AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 30.06.2012.
KONFERNCIJA OKOLIŠ I ZDRAVLJE
MOŽE LI SE OKOLIŠ I ZDRAVLJE DOVESTI U SKLAD?
OKOLIŠ I ZDRAVLJE U HRVATSKOJ I EU bio je naziv konferencije koja je 26.6. održana u hotelu Westin u organizaciji Zelene akcije. Konferenciju je otvorio Bernard Ivčić novi predsjednik Zelene akcije kazavši da je predmet konferencije projekt koji je Zelena akcija provodila zadnjih godinu i pol dana kroz šest tema: voda, zrak, buka, kemikalije, GMO, i pesticidi. Komentirao je uspjeh i značaj tih tema i njihovu prihvaćenost od javnosti. Rekao je da su obvezu izrade karata buke imali svi hrvatski gradovi veći od 100 000, stanovnika no to nisu svi napravili. Čak ni grad Zagreb nije napravio karu buke. Karta buke važna je pri izradi prostornih planova.
S lijeva, predsjedavajući: Silva Celebrini, Avis Beneš, Davor Škrlec dr. Krunoslac Capak, Bernard Ivčić
Primarijus dr. Krunoslac Capak bio je na konferenciji u ime Ministasrtva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Dr. Caqpak je voditelj službe za zdravstvenu ekologiju i dobar dio svoje karijere, kako je rekao, se time bavi. „Zdravstvena ekologija je sub specijalizacija . dr. Capak je objasnio da laboratorij mora prodavati svoje usluge kako bi financijski opstali . Rekao je zatim da je 80% ljudi priključeno na javnu vodovodnu mrežu. Zdravstvena ispravnost vode u većim gradovima je na razini dozvoljenoj za piće i korištenje. Hrana je također u RH vrlo dobro kontrolirana. Kroz laboratorij godišnje prijeđe preko 50. 000 uzoraka hrane. Zrak je od 1990. u hrvatskoj postao vrlo kvalitetan, a važan razlog je gašenje industrijskih tvornica koji su bili zagađivači zraka.
Davor Škrlec bio je na konferenciji predstavnik Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Istakao je da je kvaliteta zraka ozbiljan problem posebno u gradovima Sisku, Slavonskom Brodu, Rijeci, gdje su zbog industrijskih procesa teški metali te amonijak i benzen ozbiljni onečišćivaći što zahtijeva međunarodnu suradnju. U EU zaštita zraka ima više od 20 zakonskih akata.
Gospođa Avis Beneš konferenciji je prisustvovala u ime delagacije EU i šefa delegacije EU u Hrvatskoj van Dorena. Rekla je da je nakon referendumske dileme oko ulaska u EU nastalo svojevrsno opuštanje građana kada se radi o informiranju.
Silva Celebrini, novinarka Hrvatskog radija predsjednica je Zbora novinara koji prate zaštitu okoliša . Zbor djeluje više od 12 godina i jedan je od najaktivnijih zborova Hrvatskog novinarskog društva.“Organizirali smo okrugle stolove , ukazujemo na probleme, informiramo javnost, dobro surađujemo sa ne vladinim udrugama. Ne možemo biti zadovoljni i teško je izboriti se da teme nađu adekvatno mjesto. Zbor se zauzima za suradnju s ministarstvom zaštite okoliša i prirode. I Omble i Plomin C, sve dubioze treba rasčistiti „ rekla je Silva Celebrini između ostalog.
Na konferenciji je među zainteresiranim slušateljima bio dip.oec Damir Rogulja koji je iznio pretpostavku da od nenikotinoida koji je u peludu kukuruza, u nekoliko godina u okolici Rugvice je uginulo 2600 pčelinjih organizama. Rekao je da pčela ima organizam isto kao i krava, konj, kokoš, zec ili neka druga životinja. Da se radi o pomoru neke druge životinje, a ne o pčeli, vjerojatno bi se cijela Europska unija digla na noge" rekao je gospodin Rogulja .
ZAKLJUČCI ZELENE AKCIJE
U raspravi su se iskristalizirali slijedeći zaključci vezani uz hrvatsku politiku zaštite zdravlja, a iznesena su i određena mišljenja o tome što bi trebalo napraviti da se ono poboljša:
* Jedan od najvećih problema je slabo funkcioniranje nadzornih i inspekcijskih službi, koje su vrlo često materijalno i kadrovski podkapacitirane, nedovoljno educirane, nisu spremne reagirati promptno niti upotrijebiti sve ovlasti koje im stoje na raspolaganju . Potrebno je napraviti korijenite promjene funkcioniranja inspekcijskih službi, primjerice uvođenja nezavisnog civilnog nadzora nad inspekcijskim službama. Također postoji potreba za dodatnu edukaciju inspektora, ali i sudaca koji sude u slučajevima zagađenja okoliša.
* Zbog zdravstvenih posljedica zagađenja iz termoelektrane na ugljen potrebno je odustati od njihove gradnje u RH.
*Neophodno je izgraditi drugu mjernu postaju za praćenje kvalitete zraka u Slavonskom Brodu, zbog emisija iz rafinerija u Bosanskom Brodu.
* Republika Hrvatska treba inzistirati na potpisivanju i provedbi međudržavnih sporazuma koji bi onemogućili prekogranično onečišćenje i utjecaj na zdravlje koji iz njega proizlazi ( kao primjerice, u već navedenom slučaju Slavonskog Broda)
* U što kraćem roku potrebno je donijeti novu Uredbu o ograničenim vrijednostima onečišćjućih tvari u zraku koja bi uključivala kritične vrijednosti za sumporovodik i benzen jer upravo te tvari najteže pogađaju građane koji žive u blizini rafinerija ( Sisak, Slavonski Brod, Rijeka)
* Treba odustati od gradnje postrojenja za termičku obradu otpada, te prekinuti s praksom spaljivanja otpada u cementarama.
*Kako bi se smanjilo zagađenje potrebno je industrijska postrojenja obvezati na primjenu najbolje raspoložive tehnologije i sirovine.
*Treba iznaći mehanizme kojim bi se osiguralo da su eksterni troškovi potpunije reprezentirani u cijeni proizvoda.
* Postoji problem iznimno manjkavog sustava kontrole nad uporabom PESTICIDA. Neophodno je što brže uvođenje standarda Europske unije u postupanju s pesticidima u Hrvatskoj. Osim boljih standarda postupanja s pesticidima potrebno je raditi i na tome da se ukupna količina pesticida koji se potroše na hrvatskim poljima, smanji. Površine na kojima se prakticira organska poljoprivreda treba značajno povećati. Također, izražena je potreba za dodatnim postroživanjem samih standarda EU vezanih uz pesticide.
* Treba zabraniti neonikotinoidne pesticide zbog utemeljenih sumnji da su uzrok propasati pčelinjih zajednica.
*NAKON ULASKA Hrvatske u Europsku Uniju potrebno je održati jednako strogo zakonodavstvo o GMO –ima kao i do sada. Uz to, legislativu o GMO-ima treba dodatno postrožiti.
*Javno financirane znanstvene ustanove trebaju intenzivnije surađivati s građanima na problemima od javnog interesa, a znanstvenici što češće i što hrabrije istupati u javnosti.
*Potrebno je spriječiti da se usklađivanje sa zakonodavstvom EU iskoristi kao izlika za snižavanje postojećih zdravstvenih i ekoloških
Standarda (kao što je bio slučaj sa zakonodavstvom o buci)
*Zagađivače je potrebno penalizirati i kao pravne i kao fizičke osobe.
*Svi prisutni izrazili su svoju spremnost boriti se za dugoročni interes građana, nasuprot kratkoročnom interesu za ekstra-profitom.
NOVA FAZA RADA MINISTARSTVA POLJOPRIVREDE
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE U TRI RAZINE
PRISUTNO U RADU EU
Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je na svojoj Internet stranici novi sadržaj označen nazivom RH i EU i zastavom Europske unije, na kojem će izvještajima, vijestima i službenim priopćenjima javnost obavještavati o odlukama Europske komisije i stavovima Hrvatske vezano za najvažnija pitanja Zajedničke poljoprivredne politike i ribarstva.
Time započinje nova faza u radu Ministarstva poljoprivrede. Rezultat je to potpisivanja Ugovora o pristupanju RH Europskoj uniji u prosincu 2011. kada je Hrvatska dobila status promatrača u radnim tijelima Vijeća EU i Europske Komisije. EU primjenjuje zajedničke politike poljoprivrede i ribarstva te se odluke o njima donose na razini EU, na sastancima radnih tijela Vijeća Europske unije i Europske komisije. Nova faza rada Ministarstva poljoprivrede kroz Odbore Europske komisije u područjima iz nadležnosti Ministarstva poljoprivrede i Radne skupine Vijeća u području poljoprivrede sigurnosti hrane, veterinarstva, fitosanitarne politike, ribarstva i šumarstva aktivna je priprema za ulazak Hrvatske u EU koji je predviđen za godinu dana – 1.7.2013.
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede u radu tijela EU sudjeluju na tri razine:
Vijeće ministara poljoprivrede i ribarstva koji čine ministri poljoprivrede i ribarstva zemalja članica te povjerenik Europske komisije zadužen za područje poljoprivrede. Vijeće se sastaje u pravilu jednom mjesečno. U svojoj nadležnosti Vijeće je odgovorno za poljoprivrednu politiku i politiku ruralnog razvoja, politiku ribarstva, veterinarsku i fitosanitarnu politiku te politiku sigurnosti hrane.
Poseban odbor za poljoprivredu (SCA - Special Committee on Agriculture) je uspostavljen odlukom predstavnika vlada država članica 12. svibnja 1960. kao posebno tijelo koje priprema odluke Vijeća ministara na području tržišta poljoprivrednih proizvoda i ruralnog razvoja, uzimajući u obzir visoku tehničku razinu tih pitanja. U radu SCA svaku državu članicu zastupa jedan predstavnik, glasnogovornik. Teme o kojima je raspravio SCA direktno se uključuju na dnevni red Vijeća ministara za poljoprivredu i ribarstvo. SCA se sastaje u pravilu svaki tjedan. Ministarstvo poljoprivrede imenovalo je svog predstavnika koji redovno sudjeluje na sastancima SCA.
Radne skupine Vijeća za poljoprivredu, sigurnost hrane, fitosanitarnu politiku, ribarstvo i šumarstvo (ukupno 28 radnih skupina). Pripremaju materijale koji se upućuju na raspravu u SCA za stručna pitanja iz područja poljoprivrede i ruralnog razvoja.
nedjelja, 24.06.2012.
NATJEČAJ ZA NEPOVRATNA SREDSTVA !
FINANCIJSKA SREDSTVA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA
ZA 5 MJERA!
Ministarstvo poljoprivrede objavilo je na svojoj stranici „Novosti i obavijesti“ na datumu 18.6 informaciju o PROGRAMU POVEĆANJA KONKURENTNOSTI I PRILAGODBE HRVATSKE POLJOPRIVREDNO – PREHRAMBENO PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE ZAJEDNIČKOM EU TRŽIŠTU, kroz dodjelu namjenskih, nepovratnih sredstava za sufinanciranje troškova u investicijskim projektima i promotivnim mjerama.
Na natječaj se mogu prijaviti trgovačka društva, obrti i zadruge te laboratoriji registrirani kao pravne osobe, ako njihova ulaganja nisu sufinancirana iz drugih programa potpora. Prijave za ulaganja koja mogu biti sufinancirana sredstvima IPARD programa, neće biti uzeta u obzir u ovom natječaju.
Sufinanciranje projekata u području prehrambene industrije je ograničeno na 35% vrijednosti investicije odnosno troškova u skladu sa kriterijima po pojedinom projektu u mjerama :
Mjera 1. sufinanciranje do iznosa od 2.000.000,00 kuna po projektu za modernizaciju tehnoloških procesa i uvođenje novih tehnologija;
Mjera 2. sufinanciranje do iznosa od 3.000.000,00 kuna po projektu za ulaganja u zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u prehrambeno – prerađivačkoj industriji i usklađivanje s IPPC direktivom;
Mjera 3. sufinanciranje do iznosa od 500.000,00 kuna po projektu potpora aktivnostima proizvođača za ulazak u trgovačke lance na vanjskom tržištu.
Mjera 4. sufinanciranje do iznosa od 50.000,00 kuna po projektu uvođenja sustava u objekte za proizvodnju hrane i hrane za životinje, te stjecanje certifikata u proizvodnji hrane;
Mjera 5. sufinanciranje do iznosa od 50.000,00 kuna po projektu obrazovanja i usavršavanja ljudskih resursa za rad na inozemnim tržištima.
Ovi programi biti će sufinancirati iz predviđenih proračunskih sredstava Republike Hrvatske, obzirom da Hrvatska ulaskom u Europsku uniju izlazi iz članstva CEFTA. U Ministarstvu poljoprivrede odnosno u Vladi RH smatraju da za poljoprivredno-prehrambeno-prerađivačku industriju nastaje niz izazova i rizika, među kojima je ukidanje carinskih ograničenja prilikom uvoza prehrambenih proizvoda iz Europske unije uz istovremeno uvođenje i rast carina pri izvozu hrvatskih proizvoda na tržište zemalja CEFTE, koje predstavlja najznačajnije izvozno tržište naših prehrambenih proizvoda. Zemlje CEFTE su Albanija, BiH, Bugarska, Grčka, Kosovo, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska, Srbija, Turska.
Uzimajući u obzir okolnosti koje za ovu industriju nastupaju ulaskom u EU, te potrebu njene što brže prilagodbe novim okolnostima i jačanju konkurentnosti na domaćem i inozemnom tržištu u Državnom proračunu za 2012. godinu osigurana su sredstva u iznosu od 50.000.000,00 kuna.
Odabir projekata za sufinanciranje provesti će se javnim natječajem koji je objavljen s datumom 15.6. koji je raspisalo Ministarstvo poljoprivrede, (http://narodne-novine.nn.hr/članci/oglasi) i u kome su opisani uvjeti i kriteriji za odabir projekata.
Na stranici Ministarstva poljoprivrede, kraju informacije o dodjeli financijskih sredstava naznačeno je mjesto – na čiji klik – se može ući na objavljeni natječaj, te isprintati PRIJAVU NA NATJEČAJ ZA DODJELU FINANCIJSKIH SREDSTAVA .
Rok za podnošenje Prijava na natječaj je 45 dana od objave natječaja.
subota, 23.06.2012.
ZNANSTVENI SKUP O LAVANDI
OPĆINA KRIŽ KAO MALA PROVANSA !
U Vijećnici općine Križ u zagrebačkoj županiji 14. lipnja održan je znanstveni skup sa temom UZGOJ I PRERADA LAVANDE. Tom je prilikom u Križu održan Dan lavande.
Održana je prezentacija uzgoja i prerade lavande u glavnoj ulici u Križu, gdje su pristigli uzgajivači lavande na štandovima izložili proizvode od lavande i to vrećice s cvijetom lavande, jastuke punjene cvijetom lavande, lavandino ulje i hidrolat.
Bio je tu poznati uzgajivač lavande iz Svete Jane Duško Peurača koji lavandu uzgaja već desetak godina, OPG Trut iz općine Križ, Željko i Vera Vukojević iz Čazme, Robert Poturica iz Karlovca , Ivan Došlović iz Novske, OPG Račić iz Nove Kapele, Lavandula- Croatia iz Nove Kapele, Ranko Zec iz Zagreba te zadruga ljekovitog bilja Milka Trnina iz Križa
Uzgajivači lavande na znanstvenom skupu
Gospođa Klun Posavec pozdravila je prisutne, predstavila predavače na znanstvenom skupu te istakla da općina želi stvoriti uvjete za ostanak čovjeka na selu."Moslavački kraj i općina Križ može postati mala Provansa" naglasila je Gospođa Klun Posavec.
Gospođa Klun Posavec za govornicom
U pozdravnom govoru načelnica općine Križ prof. Ivana Posavec Krivec rekla je da je Zadruga ljekovitog bilja Milka Trnina idejni projekt općine Križ započet prije nekoliko godina.“ Pogledali smo što ljudi rade u svijetu i što možemo mi“ te je tako potaknut uzgoj lavande i ljekovitog bilja. Načelnica je rekla da je općina Križ među prvima u RH koja ima kombajn za žetvu lavande, a u općini ima oko 12 ha ljekovitog bilja i lavande. Križ ima i idejni projekt za zgradu poljoprivrednih djelatnosti.
Načelnica je podsjetila da općina od 7 000 stanovnika ima skup koji ima nacionalni nivo.
Načelnica općine Križ prof. Ivana Posavec Krivec
Znanstveno stručna izlaganja održali su dr. Ivanka Žutić profesorica sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu sa temom Uzgoj lavande. Dr. Žutić je poznata znanstvenica na području uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja u Hrvatskoj.
Profesor dr. Stjepan Husnjak koji je redoviti profesor Zavoda za pedologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu govorio je o temi „ Pogodnosti tla za uzgoj lavande i ljekovitog bilja na području zagrebačke županije.“ Prije sadnje lavande treba izvršiti uzorkovanje tla, te popraviti svojstva kvalitete tla prije sadnje lavande da se podigne razina plodnosti. Lavanda ne voli teška i nepropusna tla, već više voli rahlija tla PH 6 -7,2. Odlika je lavande da ima male potrebe za vodom i da relativno dobro podnosi sušu.
Prim.dr. Pero Vržogić dermatolog iz specijalne bolnice „Naftalan“ iz Ivanić Grada govorio je o upotrebi lavande u liječenju kožnih bolesti i njege kože. Rekao je da je lavanda korisna u liječenju psorijaze, ublažava bol i nelagodu lokalnom primjenom na kožu nakon uboda insekata, djelotvorna je kod alergije, stresa, bolova u uhu, primjenom aromaterapije, vrećica sa cvijetom lavande na uzglavlju imati će sedativno djelovanje.
Dr.Biljana Blažeković mr. pharm, koja radi na Farmaceusko - biokemijskom fakultetu u Zagrebu na Zavodu za farmakologiju –govorila je o temi Ljekovito djelovanje lavande i lavandina.
Mr. Gordana Županac pročelnica upravnog odjela za poljoprivredu govorila je o poticajima i subvencioniranju uzgoja lavande koje daje Zagrebačka županija.
Gospodin Dražen Cerjanec iz Uprave za ruralni razvoj EU i međunarodnu suradnju ministarstva poljoprivrede govorio je o financiranju programa iz sredstva EU - IPARD program.
Načelnik odjela za ekološku poljoprivredu Tomislav Petrović dao je kratak osvrt na ekološku poljoprivredu u RH. Rekao je da je u Hrvatskoj trenutno pod ekološkom poljoprivredom 32 035 ha, što je u odnosu na 1 300 000 ha obradivih površina oko 2,46%, a do 2016. Hrvatska bi trebala pod ekološkom poljoprivredom imati 8% površina što je obveza prema EU.
Stručnjakinja za lavandu dr. Ines Pohajda bila je samo gošća na skupu. Organizatori skupa bili su Pučko otvoreno učilište Ivanić-Grad , Općina Križ, a pokrovitelji Ministarstvo poljoprivrede, zagrebačka županija i Općina Križ
Grm lavande u cvatu.
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
petak, 22.06.2012.
KEMIKALIJE I ZDRAVLJE
REACH – UREDBA EUROPSKE UNIJE!
Kratica REACH novo je zakonodavstvo kojim je uspostavljen novi sustav kontrole kemikalija u EU.Objavljen je kao Uredba (Regulation EC No1907/2006). REACH je kratica za Regulaciju, Evaluaciju, Autorizaciju i Restrikciju Chemicals (kemikalija), pokriva kemikalije, proizvodnju i korištenje u proizvodnim procesima, uvoz i puštanje na tržište u čistom obliku, pripravcima ili proizvodima. Zakonodavstvo o sigurnosti kemikalija REACH u EU je na snazi od 1.6.2007. godine.
Hrvatski Sabor je donio Zakon o provedbi Uredbe koja će stupiti na snagu danom pristupanja Hrvatske EU. Uredbom REACH utemeljena je Europska agencija za kemikalije u Helsinkiju koja je postala središnja institucija za upravljanje europskim sustavom kontrole kemikalija.
REACH je donesen kao rješenje za probleme prijašnjeg zakonodavstva EU o kemikalijama koje je sadržavalo niz propisa usvojenih još 1967. godine. Velik broj kemikalija koje su se na tržištu pojavile 1981. biti će uveden u sustav i za njih će biti dostupni osnovni podaci. Za sve kemikalije koje se proizvode u većoj količini od jedne tone proizvođač mora pružiti osnovne informacije, a za dio njih treba provesti istraživanje o eventualnoj štetnosti na zdravlje i okoliš.
Kao zabrinjavajuće kemijske tvari REACH podrazumijeva slijedeće:
1. Tvari koje su kancerogene, uzrokuju rak, mutagene su, mogu izazvati genetske mutacije u stanicama, te tvari toksične za reprodukciju, mogu utjecati na plodnost ili na razvoj ploda
2.Tvari koje su postojane i u okolišu se sporo razgrađuju ili se uopće ne razgrađuju, bioakomulativne su, odnosno nakupljaju se i zadržavaju u tijelima ljudi i životinja te u okolišu, ili su otrovne. Engleski naziv za tvari iz ove kategorije je presistent, bio-accumulative, toxic (skraćeno PBT), vrlo postojane i vrlo bioakomulativne (eng. Very persistent and very bioacomulative – skraćeno vPvB .
3.Tvari za koje znanstvene studije pokazuju da remete hormonalni sustav (endokrini disruptori)
Zakonodavstvo o sigurnosti kemikalija REACH neke od tih kemikalija će zamijeniti sigurnijim alternativnim kemikalijama.
REACH ima četiri elementa provedbe, kao što je već navedeno, oni su : registracija, evaluacija, autorizacija i restrikcija.
REGISTRACIJA. Svi koji proizvode kemikalije u količini većoj od jedne tone godišnje, ili kemikalije ugrađuju u neki proizvod imaju obvezu to registrirati u Europskoj agenciji za kemikalije. Registracija kemikalija zamišljena je u fazama s tim da će se prve registrirati one koje se proizvode u količinama veći od 1000 tona godišnje te one koje spadaju u vrlo zabrinjavajuće kemijske tvari, a sve bi kemikalije trebale biti registrirane do lipnja 2018. godine.
EVALUACIJA. Na temelju dobivenih podataka u registraciji Europska agencija za kemikalije u suradnji s nadležnim tijelima zemalja članica EU sastavlja akcijski plan kojim se utvrđuju kemijske tvari koje predstavljaju prioritet za daljnje ispitivanje. Akcijski plan se donosi na razdoblje od tri godine.
AUTORIZACIJA se odnosi na kemijske tvari koje su u REACH-u definirane kao „posebno zabrinjavajuće“. Kompanije koje proizvode kemikalije, koje žele uvoziti ili svoje proizvode žele ugraditi u novi proizvod, morati će tražiti posebno odobrenje za svaku upotrebu i za točno određeno vremensko razdoblje. Dopuštenje za tvar čije se ime nalazi na listi za autorizaciju daje se po dvije osnove: a. ako je moguće dokazati da postoji granica ispod koje je određena kemijska tvar bezopasna, te da se tvar može adekvatno kontrolirati,
b. ako su društvene i ekonomske koristi veće od rizika kojeg primjena te kemijske tvari
predstavlja za zdravlje i okoliš.
Lista tvari za autorizaciju sastavlja se na prijedlog država članica ili Europske agencije za kemikalije.
Agencija za svaku kemijsku tvar traži komentare svih zainteresiranih strana i svoje mišljenje šalje Europskoj komisiji koja bi ga trebala potvrditi.
RESTRIKCIJA: Kemijske tvari na listu za restrikciju dospijevaju na prijedlog Agencije ili država članica. Nakon što traži komentare zainteresiranih strana Agencija svoje mišljenje šalje Europskoj komisiji koja donosi konačnu odluku.
Pravo na pristup informacijama važna je odredba REACH-a, pa su na pisani zahtjev prodavači dužni kupcima predočiti informacije o prisutnosti „vrlo zabrinjavajućih“ kemikalija u proizvodima koje prodaju.
Izvor: ZELENA AKCIJA publikacija "Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš"
srijeda, 20.06.2012.
VODA
EU NE OBVEZUJE HRVATSKU
DA PRIVATIZIRA IZVORE
ILI VODOOPSKRBNE SUSTAVE !
Hrvatska je relativno bogata vodom, međutim prema saznanjima Zelene akcije, ima mnogo razloga za zabrinutost. Zalihe pitke vode u RH svakodnevno su ugrožene, nepropisnim odlaganjem otpada, industrijskim onečišćenjem, i nepotrebnim radovima na regulaciji vodotokova. Zelena akcija do sada je više puta kritizirala javno poduzeće Hrvatske vode zbog krajnje upitnih zahvata „uređenja“ vodotokova. „Ovakvi zahtjevi najčešće se pravdaju obranom od poplava, no postoje sumnje da je vrlo često pravi razlog zbog kojeg se provode eksploatacija šljunka i upošljavanje goleme građevinske operative koja je klijentelistički povezna s Hrvatskim vodama“ – piše u publikaciji koja je objavljena u sklopu projekta“ Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš" koji financira Europska unija kroz program IPA INFO 2009.
U publikaciji dalje piše da je tijekom 2008. upravo zbog pritisaka koji je dolazio iz Hrvatskih voda u saborsku proceduru upućen prijedlog Zakona o vodama koji je po više osnova bio protivan zahtjevima Okvirne Direktive o vodama ( legalizacija aktivnosti poput eksploatacije šljunka mi pijeska neprimjerena valorizacija biološke i krajobrazne raznolikosti, neuključivanje odredbi o sudjelovanju javnosti u upravljanju vodotokovima itd.)i to unatoč tome što je već postojala verzija prijedloga Zakona u potpunosti usklađena sa zahtjevima direktive koju je tim neovisnih stručnjaka napravio po narudžbi tadašnjeg Ministarstva regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva. No verzija Zakona koju su promovirale Hrvatske vode nije prošla te je na kraju donesen Zakon koji je dobro usklađen sa zahtjevima Okvirne Direktive o vodama ( Zakon o vodama iz 2009.)
No politika lošeg upravljanja vodama imala je podršku i u najvišim razinama vlasti, pa je krajem listopada 2011 Vlada RH usvojila Zakona o vodama koje je opet dopustio eksploataciju šljunka.
Zadržavanje prirodne morfologije vodotokova ima važnu ulogu u smanjenju šteta od poplava, očuvanju razine podzemnih voda i prirodnog pročišćavanja voda. Osim eksploatacije šljunka problem je i ilegalna gradnja u vodo zaštitnim područjima. Jedan od primjera aktivnosti koje mogu predstavljati prijetnju zalihama pitke vode je i slučaj Golf and Country Cluba Zagreb gdje se ilegalno eksploatirao šljunak u vodo zaštitnom području,, a ilegalno su građene i zgrade koje su tek naknadno legalizirane.
Prema saznanjima Zelene akcije, kontrola zdravstvenoj ispravnosti vode za piće u više se županija ne provodi dovoljno često, a negdje se ta analiza uopće ne provodi iz razloga što nadležna županijska tijela ne plaćaju provedbu analiza - piše u publikaciji „ Utjecaj hrvatskog pridruživanja EU na zdravlje i okoliš“
Okvirna Direktiva o vodama na primjeren je način vrednovala važnost očuvanja prirodne morfologije vodotokova i vodenih ekosustava, što je pak vezano i za očuvanje zaliha pitke vode, kao i sudjelovanje javnosti u upravljanju vodama.
U hrvatskim uvjetima je to pozitivan pomak, jer nadležnim institucijama očuvanje prirodnog stanja vodotokova do sada nije bilo visoko na listi prioriteta, dok se sudjelovanje javnosti nastojalo izbjeći s objašnjenjem da u upravljanju vodenim resursima pravo glasa trebaju imati isključivo stručnjaci.
Zelena akcija naglašava da na razini Europske unije ne postoji nikakva legislativa ili politika koja bi obvezivala ili poticala Hrvatsku da privatizira izvore vode ili vodoopskrbne sustave. Većinom vodovoda u zemljama EU upravljaju javna poduzeća.
Zelena akcija se izričito protivi svakom obliku privatizacije poduzeća koja upravljaju vodnim resursima i vodoopskrbnim sustavima. U veljači 2011. Zelena akcija se s drugim nevladinim strukovnim i vjerskim organizacijama usprotivila prijedlogu izmjena Zakona o vodama koje su otvarale prostor privatizaciji Hrvatskih voda. Prijedlog izmjena Zakona je ubrzo i povučen.
Zelena akcija će i dalje pratiti sva događanja u vezi sa legislativom o zaštiti hrvatskih voda.
Najvažnije Direktive EU za zaštitu voda i nadzor zdravstvene ispravnosti vode za piće su :
Okvirna Direktiva o vodama ( 2000/60/EC)
Direktiva o komunalnim otpadnim vodama ( 91/271/EEC)
Direktiva o vodi za piće (98/83/EC)
Okvirna Direktiva o vodama ( 2000/60/EC) nalaže da zemlje članice EU imaju obvezu spriječiti daljnja uništavanja te poboljšati i uspostaviti što bolji status vodnih sustava, kao i kopnenih sustava i močvara koje izravno ovise o vodi. Njen cilj je postići „dobar ekološki i kemijski status“ voda do 2015. u cijeloj EU.
Direktiva se bavi čimbenicima vodenog ekosustava:
1. kvalitetom vode koja može biti ugrožena industrijom, poljoprivredom i slično
2. količinom vode koja može biti ugrožena prekomjernim crpljenjem
3. poremećajem vodnog režima rijeka
4.vodnim staništem koje čini morfologija rijeka jezera i obale, a koje može biti ugroženo kanaliziranjem, urbanizacijom i obradom tla.
Direktiva veliku važnost pridaje sudjelovanju javnosti u upravljanju vodnim resursima i predviđa više mehanizama kojima bi se ono trebalo osigurati. Direktiva je u hrvatsko zakonodavstvo prenesena kroz Zakon o vodama iz 2009. (NN 153/09). Tim je zakonom definirano dunavsko i jadransko vodno područje.
Direktiva o komunalnim otpadnim vodama ( 91/271/EEC) s nadopunom iz 98. godine (98/15/ EEC) govori o prikupljanju, tretmanu i ispuštanju otpadnih voda. Direktiva je utvrdila obvezu prikupljanje i obradu otpadnih voda u svim naseljima i područjima ekonomske aktivnosti većim od 2000 ekvivalent stanovnika ( mjera proizvedenih otpadnih tvari) te industrijskim i poljoprivrednim kompleksima, čija je proizvodnja otpadnih voda veća od 4000 ekvivalent stanovnika. Direktiva je propisala pročišćavanje voda do drugog stupnja čistroče.
Za otpadne vode važna je Direktiva 2008/1/EC o sprečavanju i nadzoru onečišćenja (IPPP Direktiva, te Nitratna direktiva 91/676/EEC , radi se o nitratima u poljoprivredi. Najvažniji domaći pravni akti su Zakon o vodama (NN 153/09) Pravilnik o ogranoičenim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 153/09) i Pravilnik o dobroj poljoprivrednoj praksi u korištenju gnojiva NN 56/08)
Direktiva o vodi za piće (98/83/EC) utvrđuje standarde kvalitete vode za krajnje potrošače vode iz slavine i nalaže da voda za piće mora biti zdravstveno u propisanim vrijednostima parametara i čista. Propisana je obvezna redovita kontrola za najučestalije uzroke zagađenja vode za piće na ukupno 48 mikrobioloških i kemijskih parametara koji najčešće onečišćuju vodu. Najvažniji domaći pravni akti u koje je prenesena Direktiva o vodi za piće je zakon o vodama (NN 153/09) i Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće (NN 47/08) .
nedjelja, 17.06.2012.
ZAŠTITA ZRAKA
EU ZAKONODAVSTVO O KVALITETI ZRAKA!
Zakonodavstvo o zaštiti zraka dijelimo na one koji se bave kontrolom emisija onečišćujućih tvari na njihovu izvorištu ( ispust iz pogona, dimnjak) i zakonodavstvo koje se bavi koncentracijom onečišćenja u okolnom zraku.
U prvu grupu spada Direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisija (2001/81/EC) i određuje gornje granice ukupnih emisija pojedinih tvari koje svaka zemlja članica može ispustiti u zrak. Ova direktiva postavlja granične vrijednosti za sumpor dioksid (SO2) dušikov oksid (NO) hlapljive organske spojeve i amonijak (NH3) Ciljevi ove direktive su zakonski obvezujući za zemlje članice a kao godina usklađivanja bila je postavljena 2010. Mnoge zemlje nisu dosegle ciljeve emisija, a Europske organizacije za zaštitu okoliša ocjenjuju da je potrebno još veće smanjenje emisija i pozivaju na reviziju direktive koja bi trebala propisati još niže granične vrijednosti za tvari obuhvaćene direktivom. Organizacije za zaštitu okoliša svoje zahtjeve argumentiraju velikim javnim troškovima koji nastaju zbog zagađenja zraka, a manifestiraju se u troškovima zdravstvenog sustava, a koji su višestruko veći od troškova smanjenja tih supstanci. Direktiva o nacionalnim gornjim granicama emisija (National Emission Ceiling'S Direktive –NEC) prenesena je u hrvatsko zakonodavstvo Uredbom o emisijskim kvotama određenih onečišćujućih tvari u Republici Hrvatskoj (NN 141/08)
DIREKTIVOM O CJELOVITOM SPREČAVANJU I KONTROLI ZAGAĐENJA (IPPC Direktiva) propisana je obveza ishođenja dozvole za rad za industrijska i poljoprivredna postrojenja koja mogu biti izvor zagađenja. U Hrvatsko zakonodavstvo ova je direktiva ušla Zakonom o zaštiti okoliša i Uredbom o postupku utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša. Primjena ove direktive imati će dalekosežne posljedice na kvalitetu zraka u Hrvatskoj. Odredbe direktive kakva je sada ostaju na snazi do 2014.
DIREKTIVA O INDUSTRIJSKIM EMISIJAMA (2010/75/EU) na snazi je od siječnja 2011, a zemlje članice EU s njom se trebaju uskladiti do 2013. Ova direktiva objedinjuje IPPC Direktivu te druge direktive koje se bave dozvolama za poljoprivredne i industrijske objekte.
ZAKONODAVSTVOM O EMISIJAMA IZ MOBILNIH IZVORA bavi se nekoliko različitih EU Direktiva među kojima su i one koje se odnose na osobna motorna vozila, teška vozila, te kvalitetom goriva. Tu ulazi i direktiva o emisijama iz brodova koji plove blizu obale i spaljuju vrlo prljavo gorivo kao i direktiva o necestovnim strojevima: bagerima, traktorima i lokomotivama. Taj sektor je odgovoran za veliki dio zagađenja i to: lebdeće čestice (PM10 i PM2,) ozon ( O3) dušikovi oksidi (NOx) sumpor dioksid (SO2) hlapljivi organski spojevi (VOC) amonijak (NH3) ugljični monoksid (CO).
DIREKTIVA O KAKVOĆI OKOLNOG ZRAKA I ČIŠĆEM ZRAKU ZA EUROPU (2008/50/EC) bavi se koncentracijama onečišćujućih tvari u zraku koji udišemo. Direktiva postavlja granične vrijednosti za lebdeće čestice SO2, NO2, ozon, olovo, CO i benzen.
Zemlje članice su obvezne pratiti kvalitetu zraka i donijeti planove za upravljanje zagađenjem. Direktiva sadrži i obvezu izvještavanja javnosti o kvalitetu zraka, te obvezu zemalja članica da šalju izvješće Europskoj komisiji i Europskoj okolišnoj agenciji. Iako su standardi visoki još uvijek su niži od preporuka Svjetske zdravstvene organizacije. Ova je direktiva u hrvatskom zakonodavstvu u Zakonu o zaštiti zraka NN 131/2011
KVALITETA ZRAKA U RH!
Podaci svjedoče da se kvaliteta zraka u RH u posljednjih 20 godina poboljšala i to zbog propasti dijela industrije, ugradnje sustava za pročišćavanje u postojeće pogone.Zbog povećanja automobilskog pogona, povećala se u zraku emisija dušikovih oksida
Crna točka kvalitete zraka u RH je rafinerija u Sisku koja je od 2007. više puta prekoračila dozvoljene vrijednosti benzena, sumpor dioksida i sumporovodika koji ima jak i neugodan miris. Ulaganja u modernizaciju rafinerije, se još uvijek odgađaju. Nakon što je rafinerija u Bosanskom Brodu počela raditi javili su se veliki problemi s kvalitetom zraka u Slavonskom Brodu .
Za poboljšanje kvalitete zraka važna će biti primjena IPPC Direktive kojom se zahtijeva poboljšanje u tehnologijama postojećih velikih termoelektrana, rafinerija i svih industrijskih pogona. Poboljšanje ekoloških standarda je skupo i zahtjevno i zbog toga je Hrvatskoj odobren prelazni period do kraja 2017. Ako postrojenja do tada ne budu usklađena sa zahtjevima direktive biti će zatvorena. Neki od velikih zagađivača morati će svoja postrojenja dovesti u stanje smanjenja zagađenja zraka pa će na taj način stanovnicima u okolici takvih postrojenja biti napokon omogućen život dostojan čovjeka.
Onečišćeni zrak djeluje na bolesti respiratornog sustava, kardiovaskularnog sustava, alergije, rak, dijabetes. U EU 25 % djece boluje od neke vrste alergije. Procjenjuje se da u EU svake godine, od posljedica kojima je uzrok zagađenje zraka, umire 450.000 ljudi. Prema podacima svjetske zdravstvene organizacije 2005. je bilo preko dva milijuna preuranjenih smrti na globalnoj razini. Zagađenje zraka u EU smanjuje očekivani životni vijek za prosječno 8,6 mjeseci.
srijeda, 13.06.2012.
ODRŽAN SEMINAR ZA NOVINARE
VODA, ZRAK, BUKA, GMO, PESTICIDI I
KEMIKALIJE - PREDMET SEMINARA !
OKOLIŠ I ZDRAVLJE - HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA bio je naziv seminara koji je potkraj mjeseca, 29. svibnja, u klubu Hrvatskog novinarskog društva održan za novinare. Seminar su organizirali Zbor novinara za okoliš HND-a sa predsjednicom Slilvom Celebrini i Zelena Akcija čiji je tadašnji predsjednik još bio Tomislav Tomašević.
Tematska izlaganja imali su, Enes Ćerimagić, pravnik Zelene Akcije s temom Zaštita pitke vode u Hrvatskoj i EU, zatim Bernard Ivčić, voditelj transportnog programa Zelene Akcije izlagao je na temu Kvaliteta zraka u Hrvatskoj i EU , te Zaštita od buke u Hrvatskoj i EU.
S lijeva:Iz Zelene Akcije dipl.iur Željka Leljak Gracin, Bernard Ivić ( novi predsjednik Zelene Akcije) , Enes Čerimagić, Tomislav Tomašević (tadašnji predsjednik Zelene Akcije) novinarka i predsjednica Zbora novinara za okoliš Silva Celebrini.
O Zaštiti od pesticida u Hrvatskoj i EU izlagao je dr.sc. Nikola Biliškov, član Vijeća Zelene Akcije. GMO-i i zdravlje u Hrvatskoj i EU bila je tema koju je izlagala mr.sc. Jagoda Munić, voditeljica programa zaštite prirode Zelene Akcije. Kemikalije i zdravlje u Hrvatskoj i EU tema je koju je izlagala dipl.iur Željka Leljak Gracin, voditeljica programa prava okoliša Zelene Akcije .
S lijeva: Iz Zelene Akcije dr.Nikola Biliškov i mr. Jagoda Munić
Seminaru je bila nazočna i gospođa Avis Beneš voditeljica informacijskog centra Europske unije u Hrvatskoj.
Gospođa Avis Beneš sjedi s lijeva do kolegice Silve Celebrini !
ponedjeljak, 11.06.2012.
TKO SU AUTORI NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA?
ČETIRI ŽIVOTOPISA
Tko su autori prijedloga Platforme za stručnu raspravu na temu TEMELJI NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA?
Mišljenja sam da reference osoba koje su napisale TEMELJE NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA moraju biti dostupne javnosti, kako bi kroz njihov dosadašnji rad, osobe kojima oni nisu poznati, imali uvid u njihov dosadašnji rad te time stekli uvid i kredibilitet u ono što jedan doktor znanosti Dragutin Vincek, dva magistra znanosti Miroslav Kovač i Miljenko Ernoić te ekonomist Branko Salaj predlažu u želji da se problematici hrvatskog govedarstva pristupi s novom stvaralačkom energijom kako bi se iskorijenili negativni trendovi u toj gospodarskoj grani.
Govedarstvo je još prije dvadesetak godina bila pokretačka djelatnost hrvatskog sela i seljačkog domaćinstva. Trend se promijenio stanovništvo hrvatskog sela sve je siromašnije, govedarstvo se gasi i nestaje, a populacija koja živi na hrvatskom selu ekonomski je postala siromašna a život tih ljudi postaje sve češće socijalna kategorija. Treba li tako biti?
Autori TEMELJA NOVE EKONOMSKE POLITIKE GOVEDARSTVA žele prekinuti trend propadanja hrvatskog sela koji traje te su predložili kako da se prevlada takva kriza koja traje.
Obratili su sve svim relevantnim osobama i institucijama u državi sa napisanim dokumentom koji sam već objavila, jer žele podršku i pristanak ONIH KOJIMA propadanje ne bi trebao biti INTERES. Autori žele da se počne raditi drugačije u strukturi sistema odlučivanja o gospodarstvu i govedarstvu, u resornom ministarstvu i na terenu – dakle u korist hrvatskog sela i u korist rasta govedarske proizvodnje.
Objavljujem životopise
nedjelja, 10.06.2012.
TEMELJI NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA
13 TEZA S DINAMIKOM PROVEDBE !
Poljoprivredni stručnjaci mr. Miroslav Kovač dipl. ing. agr., dr. Dragutin Vincek dipl. ing. agr , .mr. Miljenko Ernoić, dipl ing. agr. i Branko Salaj makroekonomist napisali su TEMELJE NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA . U svom prijedlogu oni nude Platformu s tezama za stručnu raspravu u kojima naglašavaju da je bez većih opterećenja državnog proračuna moguće zaustaviti uvoz mesa i mlijeka te osigurati gospodarski i strateški poželjan razvoj sela.
Hrvatska je prema podacima spomenutih stručnjaka u razdoblju od 1991. - 2010. uvezla hrane u vrijednosti 24 milijarde dolara, dok je vrijednost izvezene hrane bila tek 14,9 milijardi dolara. Najveći deficit nastao je u razdoblju 2001. – 2010. tijekom koga je za uvoz hrane u prosjeku godišnje RH trošila preko 700 milijuna dolara više nego što je zaradila na izvozu. Uzme li se u obzir učinak multiplikatora, samo neto uvoz mesa i mlijeka tijekom tog razdoblja smanjio je BDP Hrvatske za oko 1% godišnje.
Nakon Obrazloženja kako je došlo do propadanja hrvatskog govedarstva te Sažetka, autori donose 13 teza s dinamikom provedbe mjera koje bi revitalizirale govedarstvo u okviru malih, srednjih i postupno rastućih seljačkih gospodarstva. Te su teze redom:
1. Dijalog, 2.Postizanje koncenzusa 3. Pregovaračka usklađenost 4. Mjera zajamčenog otkupa mlijeka i stabilnosti cijena 5. Mjere kontrole uvoza i tržišta 6. Mjera obveznih isplata za mlijeko u roku 7. Poticaji u mljekarstvu 8.Promocija i podrška jačanju lokalne proizvodnje hrane 9. Zabrana klanja podmlatka 10. Poljoprivredno zemljište 11. Povoljni kreditni uvjeti 12. Izgradnja čvrstih temelja uzgoja kao zaloga sigurnosti buduće proizvodnje 13. Obrazovanje mladih i školski sustav.
Objavljujem prijedlog Platforme za stručnu raspravu TEMELJI NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA. Autore ću predstaviti u slijedećem tekstu.
nedjelja, 03.06.2012.
PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA
KAKVA SE DISKRIMINACIJA NAMEĆE UDRUGAMA CIVILNOG DRUŠTVA?
ZELENA LISTA sudjeluje u raspravi nacrta prijedloga Zakona o zaštiti okoliša i u propisanom je roku poslala u Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, koje vodi ministrica dr. Mirela Holy, PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA. Objavljujem primjedbe na Nacrt
U drugom dijelu su pod oznakom B. Općenite primjedbe na nacrt Zakona o zaštiti okoliša
Osim odnosa nositelja zahvata i izrađivača studije i procjene utjecaja na okoliš, ZELENA LISTA postavlja pitanje: što je to javni interes i može li se na neki način zakonski kvantificirati? Ništa manje nije informativan ni dio koji se odnosi na zainteresiranu javnost.
Fotka:M.Zouhar Zec; Život u prirodi na Trećem maksimirskom jezeru.
| < | lipanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | ||||
| 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 |
| 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 |
| 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 |
| 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | |
Travanj 2024 (26)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter