županijama je proizvodnja mlijeka krava ove pasmine 4700 - 4800 kg. ji. Najbolja županija po količini proizvodnje mlijeka je osječko baranjska, a slijedi je vukovarsko srijemska i istarska županija gdje je proizvodnja iznad 5 000 kg mlijeka po kravi. te splitsko dalmatinska i šibensko kninska i tu je proizvodnja mlijeka od po 4700 kg mlijeka po kravi. U primorsko goranskoj županiji mlijeka je najmanje - tek 3.500 kg po kravi. Samo je 15% farmi na kojima krave daju iznad 6 000 kg mlijeka, dok 10% farmi proizvodi do 3.000 kg mlijeka i pitanje je kako će te farme moći opstati na tržištu.
Godine 2009. uvezeno je 1.500 steonih junica, a tradicionalna zemlja uvoza su Austrija, Njemačka, a u posljednje vrijeme i Češka. Prodaja rasplodnog materijala je najčešća od farme do farme,uz tek nekoliko održanih aukcija junica. Uzgojni program ima cilj da do prve laktacije prođe 25 mjeseci, da period teljenja traje ispod 375 dana, da krava ima bar šest laktacija u životu. Za dobru i visoku kvalitetu mlijeka važna je genetika do koje se dolazi rasplodom kvalitetnih bikova.
Prema matičnim knjigama 2010. novih 40 bikova je upisano u matičnu (Hb) knjigu rasplodnih bikova simentalske pasmine.
VAŠ ALAT JE VAŠA KRAVA !
Voditelj programa razvoja Središnjeg simentalskog Saveza ing. Josip Crnčić održao je zanimljivo predavanje odgovarajući na pitanja koja se zasigurno nameću uzgajivačima simentalskog goveda kao naprimjer: zašto u osjemenjivanju težiti vrhunskim bikovima? Zašto se bavimo proizvodnjom ? Kako povećati profit? Kliko je važna genetika u proizvodnji količine mlijeka?
Ing. Crnčić je uz prezentaciju materijala na video zidu objašnjavao konstatiravši da se proizvodnjom svatko bavi zbog profita! Profit u mlijeku se može povećati jedino što većom konkurentnošću na tržištu. A konkurentnost se postiže što većom i boljom prilagodbom tržištu. Naprimjer u Austriji je 2009. prosječna količina mlijeka po kravi bila 6.700 kg, sa 4.14 mliječne masti ( m.m.) Hrvatska oko 2.000 kg zaostaje za tom količinom.“ Što te austrijske krave imaju na raspolaganju, a hrvatske nemaju? retorički je upitao Crnčić te nastavio „U centrima za reprodukciju došlo se do parametara koji kažu da je u pitanju razlika u genetici između austrijskih i hrvatskih krava. Genetika koja je poželjna zvuči ovako GZV ( uzgojna vrijednost)= 130 , mliječnost = 121, fitnes =116 ,vime =112, noge =110. Uz takvu genetiku potrebno je kvalitetno vođenje stada. Nije sve u genetici, ali genetika ima veliki utjecaj na uspjeh u proizvodnji količine mlijeka. Prema istraživanjima faktori koji utječu na kvalitetu proizvodnje ovako su podijeljeni: genetika 23%, hranidba 32%, uvjeti proizvodnje 45% " - rekao je ing. Crnčić.
Ing. Crnčić posvijestio je slijedeće rekavši prisutnim poljoprivrednicima uzgajivačima simentalske pasmine „ vaša krava, to je vaš alat! Nije vaš alat traktor. Vaš alat je vaša krava. Potrebno je imati funkcionalnu kravu koja lijepo izgleda, proizvodi puno i dugovječna je! Ono što se kravi daje, ona to kroz proizvodnju mlijeka mora i vratiti“.
No kako doći do kvalitetne krave?
„Uzgojem“ kaže ing. Crnčić i nastavlja „ U razvijenim zemljama oko 80% selekcije se radi s muške strane – preko bikova, a samo 20 % preko krava sa ženske strane.“ U RH je uvezeno mnogo junica i još uvijek se uvoze jer nema dovoljno junica za domaći remont stada. Cijena osjemenjivanja s sjemenom najkvalitetnijeg bika i prosječnog je oko 80 kuna, pa ako se godišnje na gospodarstvu radi 50 osjemenjivanja dođe se do sume od oko 4000 kuna godišnje, što s obzirom na druge troškove nije mnogo, a u ukupnim troškovima na gospodarstvu osjemenjivanje je tek stavka od oko 2,5% . Genetika, na kojoj se dobiva višestruka korist nije stavka na kojoj treba štedjeti. A za sjeme najkvalitetnijih bikova treba se raspitati u Centru za reprodukciju u stočarstvu u Križevcima , Varaždinu, Osijeku i Slavonskom Brodu" - rekao je ing. Crnčić.
petak, 10.12.2010.
ULAZI LI HRVATSKA U EU 2013.?
NAGLO PRESKOČENA 2012. KAO GODINA
ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU
Na samom početku mjeseca prosinca iz Bruxellesa je priopćena vijest, iz područja koje se odnosi na pregovore o pristupanju RH Europskoj uniji, iz čijeg se sadržaja može zaključiti - da je 2012. godina kao godina ulaska Hrvatske u društvo zemalja članica Europske unije naglo preskočena. Godina 2012. koja je u posljednje dvije godine od mnogih političara izgovarana kao vrlo vjerojatna godina ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, u posljednjem izvješću Hanesa Svobode NE STOJI . On kao godinu ulaska u RH u EU spominje 2013., „bilo bi optimalno 1. siječnja, ali možda uđe i sredinom godine“ rekao je.Iz izjave koju je Svoboda dao novinarki Veri Tomašek može se zaključiti da je i 2013. godina kao godina ulaska Hrvatske u EU Svobodina pretpostavka.
A 2012. godina prema Svobodinom riječima je godina koja bi protekla u ratificiranju, dakle u potpisivanju Ugovora o pristupanju. Jer nakon postizanja dogovora između Europske unije i države kandidatkinje, Ugovor potpisuju dužnosnici država članica Europske unije, kojih je sada 27 i države pristupnice, te se on upućuje u postupak potvrđivanja, odnosno ratifikacije a u skladu s ustavnim odredbama svake države potpisnice. Na taj će način Ugovor o pristupanju stupiti na snagu, a država pristupnica postati će članica EU. Prije potvrđivanja Ugovora o pristupanju država pristupnica trebala bi provesti referendum na kojem bi građani svojim izjašnjavanjem donijeli konačnu odluku o ulasku države u članstvo Europske unije.
MOGUĆ ZAVRŠETAK PREGOVORA U LIPNJU
Smisao vijesti iz Bruxellesa od 1. prosinca je slijedeći: Izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hanes Svoboda predstavio je izviješće o napretku pristupnih pregovora za Hrvatsku. Prema riječima Hanesa Svobode hrvatski pristupni pregovori trebali bi završiti u prvoj polovici iduće godine, dakle 2011., uz uvjet da se odlučno nastavi s potrebnim reformama, osobito u pravosuđu. Rekao je da će Europski Parlament, učiniti sve što je u njegovoj moći da potvrdi pristupni ugovor prije ili poslije ljeta 2011., kako bi ratifikacija mogla početi u zemljama članicama .
Prvi korak do rezolucije o Hrvatskoj koju će Eeuropski parlament prihvatiti najvjerojatnije na proljeće, počeo je predstavljanjem Svobodina izvješća o napretku. Sada slijede amandmani, jedno ili dva čitanja te prihvaćanje u veljači, dakle 2011.
Na raspravi Svoboda je dobio velike pohvale zastupnika, pa i Slovenskih, uz isticanje da je nacrt vrlo uravnotežen i prihvatljiv. U njemu stoji da pristupni pregovori mogu biti zaključeni u prvoj polovici iduće godine.
_„ Ako sve bude išlo dobro moguće je da se pregovori završe u lipnju. Razgovarao sam s ministrom vanjskih poslova Mađarske kako bismo što prije dobili pristanak Europskog parlamenta, to je preduvjet za početak ratifikacije.To vjerojatno neće biti moguće tijekom Mađarskog predsjedanja, teoretski je moguće na srpanjskom zasjedanju, ali ako to ne bude tako onda ide na rujansko ili listopadsko zasjedanje. Možda je malo kasno, ali još uvijek je moguće, po tom scenariju, da Hrvatska uđe u EU 2013. Bilo bi optimalno da to bude 1. siječnja, a možda uđe sredinom te godine „ procijenio je izvjestitelj za Hrvatsku u Europskom parlamentu Hanes Svoboda.
Svoboda je rekao da Hrvatska treba nastaviti s reformama pravosuđa, suradnjom sa Hagom, povratkom izbjeglica te restrukturiranjem brodogradnje .
PET GODINA PREGOVORA O PRISTUPANJU
Poduži je popis datuma i godina u kronologiji odnosa Hrvatske i Europske unije počevši od 15. siječnja 1992. kada je Europska zajednica i njene članice priznale RH kao suverenu i neovisnu državu, 29. listopada 2001.kada je potpisan sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju, te je usvojena zajednička izjava RH i EU o političkom dijalogu, do 18. lipnja 2004. kada je Hrvatskoj dodijeljen status kandidatkinje za članstvo u EU i 3. listopada 2005. kada su otvoreni pregovori o pristupanju RH Europskoj uniji. Od 1992. do 2005. i Europska unija doživjela je svoju renesansu i u organizaciji i u broju članica.
U listopadu ove godine istekla je peta godina da pregovori o ulasku Hrvatske u Europsku uniju još uvijek traju. Pregovori o pristupanju su pregovori o uvjetima pod kojima država kandidatkinja pristupa Europskoj uniji i njezinim osnivačkim ugovorima, a koji se nakon završetka pregovora utvrđuju Ugovorom o pristupanju. Analitičari kažu da je to vrlo dugo razdoblje pregovora. Zašto je to tako s Hrvatskom teško je odgovoriti ukratko, potrebna je ipak analiza, ali se nameće zaključak da usprkos svim izjavama želja meritornih ljudi iz politike da država pristupi u EU što prije, nije bilo dovoljno političke volje u koju su se kao uzročno posljedični razlozi implementirali : korupcija, neriješeni problemi u pravosuđu, odnosi s haškim sudom, hrvatska brodogradnja itd.
Tek će se vidjeti da li je 2013. kao godina ulaska Hrvatske u Europsku uniju optimalna i moguća, ili je to iluzija kao i toliko željena 2012. godina.
subota, 04.12.2010.
IZ REGISTRA GOVEDARSTVA
RASTE BROJ HOLSTEIN GOVEDA
Na VI. Savjetovanju uzgajivača goveda u RH, održanom u Osijeku 11.i 12. studenog dipl. ing. agr. Vesna Bulić voditeljica Odjela za razvoj govedarstva u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji u svojoj je prezentaciji kroz brojke predočila broj grla pasmine simentalac i holstein u 2009. godini s osvrtom na rast ili pad broja tih pasmina goveda u 2008.godini.
Ing. Bulić iznijela je podatke i o broju autohtonih pasmina.
U novinarskom tekstu iznijela sam prezentaciju ing. Bulić.
Prema podacima iz Jedinstvenog registra govedarstva u RH u 2009. godini bilo je ukupno 224.719 krava. Pod selekcijskim obuhvatom ih je 184.465, odnosno 82,09%, od toga na obiteljskim gospodarstvima 171.247, a ostale su na farmama.
Pod kontrolom mliječnosti je 120.703, odnosno 65,43% krava
Pod kontrolom rasploda ih je 63.742 odnosno 34,55%.
SELEKCIJA.Prema strukturi pasmine krava pod selekcijskim obuhvatom je ovako:
Simentalska pasmina zastupljena je s 12.074 krave odnosno 65,63%
Holdstein pasmina sa 53.716 krava, odnosno 29,12%
Smeđa pasmina sa 5.731 kravom, odnosno 3,10%
Ostale pasmine: crveno švedsko govedo montbeliarde, istarsko govedo, slavonsko-srijemski podolac, buša, angus, škotsko visoko govedo, hereford, limousin i charolais sa 3.944 krave, što je 2,13%.
U odnosu na prethodnu 2008. godinu broj krava pod selekcijskim obuhvatom ostao je isti. Odnos se mijenja unutar zastupljenosti pasmina.
U odnosu na 2008. simentalska pasmina je manje zastupljena za 3,7%. Istovremeno je broj grla holstein pasmine u porastu za 3,2%.
UZGAJIVAČI.Od ukupno 23.434 uzgajivača koji su u selekcijskom obuhvatu, 2009. godine je, s obzirom na veličinu stada, od 1-3 grla, bilo 37,1%. Broj uzgajivača s 4, 5 i 6 -10 krava u stadu iznosi 43,68%.
Istovremeno, zabilježen je blagi porast uzgajivača s 11-15 krava u stadu od 0,56%, rast od 0,14% uzgajivača s 16 i više krava u stadu što za ove dvije kategorije porast je s 18,52% na 19,22%.
PROIZVODNI REZULTATI. Prema proizvodnim rezultatima kontroliranih krava u 2009. za SIMENTALSKU pasminu na obiteljskim gospodarstvima i farmama bilo je 47.892 standardne laktacije sa 4.730 kg mlijeka, sa mliječnom masti (m.m.)4,01% i 3,35% proteina.
Krava HOLSTEIN pasmine na obiteljskom poljoprivrednim gospodarstvima i farmama bilo je 24.249 standardnih laktacija sa 6.555 kg mlijeka s 3,95% m.m. i 3,28 proteina.
Na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ima 1.926 standardnih laktacija krava SMEĐE pasmine sa 5.428 kg mlijeka sa 3,99 m.m. i 3,40% proteina.
Kod sve tri pasmine zabilježen je porast proizvodnje mlijeka u odnosu na 2008.
Ukupno je 74.067 standardnih laktacija, a prosječna proizvodnja iznosila je 5.345kg mlijeka po kravi, 3,99% m.m. i 3,32% proteina, što u odnosu na 2008.godinu čini porast količine od + 181 kg mlijeka po kravi u kontroli.
BIKOVSKE MAJKE SIMENTALSKE PASMINE proizvele su 2009. u 123 standardne laktacije prosječno 7.441 kg mlijeka s 4.00% m.m. i 3,42% proteina. U odnosu na 2008. to je porast od +58 kg mlijeka i -0,14% m.m. dok je proteinski sastav ostao isti.
BIKOVSKE MAJKE HOLSTEIN PASMINE su u 35 standardnih laktacija proizvele 10.295 kg mlijeka s 4,21% m.m. i 3,31% proteina. U odnosu na 2008. godinu očit je pad u količini mlijeka za 688 kg, sa -0,10% m.m. i +0,08% proteina.
U provedbi uzgojnog programa za simentalsku pasminu u 2009. korišteni su bikovi 35.kruga usmjerene oplodnje, gdje je 160 bikovskih majki ( od 72.240 krava u kontroli mliječnosti) osjemenjivano sa tri bikovska oca čija su imena Imposium, Hupsol i Manitoba.
U provedbi uzgojnog programa za holstein friesian pasminu u 2009. korišteni su bikovi 5. kruga usmjerene oplodnje, gdje su 32. bikovske majke (od 45.753 krave u kontroli mliječnosti) osjemenjivanje s dva bikovska oca, Goldwyn i Ramos.
Hrvatska poljoprivredna agencija je 2009. godini sudjelovala u organizaciji 19 stočarskih izložbi i aukcijskih prodaja na kojima su bila izložena ili prodavana rasplodna goveda. To je jedna od mjera koja za cilj ima unapređenje stočarstva.
AUTOHTONE PASMINE
Zaštita autohtonih pasmina ima genetsko, etnografsko, etičko, proizvodno i drugo značenje.
BUŠA.Prema službenim podacima Hrvatske poljoprivredne agencije evidentirana su 22 bika, 199 krava i 119 grla ženskog podmlatka. Od toga je 75 grla do godine dana, a 44 grla preko godine dana starosti, ali sve u vlasništvu 48 uzgajivača. Efektivna populacija je 79,24 i prema FAO klasifikaciji svrstana je u kategoriju „u opasnosti“.
ISTARSKO GOVEDO.Na području Istarske i Primorsko goranske županije u 2009. bila su 23 bika, 508 krava i 311 grla ženskog podmlatka istarskog goveda, 181 grlo do godine dana, a 130 njih preko godine dana. Ta su grla u vlasništvu 131 uzgajivača. Efektivna veličina populacije je 88,02 i prema FAO klasifikaciji spada u skupinu –„ u opasnosti“.
SLAVONSKO SRIJEMSKI PODOLAC. U vlasništvu 10 uzgajivača 2009. godine zabilježeno je 9 bikova pasmine slavonsko srijemski podolac, 125 krava i 79 grla podmlatka od čega je 36 mlađih od godine dana,a 43 grla su starija od godinu dana. Populacija te pasmine prema EAO-u spada u kategoriju „ u opasnosti“, a prema klasifikaciji iznosi 33,58.
srijeda, 01.12.2010.
EU TWINNING LIGHT PROJEKT
USPOSTAVA ADMINISTRATIVNIH SUSTAVA ZA SEKTORE
POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Danas, 1.12. u prostorima Agencije za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju u Zagrebu svečano je otvoren Twinning Light projekt „POTPORA PROVEDBI ZAJEDNIČKE ORGANIZACIJE POLJOPRIVREDNOG TRŽIŠTA “. To je IPA program Europske unije za Hrvatsku.
Ovaj se projekt odnosi na uspostavu administrativnih sustava za određene sektore poljoprivrednih proizvoda. Projekt predstavlja nastavak aktivnosti na raniji projekt PHARE 2005. koji je pružio pomoć za provedbu Zajedničke organizacije tržišta (ZOT). Vrijednost projekta je 230.000 eura. Od toga 207.000 eura financira se iz IPA proračuna, a 23.000 eura iz RH proračuna.
Projekt se sastoji od šest komponenti i to:
1. Uspostava administrativnog sustava za provedbu ZOT-a u sektoru šećera
2. Uspostava administrativnog sustava za provedbu ZOT-a u sektoru goveđeg mesa
3. Uspostava administrativnog sustava za provedbu ZOT-a u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda, a izvan mliječnih kvota
4. Uspostava administrativnog sustava za provedbu ZOT-a u sektoru voća i povrća
5. Uspostava administrativnog sustava za provedbu izvoznih naknada za sastavljene proizvode
6. Uspostava administrativnog sustava za provedbu ZOT-a u sektoru vinarstva
Ministarstvo poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja je su suradnji s Agencijom za plaćanje pripremilo Akcijski plan usklađivanja s usklađenjem tržišta poljoprivrednih proizvoda u EU.
Ovaj projekt pomoći će Agenciji za plaćanje u poljoprivredi u pripremi pisanih procedura koje su u vezi s administrativnom kontrolom, kontrolom na terenu, plaćanjem te ostalim kriterijima koji su vezani uz akreditaciju.Točnije, biti će omogućena operativna provedbu mjera uređenja unutrašnjeg tržišta u spomenutim sustavima .
Twinning ligth zemlja članica je francuska Agencija za tržište i intervencije poljoprivrednih proizvoda i ribarstva FranceAgri Mer, a voditelj projekta je Patric Germain.
Gospodin Germain je rekao da je ovo četvrti Twinning projekt kojega on radi, ali da je ovaj projekt golem i kompleksan, samim tim što projekt mora biti završen u šest mjeseci. „Već u samom početku predvidjeli smo da na projektu sudjeluju stručnjaci iz Njemačke, Mađarske i Poljske, osiguravajući tako bogatstvo prenošenja iskustava, vještina i stručnog znanja „ – rekao je voditelj projekta gospodin Germain.
Projekt će raditi eksperti iz sljedećih institucija :
Ministarstvo za hranu, poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj ( Francuska)
FranceAgriMer (Francuska) – francuska Agencija za tržište i intervencije poljoprivrednih proizvoda i ribarstvo,
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja ( Mađarska)
Agencija za poljoprivredu i ruralni razvoj (Mađarska)
Federalna Agencija za poljoprivredu i hranu ( Njemačka)
Agencja Rynku Rolnego – Agencija za poljoprivredno tržište za provedbu državne interventne politike na poljoprivrednom tržištu Poljske (Poljska)
Na otvaranju projekta bili su, uz pomoćnika ravnateljice Agencije za plaćanje Saše Bukovca i predstavnici iz Mađarskog veleposlanstva Illes Balint, a iz Francuskog veleposlanstva Irena Lopatko.
Osim Agencije za plačanje i Ministarstva poljoprivrede ovaj projekat provodi i Francuska vlada.
ŠTO JE TWINNING PROJEKT?
Twinning je jedan od glavnih instrumenata pristupne pomoći u učvršćivanju administrativnih kapaciteta. Cilj twinning projekta je pomoći zemljama korisnicama u razvoju moderne i učinkovite administracije s ljudskim potencijalima i upravljačkim vještinama nužnim za usklađivanje domaćeg zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Twinning osigurava okvir za javnu upravu i privatno-javne organizacije u zemljama korisnicama za rad s istim organizacijama u državama članicama. Zajedno organiziraju i provode projekt čiji je cilj osnaživanje i provođenje određenih dijelova pravne stečevine EU. Od 1998. provedeno je i financirano više od 1 300 twinning projekta.
| < | prosinac, 2010 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Travanj 2024 (32)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter