AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 25.07.2012.
NOVI ZAKON ODUZIMA PRIHODE ŽUPANIJAMA !
U NOVOM NACRTU ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
OBITELJSKA POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA NEMAJU PREDNOST !
Novi Zakon o poljoprivrednom državnom zemljištu početkom jeseni treba doći u Sabor na čitanje i usvajanje, ali i poljoprivrednici i predstavnici Osječko baranjske županije protiv su više rješenja koje taj novi zakon donosi. U Osječko baranjskoj županiji je oko 350.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.
Da podsjetim, dolaskom na mjesto ministra poljoprivrede, Tihomir Jakovina je već u siječnju 2012., prije svih drugih ministarskih aktivnosti, donio naputak za jedinice lokalne samouprave kojim je naredio obustavu svih poslova vezanih uz provedbu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem što se odnosilo na zakup i prodaju, a koje su provođene prema Zakonu o poljoprivrednom zemljištu. Jakovina je najavio da se državna zemlja neće prodavati poljoprivrednim proizvođačima već davati u dugogodišnji zakup. Nakon toga ministar je najavio izradu novog zakona o zemljištu.
Poljoprivredno zemljište je u svakoj općini krucijalna tema, a u ministarstvu poljoprivrede tema poljoprivrednog zemljišta dobila je još i dozu mistike jer ta i objektivno i subjektivno esencijalna masa od resornog ministra posebno sublimirana je ostala bez javnosti poznate osobe koja je nadležna za zemljište. Desetak više ili manje važnih poljoprivrednih resora vode pomoćnici ministra. Više od dva milijuna ha hrvatskog zemljišta u ministarstvu poljoprivrede vode anonimne osobe bez naslova pomoćnika ministra. Tako je odredio ministar poljoprivrede Jakovina.
ZA MIŠLJENJE o zakonu koji je u nacrtu, a koji se odnosi na novu politiku o državnom poljoprivrednom zemljištu upitala sam dr. Željka Kraljička, zamjenika župana osječko baranjske županije i doktora poljoprivrednih znanosti. Kada je 2002. godine izabran za pročelnika Upravnog odjela za poljoprivredu i gospodarstvo Osječko-baranjske županije, dr. Kraljičak je pokrenuo i organizirao provođenje niz projekata usmjerenih na razvoj poljoprivrede. Autor je više stručnih znanstvenih radova iz područja poljoprivrede.
„ Zakon o Zemljištu koji je donesen i stavljen u funkciju 2002. godine trebao je osigurati privatizaciju državnog poljoprivrednog zemljišta, okrupnjavanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i povećanje obujma proizvodnje u poljoprivredi kao normalnoj smjernici razvoja gospodarstva „ rekao je dr. Kraljičak te nastavio: „ Zakonima koji su kroz 10 godina bili doneseni uvijek su izmjene i dopune usmjeravane kod donošenja kriterija za dodjelu zemlje prema onima koji zaista imaju najbolju ponudu. Na taj način su se u zadnjim verzijama izdvojila obiteljska poljoprivredna gospodarstva koji imaju potvrdu prijave na dohodak, odnosno koji plaćaju mirovinsko i zdravstveno, odnosno oni kojima je poljoprivreda jedino zanimanje i to je bio jedan od prioriteta i najvažniji kriterij kod donošenja odluke o dodjeli zemljišta. Cijeli problem tog starog Zakona i njegove provedbe je bio to što se često događalo da neki 6 mjeseci, godinu, neki i više od godine dana, od provedenog postupka u općinama i gradovima, su čekali suglasnost od strane ministra za daljnji postupak provedbe. To nije bilo dobro i to je na neki način usporavalo samu privatizaciju. Na prostoru naše županije je negdje 60-70% državnog poljoprivrednog zemljišta u bilo kom obliku privatizirano. U prosijeku je ispod 40% posto državnog zemljišta privatizirano. Uzmemo li u obzir da je u 10 godina u 550 općina i gradova u RH dvije osobe radile na toj problematici tijekom godine, to je 1000 ljudi radilo godišnje na toj problematici, a u 10 godina je to 10 000 ljudi. I oni su odradili posao koji se može vrednovati sa 40% uspješnosti.“
Dr. Željko Kraljičak dalje nastavlja „Sada dolazi novi Zakon koji izbacuje sve do sada poznate kriterije i kategorije raspolaganja poljoprivrednim zemljištem. Znači da se sada zemljište može davati isključivo u zakup. U ovom novom prijedlogu Zakona nije definirana prednost OBITELLJSKIH POLJOPRIVREDNIH GOPODARSTAVA u odnosu na trgovačka društva, tako da u novom nacrtu Zakona stoji da svi imaju iste mogućnosti javljanja za zakup.Taj zakup, cijeli taj posao bi trebala odraditi Agencija za poljoprivredno zemljište u kojoj će raditi službenici. S obzirom na pregled koji sam iznio - koliko je posla obavilo 10 000 ljudi, postavlja se pitanje koliko bi trebale biti velike te Agencije da ubrzaju postupak privatizacije zemljišta. Koliko ljudi bi trebalo biti zaposleno u tim agencijama da bi istom dinamikom rješavali taj problem. Na tisuće zaposlenih u Agencijama sigurno neće biti, a ako bude manje usporiti će se provedba toga zakona. Vraćamo se na osnovnu i temeljnu stvar: kada država preko Agencije formira zemljišni fond, u taj zemljišni fond ulazi državna, društvena i privatna zemlja. Privatna zemlja ulazi na način, da oni koji nisu kvalitetno obrađivali svoje zemljište, ona će im se oduzeti i dati preko natječaj nekima drugima da je obrađuju. Po meni je to treća nacionalizacija od 1946. koja se provodi. Znamo da se 1946. i 1951. godine uzimano i nacionalizirano poljoprivredno zemljište, privatno. Ovo je sada pokušaj, da netko uzme, a to je država, privatno zemljište i da s njime raspolaže. Prvo smatram da nije dobro da se provodi nova nacionalizacija. Ima drugih mehanizama, a to je u mogućnosti resornog ministra da to provede. Drugo kroz taj zemljišni fond natječaj bi provodila Agencija za poljoprivredno zemljište. Postoje u nacrtu Zakonu samo tri kriterija, po kojem se ta zemlja dodjeljuje: 1. onome tko ima najbolji gospodarski program . Nije loše vrednovati gospodarski proigram, mada je bio u svim Zakonima do sada 2. trostruka cijena od početne cijene: Do sada je bila dvostruka cijena od početne cijene i zadnji kriterij je 3.dosadašnji posjed. Manjkavost ovoga zakona je to što ili ministar nije bio svjestan da mu se stavlja veliki teret na leđa, jer je predviđeno da će se Pravilnikom koji resorni ministar mora donijeti u roku od šest mjeseci, utvrđivati i bodovati gospodarski program. To znači da Zakon ima koncepciju, a Pravilnik donosi ministar. Ministar dakle treba odrediti koji su to kriteriji koji će se više bodovati.“
„ Nije dobro da ministar poljoprivrede odlučuje o tome tko će dobiti zemlju na terenu kroz Pravilnik, a da se to nije odradilo kroz zakon kao što je to do sada bila forma samoga Zakona. Druga stvar je pitanje vrednovanja posjednika. Oni koji su radili na Zakonu su zaboravili jednu činjenicu, a to je da se odredbe zakona o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH provodi 10 godina, i da smo prije 10 godina u nekim općinama potpisali ugovore o zakupu zemljišta sa privatnicima. Njima ti ugovori istječu ove ili slijedeće godine. Dosadašnji posjednik zemljišta od 10 godina ide na natječaj, ali mu nitko ne garantira da će njegov gospodarski program biti bolji i da će on zaista moći dobiti zemlju u zakup. Što će se dogoditi s njegovim gospodarstvom ako zemlju ne dobije?“ riječi su dr. Kraljička poljoprivrednog stručnjaka Osječko baranjske županije.
*
„Ono što je nama kao županiji posebno bolno“ govori dr. Kraljičak i nastavlja „je to da se kroz ovaj Zakon žele oduzeti prihodi županijama, jer županije imaju 25% prihoda od prodaje samoga državnog poljoprivrednog zemljišta. Zašto nam je to bolno? Iz razloga što neki drugi Zakoni nalažu županijama učešće u vrlo važnim projektima, ja ću navesti samo dva, a to je geodetsko katastarska izmjera, koji županija treba po programu ministarstva odvojiti 33% da bi neka izmjera bila provedena, a izmjera nosi sa sobom rješavane katastra, gruntovnice, bilo koji provedbeni akt europske unije, pa ni legalizacija neće moći biti poticana i financirana, ako nemate uredne papire. Drugi projekt je navodnjavanje, u kome e županije imaju obvezu 50 % financirati projektnu dokumentaciju i 20% izgradnju sustava za navodnjavanje. Mi na našoj županiji imamo preko 35 do 40 tisuća hektara, za koje su potpisani ugovori u različitim fazama projektiranja sustava navodnjavanja iz kojih ćemo se mi, kao županija morati povući, ako ostanemo bez tih prihoda. S jedne strane država želi uzeti sav taj novac i ovako već u jako centraliziranoj državi za Agenciju za poljoprivredno zemljište, da bi financirala neke nove službenike, a s druge strane onemogućava provedbu vrlo važnih projekata katastarske izmjere i navodnjavanja koji će se na kraju prestati i financirati i provoditi .“
„Iz tih razloga protiv smo nacionalizacije državnog poljoprivrednog zemljišta, protiv smo toga da resorni ministar bude taj koji će odlučiti tko će zemlju dobiti a tko neće kroz Pravilnik koji on mora donijeti i mi nismo zato da se ukinu sredstva regionalnoj samoupravi što bi značilo daljnji pad proizvodnje odnosno daljnju pripremu za korištenja sredstava EU iz Mjera ruralnog razvoja, odnosno omogućavamo daljnji razvoj sami sebi. Resorni ministar i aktualna vlast donošenjem ovakvog zakona ne mogu sagledati posljedice, jer nemaju strategiju razvoja poljoprivrede, a Vlast ne zna čime mjeriti učinke novoga Zakona o poljoprivrednom državnom zemljištu. Kako će se to odraziti na razvoj poljoprivrede?“ – zaključio je svoje mišljnje dr. Željko Kraljičak poljoprivredni stručnjak i zamjenik župana Osječko baranjske županije.
ponedjeljak, 23.07.2012.
10 DANA PROGRAMA NAMJENJENOG ORAČIMA
NAJBOLJI SVJETSKI ORAČI U
BIOGRADU NA MORU!
59. Svjetsko natjecanje u oranju održati će se u Biogradu na Moru. Oranje i
more, orački plugovi i more, traktori i more … ne slaže se to baš nekako u
percepciji.
.
No
nije zabuna već činjenica da će se na
parcelama tvrtke Vrana d.o.o. u Jankolovici
na površini od
svjetsko natjecanje u oranju i to u kategorijama pluga premetnjaka i
pluga ravnjaka.
Samo pet kilometara
od centra Biograda je
hektara
proizvodi sve vrste povrća, konzumna
jaja,
vinograda, tu je govedarska farma kojoj je osnovna djelatnost proizvodnja
mlijeka od oko 500 mliječnih krava… I
dok je Biograd svojim licem okrenut
prema moru, na dijelu koji se manje vidi odvija se uspješna poljoprivredna
proizvodnja.
Oranje zemlje je zanat i obred, kako za kojeg poljoprivrednika,
ali posao koji svakog proljeća i kasne jeseni postaje presudan za urod biljke
koja iz izorane zemlje mora niknuti. Poljoprivrednik
želi što bolje orati. Tako je oranje postalo nadmetanje i svjetsko natjecanje. Još
1952 osnovana je Svjetska oračka organizacija (World Ploughing Organization) a
prvo natjecanje održano je u Kanadi.
Na 59. Svjetskom natjecanju nastupiti će sudionici iz 31 zemlje svijeta. Hrvatsku će
predstavljati Mario Spudić koji će orati s plugom ravnjakom i Tomislav Kuharić
koji će orati na plugu premetnjaku.
RASPORED DOGAĐANJA ZA SUDIONIKE ORAČKOG NATJECANJA OD 7. – 16. RUJNA 2012.
Prema posljednjem popisu Grad Biograd na Moru ima 5.532
stanovnika.
Grad Biograd na Moru ima 1.900
kreveta u hotelima i naseljima, 3.900
kreveta u privatnom smještaju, te 4.040 ležaja u autokampovima. Gosti i orači će biti smješteni u hotelima tvrtke HTP
Ilirijan u hotelu Ilirija, Kornati Adriatic i autokampu "Soline".
Biograd na
Moru je jedan od najvećih nautičkih centara na jadranu, sa dvije marine Kornati i Šangulin u kojima je 1.200 vezova, i hotelskom lukom s 120 vezova.
Ima
4 plaže, a plažama Dražica i Bošana
dodijeljena je plava zastava.
petak, 13.07.2012.
POČETAK INVESTICIJA - HRVATSKE VODE
UGOVORI ZA 81 KOMUNALNO DRUŠTVO SA 158 PROJEKATA!
U okviru Programa Vlade Republike Hrvatske „Pokretanje novog investicijskog ciklusa u mandatu 2012-2015 s posebnom analizom za 2012. godinu „ 12. srpnja su u Hrvatskim vodama u Vukovarskoj 220, predstavnici 81 vodoopskrbne tvrtke, komunalna društva, iz cijele Hrvatske potpisali su ugovor s Hrvatskim vodama s ciljem financiranja izgradnje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Posao 158 projekata ovih 81 komunalnih društava vrijedan je oko 450 milijuna kuna.
Svečanosti, kako je rečeno prvog vala, potpisivanja Ugovora bili su nazočni, ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina koji je i član Upravnog vijeća Hrvatskih voda, predsjednik Vlade Radomir Čačić, generalni direktor Hrvatskih voda mr. Ivica Plišić i dr. Danko Holjević zamjenik generalnog direktora. Ugovori su potpisivani pojedinačno, ali za medije u ime svih komunalnih poduzeća Ugovor je potpisao Tomislav Kezelj.
Provedba projekta „financiranje vodno- komunalne infrastrukture“ planirana je kroz zajmove Europske investicijske banke /EIB) i Razvojne banke Vijeća Europe /CEB) u ukupnom iznosu od 150 milijuna eura. Svaka banka će sudjelovati s jednakim iznosom sredstava od po 75 milijuna eura. Ugovor između RH i Europske investicijske banke je ratificiran u listopadu 2011. dok Ugovor o financiranju projekta između RH i Razvojne banke Vijeća Europe će biti potpisan do 16. rujna ove godine.
Odabir ove 81 komunalne tvrtke učinjen je Javnim pozivom Hrvatskih voda od 18.5. ove godine kojemu je bila svrha predlaganje projekata razvojnih komunalnih vodnih građevina za javnu vodoopskrbu, javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.
Hrvatske komunalne tvrtke koje su odabrane u tzv. prvom valu potpisivanja Ugovora su slijedeće:
Podpredsjednik Vlade RH Radomir Čačić rekao je „Novac neće biti prepreka, već prepreka može biti isključivo naša nesposobnost. Novca će biti toliko da je pitanje da li ćemo ga moći, naravno kroz projekte na smislen, sustavan, kvalitetan, racionalan način uložiti. Pred RH je neobičan zadatak da kvalitetno potrošimo novac i ovo bi trebao biti početak kraja za investicije u ovoj zemlji.“
UGOVORI U PRAKSI !
Što potpisani Ugovori znače u praksi na terenu? Član Uprave VODOOVOD-OSIJEK d.o.o. Željko Mandić dipl. ing. građevine kaže:
- Mi smo 12. lipnja zaključili nekoliko Ugovora a to nas obvezuje da u jednom razumnom realnom roku, koji smo predočili Hrvatskim vodama, završimo dvije investicije i to je vodoopskrba općine Vladislavaca gdje će 3000 stanovnika dobiti vodu. Drugi je sustav zamjene azbest-cementnog vodovoda u gradu Osijeku, konkretno u Vukovarskoj ulici. Taj vod će biti zamijenjen novim kvalitetnim cijevima koje su od jedne vrste plastike. Radi se o broju od tri do četiri tisuće stanovnika koji su korisnici opskrbe vodom na tom dijelu.
Tvrtka Vodovod Osijek komunalno poduzeće u vlasništvu je grada Osijeka, i javili smo se na Javni poziv koji su Hrvatske vode objavile u sklopu odluke Vlade RH da se pokrene investicijski ciklus, za tri milijarde kuna, prijavili svojih 20 i nešto projekata. Od tih 20 i nešto projekata kao što su naprimjer naselje Ivanovac, Industrijska četvrt, Tenje, ulice Duravačka, Ružina, itd., sada smo potpisali svega dva, s tim da su nam i neki drugi projekti na iznos od 98 milijuna kuna prošli i ušli u fazu gdje će se u slijedećim vremenima zaključiti novi ugovori. Konkretno investicije su to za poboljšanje opskrbe vodom na području grada Osijeka. Za općinu Vladislavci izgradnja vodoopskrbe iznosi 3 660 000 kuna.( tri milijuna šesto šezdeset tisuća kuna) A što se tiče grada Osijeka započeli smo projekt koji je „težak“ 113 milijuna kuna, jučer smo potpisali samo za prvu fazu, Ugovor samo na dva milijuna kuna. U strukturi prihoda koji ćemo ostvariti imamo izabrane izvođače radova. Sredstva koja smo dobili od države iznose 90% a 10% su naša sredstva.Bitno je da je u trenutku tog zahtijeva Hrvatskih Voda, Vodovod Osijek imao spremnih 105 milijuna investicija, gotovih sa građevinskim dozvolama, sa svim kompletnim projektima. Što se tiče roka za investicije započete ovim potpisanim Ugovorima, radovi će biti završeni do kraja ove godine.
U strukturi prihoda koji ćemo ostvariti imamo izabrane izvođače radova. Sredstva koja smo dobili od države iznose 90%, a 10% su naša sredstva“ rekao je ing građevinarstva Željko Mandić član Uprave VODOVOD- OSIJEKA d.o.o
utorak, 10.07.2012.
RH IMA TEK 1670 EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA
POD EKOLOŠKOM PROIZVODNJOM 2,46% POVRŠINE
Površine pod ekološkom proizvodnjom u Hrvatskoj su u porastu. Tako je 2010. ekološka proizvodnja bila na površini od 23.282,37 ha, a 2011. godine ekološka je proizvodnja zauzimala 32.035,80 ha. Od ukupno 1.300.000.000 ha poljoprivrednog zemljišta ekološka proizvodnja zauzima sada 2,46 % obradive površine.
Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvboju NN br. 92/10, 127/10 i 124/11 propisuju vrste državne potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, uvjete za ostvarivanje državne potpore i korisnike državne potpore.
Iznosi osnovnog plaćanja uvećanog za plaćanje za ekološku poljoprivredu dosežu do 6000 kn po jedinici površine kao što je to za povrće i višegodišnje nasade, 4 600 kn za oranice i 1800 kn za livade i pašnjake
BROJ EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA PO GODINAMA
Izvor: Ministarstvo poljoprivrede
TRENUTNO JE U UPISNIKU EKOLOŠKIH PROIZVOĐAČA ( 9.7.2012.) NJIH 1670.
Izvor:Ministarstvo poljoprivrede
Zakoni i Pravilnici koji se odnose na ekološku proizvodnju su slijedeći:
Zakon o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda (NN 139/10)
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 91/01)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda (NN 10/07)
Pravilnik o preradi, pakiranju, prijevozu i skladištenju ekoloških proizvoda (NN 129/09)
Pravilnik o stručnoj kontroli u ekološkoj proizvodnji (NN 68/11)
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 13/02)
Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o ekološkoj proizvodnji životinjskih proizvoda (NN 10/07)
Pravilnik o vođenju baze podataka za poljoprivredni reprodukcijski materijal iz ekološke proizvodnje (NN 89/08)
Pravilnik o označavanju hrane i hrane za životinje u ekološkoj proizvodnji (NN 25/11)
Pravilnik o uvjetima i načinu unosa u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji (NN 39/11)
Pravilnik o ekološkoj proizvodnji u akvakulturi NN 153/11
Značajan nedostatak za ekološku proizvodnju je što tržište tih proizvoda nije organizirano, smatra se i zbog nedostatnosti proizvoda, ograničenih kapaciteta za preradu i nedovoljne informiranosti potošaća. Proizvođaći svoje eko proizvode porodaju po cijenama većim 25 do 50% u odnosu na cijene konvencionalnih proizvoda.
Prema riječina načelnika sektora za ekološku poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede dipl. ing. agr. Tomislava Petrovića do 2016. RH bi trebala po ekološkom proizvodnjom imati 8% površina.
Ing.T. Petrović na znanstvenom skupu o LAVANDI u općini Križ gdje je govorio
o proizvodnji u poljoprivred na ekološkim principima, bez upotrebe pesticida.
petak, 06.07.2012.
RIBAR ŽELI DIJALOG !
POSLOVNO - NE - KOMUNICIRANJE!
Objavljujem tekst ribara, Damniele Koleca iz Pule jer iz njegovog pisanja je vidljivo da taj čovjek, ribar, želi dijalog, dijalog i odgovore na pitanja koja se ribarima nameću a nitko od nadležnih ribare ne želi primiti i razgovarati s njima.
U Ministarstvu poljoprivrede i Upravi za ribarstvo upravo rade ljudi koji su dužni razgovarati s ribarima, čuti ljude s terena s ribolovnog pojasa Hrvatske i uskladiti svoje pretpostavke koje su stvorili u svojim uredima u Vukovarskoj 78 i u Upravi za ribarstvo u Miramarskoj 24. u Zagrebu, s činjenicama koje donose oni s terena, s lica mjesta ribarskih ulova i zbivanja. Razgovor s ljudima nikako nije izvan opisa njihovih poslova. Ali taština i netrpeljivost onih koji ribarima trebaju dati odgovore na pitanja, orfički stoji između odgovornih i ribara, sam Bog zna zbog čega.
Gospodin ministar Jakovina još prije šest mjeseci je bio obični načelnik male općine u Slavonskom Brodu, a danas je persona, koja po svom vlastitom uvjerenju može birati, očito tako misli, hoće li razgovarati POSLOVNO s ljudima zbog kojih je postavljen na dužnost ili NEĆE. Taj čovjek često bira opciju NEĆE. I za njega važi Kodeks ponašanja državnih službenika i uistinu oni koji čekaju odgovor mjesecima, trebaju taj kodeks staviti u funkciju.Internet informacija nije sustav koji može zamijeniti ljudsku komunikaciju.
Kada sam prije nekoliko dana na TV-u na žitnom polju pored kombajna vidjela ministra poljoprivrede Tihomira Jakovinu kako daje izjavu novinaru u odijelu i kravati pomislila sam da ga je vozač toga dana odvezao na pogrešno mjesto: Jakovina kao da je bio spreman susresti se sa delegacijom EU, a stigao je na žetvu pšenice u slavonsku njivu.
No sadisfakcija mu je sigurno bila TV kamera koja je snimila njega i njegovu izjavu.
Uistinu MORA doći dan kada će politički interesi nestati iz djelokruga poslovnih odnosa ljudi u Hrvatskoj, kada će na sva mjesta važna za razvoj gospodarstva doći ljudi koji znaju važnost komunikacije, važnost povratne informacije, koji će znati cijeniti svoje radno mjesto, raditi ne zato da bi im prošao još jedan dan na kalendaru, već zato da bi svojom odgovornošću animirali radni uspjeh svih za koje su nadležni.
utorak, 03.07.2012.
PRIVREMENO I POVREMENO SEZONSKO ZAPOŠLJAVANJE U POLJOPRIVREDI !
POVREMENI POSLOVI SAMO U
BILONOGOJSTVU, STOČARTSVU I RIBARSTVU !
Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi počinje tek u srpnju mjesecu, iako poslovi u poljoprivredi počinju već krajem mjeseca ožujka? Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi sa mjesecom srpnjem povezano je samo u glavama političara!
Zakon o poticanju zapošljavanja (NN 57/2012 ) koji je namijenjen za reguliranje privremenog i povremenog zapošljavanja sezonskih radnicika u poljoprivredi, izašao je u Narodnim Novinama 30. svibnja, ali tek u srpnju počinje njegova primjena.
Još krajem mjeseca lipnja u FINI nije bio za prodaju pripremljen tzv. vaučer ili vrijednosni kupona u obliku markice, čija će cijena biti 20,90 kn. Vaučer je sredstvo za plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje sezonskih radnika (I i II stup) te doprinos za zaštitu zdravlja na radu i zapošljavanje.
Sezonsko zapošljavanje u poljoprivredi prema ovom Zakonu osmišljeno je za osobe koje rade u poljoprivredi na poslovima bilinogojstva, stočarstva i ribarstva. U poslove bilinogojstva prema Zakonu spadaju: priprema zemljišta, sjetva, sadnja, cijepljenje, uzgojne mjere, rezidba, plijevljenje, prorjeđivanje, pikiranje, zaštita bilja, žetva, berba, sakupljanje, premještanje uroda, sortiranje, dorada, prerada i pakiranje. U poslove stočarstva ulaze poslovi striženja, mužnje, janjenja, jarenja, prikupljanja i čuvanje stada, te premještanje košnica i vrcanje meda. Ribarstvo obuhvaća slatkovodno ribarstvo i jesenski izlov ribe u akvakulturi , morsko ribarstvo, odnosno lov na plivarici i izlov tramatom, sortiranje i pakiranje ribe te skupljanje školjaka.
UGOVOR ZA TRI KUNE!
Karakteristika tog načina zapošljavanja je – rad na dnevnoj osnovi. To znači da osobe, koje nemaju dogovoren sezonski rad od 2,3, ili više mjeseci, već rade prema potrebi i prema dogovoru s vlasnikom OPG-a, na ovaj će način svaki radni dan imati zabilježen u UGOVORU O SEZONSKOM ZAPOŠLJAVANJU , odnosno drugo ime za Ugovor je Obrazac USP-1, i na kraju sezone će svaki odrađeni dan u uredu za Mirovinsko osiguranje, moći upisati u svoj radni staž. Najdulji rok trajanja sezonskog rada u poljoprivredi je 90 dana u jednoj kalendarskoj godini.
1a
UGOVOR je u prodaji u Narodnim novinama i u FINI, po cijeni od 3 kune. Ima 30 stranica, a na svakoj stranici predviđeno je mjesto za tri vrijednosna kupona ili vaučera od po 20.90 kn.
koje kupuje poljoprivredni proizvođač poslodavac kod koga sezonski radnik dolazi raditi.
Na početku svakog radnog dana, sezonskom radniku poslodavac je obvezan u Ugovor prilijepiti kupon odnosno vaučer . Taj vrijednosni kupon poslodavac kupuje u FINI, a tom se prilikom evidentira podatak o poslodavcu, njegovu sjedištu i vrsti posla.
Za vrijeme rada radnik je kod sebe obvezan imati Ugovor o sezonskom radu – Obrazac USP-1 radi moguće inspekcijske kontrole.
Sezonski radnik u poljoprivredi može biti nezaposlena osoba iako je u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Neće biti brisana sa HZZ-a, i neće izgubiti prava po toj osnovi. Sezonski radnici mogu biti osobe koje nisu u evidenciji HZZ-a, umirovljenici i ostali tražitelji posla koji nisu u radnom odnosu.
Na sezonskim poslovima u poljoprivredi ne smiju raditi maloljetnici, osobe koji su korisnici rodiljnih prava i oni koji su negdje zaposleni na puno radno vrijeme.
3a
Ugovor o sezonskom radu u poljoprivredi kaže , što je otisnuto i na predzadnjoj stranici Ugovora, da radni dan sezonskog radnika ne može trajati duže od 12 sati. Ako radi najmanje šest sati radnik ima pravo na pola sata pauze. Tijekom vremenskog razdoblja od 24 sata sezonski radnik u poljoprivredi ima pravo na dnevni odmor od 12 sati.
Začetnici i realizatori Sezonskog zapošljavanja u poljoprivredi su Ministarstvo poljoprivrede, Poljoprivredno savjetodavna služba te Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.
PLAĆA NE NIŽA OD 70.40 KN!!!???
Ministarstvo rada i Mirovinskog sustava donijelo je ODLUKU o Najnižem dnevnom iznosu plaće sezonskog radnika u poljoprivredi za 2012. (NN 57/2012) Odluka koja ima samo tri članka potpisao je ministar prof. dr. Mirando Mrsić dr. med., 6. lipnja. A u odluci se kaže da je najniži dnevni iznos plaće koju je poslodavac dužan isplatiti sezonskom radniku koji obavlja privremene odnosno povremene sezonske poslove u poljoprivredi za 2012. ne može biti niža od 70.40 kn te da se na iznos te plaće ne obračunavaju i ne uplaćuju doprinosi za obvezna osiguranja po stopama prema posebnom propisu, jer su ona uplaćena kupnjom vrijednosnog kupona, odnosno vaučera.
Ali potrebno je biti informiran i obratiti pažnju na slijedeće: U Zakonu o poticanju zapošljavanja u čl. 13 /4piše
“ Dnevni iznos plače, odnosno ostali primici koje je poslodavac isplatio ili dao sezonskom radniku na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi, smatraju se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak i podliježu obvezi poreza na dohodak i obvezi prireza porezu na dohodak.“
Zatim U članku 13/5 dalje piše „ Predujam poreza na dohodak na primke iz stavka 4. ovog članka obračunavaju i uplaćuju poslodavci po stopi od 25% bez priznavanja osobnog odbitka, do posljednjeg dana u mjesecu u kojem je izvršena isplata ili davanje.
Članak .13/6 navodi „ Poslodavci koji isplaćuju ili daju primke iz stavka 4. ovoga članka obvezni su za te primke i uplaćeni porez na dohodak, prema posebnom propisu dostavljati izvješća tijelu nadležnom za financije.
Članak 15. Zakona navodi prekršajne odredbe koje iznose od 50.000 do 100.000 kuna, odnosno 10.000 do 30.000 kuna
nedjelja, 01.07.2012.
UVESTI KODEKS U POSLOVANJU IZMEĐU TRGOVAČKIH LANACA I PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE
MINISTAR POLJOPRIVREDE, AKO HOČE,
MOŽE ZAUSTAVITI PROPADANJE OBITELJSKIH GOSPODARSTVA
U POŽEŠKO SLAVONSKOJ ŽUPANIJI!
Da ne čitam, ne vidim očima i ne pišem o ekonomskom stanju na hrvatskom selu, uistinu u to ne bi vjerovala. Što se to događa sa društvom i državom, Republikom Hrvatskom u kojoj poljoprivredni proizvođači na selu ekonomski propadaju, a oni koji doslovno ne žele doživjeti krah prestaju se baviti proizvodnjom, rasprodaju stoku i život svoje obitelji strukturiraju na drugačiji način. Ne radi se o pojedincima radi se o globalnoj pojavi.
Diplomirani inženjeri agronomije koji ne rade napamet, već izvode parametre koji argumentirano objašnjavaju zašto se nešto događa žele pomoći, promijeniti trend, raditi na terenu sa proizvođačima drugačije. Ali veliki je niz ograničavajućih faktora koje je strašno teško promijeniti.Važni faktori su : 1. NEDOVOLJNO I NERJEŠENO PITANJE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
2. SMANJENA CIJENA MLIJEKA
3. VISOKA CIJENA ULAZNIH TROŠKOVA
4. IZOSTANAK DRŽAVNIH POTICAJA
Evidentan je i problem:
NEREDOVITE ISPALTE ZA PROIZVEDENO, PREDANO I PRERAĐENO MLIJEKO.
Inženjeri agronomije koji su napisali TEMELJE NOVE POLITIKE GOVEDARSTVA , (mr.Kovač, dr. Vincek, mr. Ernoić, dipl.oec. Salaj) koju sam objavila i na blogu 10.6. 2012. argumentirano tvrde „ Od 2002. do 2012 godine u PSŽ proizvoditi i predavati mlijeko prestalo je oko 1450 obiteljskih gospodarstava ili svaka dva dana jedno gospodarstvo, što je poražavajući podatak kojeg naša zajednica nije svjesna.“
Kao informaciju objavljujem Zabilješke Tribine uzgajivača goveda i proizvođača mlijeka, UDRUGE UZGAJATELJA SIMENTALSKOG GOVEDA POŽEŠTINE koja je održana 27.6. 2012. u Kutjevu
| < | srpanj, 2012 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Travanj 2024 (26)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter