NA ISTOM MJESTU A RAZLIČITI UVJETI ZA IZLAGAČE!
Na Trgu bana Jelačića otvoren je 22. kolovoza Markov sajam. To je kulturno gospodarska- manifestacija grada Zagreba na kojoj su svoje mjesto pred javnošću dobili izlagači tradicijskih obrta i zanimanja.
NA trgu su bile dvije grupe izlagača.Na štandovima koji su od tržnica Grada Zagreba, bili su izlagači u organizaciji Udruge Hrvatski suvenir. Bile su tu izložene igračke od drveta, posude od gline, krčki ovčji sir, med s biljem, domaći čajevi, nakit od kirurškog čelika, klaster tradicijskih obrta iz Marije Bistrice, itd. Bio je tu i Antun Penezić iz Gračana koji radi češljeve, ogrlice, narukvice, prstenje, špange za kosu od roga goveda i volova, a najčešće od istarskog vola boškarina. Gospodin Penezić je dobio 2009. od Obrtničke komore priznanje za obnovu izumrlih zanata kao prikaz etnoloških i kulturnih vrijednosti Hrvatske.
Antun Penezić sa suprugom Anom i svojim danas rijetkim obrtom u kome češljeve, unikatni nakit, trzalice proizvodi od roževine.
Nakit od kirurškog čelika
Na strani na kojoj je spomenik Bana Jelačića bili su tradicijski obrti iz Koprivnice:,koprivnički kovač Josip, prof. Davor Jendrešić Mandrak sa svojim glazbenim instrumentima od drveta, štand sa domaćim suhomesnatim proizvodima, sa proizvodima od lika ili rafije itd, i ti su izlagači na Trg stigli u organizaciji Turističke zajednice grada Koprivnice.
Koprivnička kovačnica u kojoj radi kovač Josip. Radionicu ima u Goričkoj ulici 112 u Koprivnici.
Profesor glazbenog Davor Jandrašić Mandrak sa gajdama preko ramena ispred svog štanda.
ZAGREBAČKA GLAD ZA NOVCEM!
Iako su izlagači iz obje grupe radili na istom mjestu na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu pod istim nebom, na paklenoj vrućini pod istim suncem, radili su pod različitim ekonomsko platežnim uvjetima: izlagači iz Koprivnice izlagali su na Trgu besplatno, a izlagači iz Udruge Hrvatski suvenir, za pet dana svoje su izlagačko mjesto Gradu morali platiti 2000 kn. I taj je novac skupljan na ruke od štanda do štanda! Zašto Udruga Hrvatski suvenir nije svojim članovima mogla omogućiti besplatno izlaganje?
Gospođa koja vodi Udrugu kaže da nikada nemaju popust od Grada i da svi koji žele izlagati moraju platiti, jer to uvjetuje Grad Zagreb!
Pohlepa i glad čelnika Grada Zagreba za novcem je tolika da bahato i besramno ide u ekonomsku diskriminaciju obrtnika. Separirati obrtnike na istom Trgu na način da zagrebački obrtnicu moraju plaćati mjesto, štand, koji ne zauzima ni 2 kvadratna metra, a obrtnici iz Koprivnice, zbog razumijevanja svoje turističke zajednice nastupaju bez ikakve participacije i naknade je, izvan svakog ljudskog dostojanstva, moralnog i uopće socijalnog ophođenja s ljudima.
Pitanje je da li izlagači mogu u pet dana zaraditi 2000 kn da vrate novac uložen za izlagačko mjesto, te da još povrh toga i zarade? Jer u polupraznom Zagrebu, po paklenoj vrućini, zainteresiranih kupaca bilo je vrlo malo.
Osim toga Markov sajam održavao se prethodnih godina u svibnju i lipnju u Zagrebu! Kako se on u kalendaru organizatora pojavio na kraju mjeseca kolovoza? Više očito nije važna svrha nekog izlaganja, već je organizatoru važno zadovoljiti formu, pokupiti novac od obrtnika i reći - održali smo.
Lončarski obrt, proizvodi od gline i proizvodi od meda
Iz regionalnog mjesečnog magazina IN STORE, od mjeseca srpnja, koji je specijaliziran za trgovinu široke potrošnje, a koji obuhvaća Hrvatsku, Sloveniju, Srbiju i Bosnu i Hercegovinu prenosim dva kratka teksta.
Prvi se odnosi na izvoz asortimana proizvoda Vindije u Ameriku.
U drugom tekstu je riječ o jogurtu. Možda bi se i neka manja privatna hrvatska mljekara mogla specijalizirati isključivo za proizvodnju jogurta. I tvrdoglavo krenuti u osvajanje tržišta sa svojim jogurtom.
SUSTAV ODVODNJE OTPADNIH VODA
IZMJEŠTA SE NA KONTINET!
U državnoj upravi Hrvatske vode u Zagrebu u prisustvu novinara upriličena je 8. kolovoza primopredaja revidiranog seta projektne prijave „SUSTAV ODVODNJE S UREĐAJIMA ZA PROČIŠĆAVANJE OTPADNIH VODA GRADA POREČA“ za dodjelu EU sredstava kroz IPA operativni program zaštite okoliša 2007. -2013. radi upućivanja prema Europskoj Komisiji u Bruxselles na ocjenu i odobrenje.
Procijenjena vrijednost projekta je 67,3 milijuna eura. Sredstvima IPA operativnog programa zaštite okoliša EUbiti će sufinancirano 49,8 milijuna eura, a nacionalno sufinanciranje biti će samo u iznosu od 17,5 milijuna eura.
Prezentaciju projekta novinarima je održao ing.el. Rodoljub Kosić direktor tvrtke Usluga Poreč d.o.o.Utility Company. Rekao je da je ovaj projekt novi iskorak u sferi zaštite okoliša. Filozofija projekta, prema njegovim riječima je, da se sustav odvodnje otpadnih voda, umjesto u akvatorij, izmjesti prema kontinentu.
Što obuhvaća projekt? Projekt obuhvaća četiri konglomeracije za pročišćavanje otpadnih voda u trećem stupnju pročišćavanja i to:Lanterna – sa 30 000 stanovnika, Poreč Sjever – sa 37 000 stanovnika, Poreč Jug sa 48 000 stanovnika i Vrsar sa 22.500 stanovnika. Ukupno se tu radi o 28 naselja.“
Projekt se treba provesti kroz pet ugovora:1. izgradnju četiri uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sa zbrinjavanjem mulja, za što su radovi ugovoreni u iznosu od 38 milijuna eura, 2. izgradnja mreže komunalnih otpadnih voda kako bi se na mrežu mogla priključiti nova naselja.Ugovoreni radovi iznose 10.1 milijun eura, 3.modifikacija vodopskrbne mreže i rekonstrukcija mreže komunalnih otpadnih voda s ugovorenim radovima od 9,5 milijuna eura, 4. nabavka opreme za održavanje kanalizacijskog sustava stoji 0,93 milijuna eura, 5. a ugovor usluga o nadzoru nad izgradnjom stajati će 2.8 milijuna eura. Za završetak svih radova navodi se 2016. godina.
Institucije nadležne za projekte su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Odjel nadležan za IPA Operativni program, s predstavnikom Hrvojem Dokoza, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatske vode, Odjel za Mjeru 2 IPA Operativni program s predstavnicima Draženom Kuvačićem i Dankom Holjevićem , a gospodin Vedran Grubišić dožupan Istarske županije bio je predstavnik sa strane krajnjeg korisnika zapadne obale Istarskog poluotoka.
PROCES DO ETERIČNOG ULJA LAVANDE
Do kraja mjeseca srpnja završila je žetva lavandina cvijeta. On daje ono najkvalitetnije što lavanda može dati a to je eterično ulje.
Požeti cvijet se odvozi u destileriju na destilaciju. Preporuka je stručnjaka da se lavandin cvijet žanje po vrućem ljetnom danu, a vrijeme od žetve do dolaska u proces destilacije treba biti što kraće. Misli se pritom na sate, a ne na dane. U protivnom dolazi do gubitka ulja iz cvijeta.
Nasad lavande u Dubravi kod Vrbovca.
Postrojenje u kome se destilira lavanda nikako nije prijenosni kotao
već fiksni kotao, difuzer, u okviru kojeg mora imati sat za tlak i podešen tlak.
Punjenje kotla cvijetom lavande.
Sam postupak pripreme za destilaciju počinje tako da se u dno kotla pomoću cijevi ulijeva voda, čija količina ovisi o veličini kotla. Konkretno kotlu od 800 litara potrebno je oko 45 l vode. Spremnik s vodom je na dnu kotla, odijeljen od dijela u kome je cvijet lavande. Voda se zagrijava plinom i u kotlu se stvara vodena para koja prolazi kroz bilje i sa sobom nosi sve što je lako hlapljivo.
Zatvaranje poklopca kotla u kome je cvijet.
Ta para koja je povukla sve lako hlapljive tvari iz bilja, se kondenzira i stvaraju se dva povezana sloja, ulje i voda. Pri destilaciji cvijeta lavande dobiva se eterično ulje lavande i nusprodukt hidrolat koji u tragovima sadrži eterično ulje, a to su fino disperzirane čestice od 0,04% lavandina ulja.
Potpala plina pod kotao koji će grijati vodu koja će se pretvoriti u paru.
Podešavanje tlaka i temperature u kotlu.
Obje tekućine ulaze u posebnu posudu koja se zove firentinska boca. Tu dolazi do odvajanja ulja od hidralata i zasebnim odvodnim cijevima svaka tekućina odlazi u za to predviđenu posudu.
Voda, koja je nastala od pare, koja je prolazila kroz bilje i ispirala ga, kapa u firentinsku bocu, iz druge cijevi u firentinsku bocu kapa i lavandino ulje, koje pliva na vrhu boce. Na jednoj boci su dva odvoda, jednim se odvodi ulje, a drugim se odvodi voda.
Stručnjaci kažu da osoba koja radi u destileriji treba znati kako regulirati i podesiti tlak, kolika temperatura smije biti u kotlu, jer se u tim finesama krije stvarna kvaliteta ulja i iskorištenje lavandina cvijeta u ulje. Proizvesti kvalitetno ulje znači postupiti tako da u ulju nema vode i da ne dođe do oksidacije jer se hidrolitički oksidacijski procesi lako dešavaju i to ulje gubi na svojoj kvaliteti
Firentinska posuda u koju najprije utječe, a onda se u njoj odvaja ; s lijeva; hidrolat a ; s desna; eterično ulje.
Način na koji se dolazi do ulja je veoma važan, jer destilacija lavandina cvijeta na pari je proces koji sudjeluje u kvaliteti ulja.
Potrebno je oko 4,5 sati za destilaciju jednog kotla lavandina cvijeta. Nakon toga se kotao prazni od otpada ostataka lavande.Svatko tko je dopremio lavandin cvijet na destilaciju ima obvezu zbrinuti ostatke, odnosno otpad iza svakog destiliranog kotla. Tako radi i zahtijeva gospodin Željko Vukojević koji je nadleažn pri destilaciji u destileriji u Pobijeniku u Bjelovarsko bilogorskoj županiji.
Pranje koltla, nakon čega slijedi ponovo punjenje cvijetom lavande i proces se ponavlja sve dok ima cvijeta.
Fotografije: Margareta Zouhar Zec
Nakon što se ulje spremi u tamne staklene boce potrebno ih je ostaviti otvorene 48 sati, kako bi isparili lako hlapljivi sumporni spojevi iz eteričnog ulja. Za saznanja o kvaliteti eteričnog ulja potrebno je napraviti anlizu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo. Na taj se način stječe i certifikat o kvaliteti eteričnog ulja.
ŠUMSKO ZEMLJIŠTE POSTAJE POLJOPRIVREDNO!?
Ministarstvo poljoprivrede je za JAVNU RASPRAVU o Nacrtu prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji u jesen treba doći u Sabor, odabralo samo četiri Hrvatska središta i to Osijek, 31. 7., Zagreb 1. 8. Split 2.8. i 3.8. Rijeku. U Zagrebu je raspravi prisustvovalo pedesetak poljoprivrednika i stručnjaka čije je zanimanje vezano za poljoprivredu.
Pomoćnica ministra poljoprivrede dr. Vesna Gantner u uvodnom izlaganju rekla je da je zakon pisan s namjerom da se poboljša gospodarsko stanje svakog građanina, da je poljoprivredno zemljište dobro od interesa za RH i da ima osobitu zaštitu države. Pomoćnica ministra je navodila brojke zemljišta u hektarima u državnom vlasništvu, privatnom vlasništvu, upisanim hektarima u ARKOD, govorila o količini hektara u prijeratnom razdoblju te komparirala sadašnje stanje zemljišnog fonda, s fondom iz perioda prije Domovinskog rata.
Dr. Gantner rekla je da provedba zakona o poljoprivrednom zemljištu treba pomoći provedbi gospodarske djelatnosti koja bi ostvarivala najmanje sedam milijardi BDP godišnje i stvorila 50 000 novih radnih mjesta, da se uvozi 50% od proizvodnje svih prehrambenih proizvoda u Hrvatsku jer se ne proizvodi dovoljno, osim da je samodostatna proizvodnja u peradarstvu.
U odnosu na niz dosadašnjih Zakona o zemljištu, nacrt zakona o zemljištu čija je rasprava u tijeku, posebno se osvrće na šumsko zemljište koje postaje poljoprivredno, na ribnjake koji se daju u zakup, zemljište u vlasništvu države koje se daje u zakup na 50 godina, a gospodarski program ima prioritet za dodjelu državnog zemljišta u dugogodišnji zakup, te na Agencije za zemljište koje će prodavati privatno zemljište.
Više diskutanata iznijelo je mišljenje da gospodarski program nije dobro rješenje kao najvažniji kriterij, jer da se na taj način pogoduje velikim gospodarskim subjektima. Dr. Gantner je više puta rekla da će se svake godine provjeravati provedba gospodarskog programa, te da je gospodarski program kriterij za one koji žele stvarati i raditi.
Svi koji na objavljeni Nacrt prijedloga zakona o poljoprivrednom zemljištu, žele dati primjedbu i prijedlog mogu to napraviti isključivo na Obrazcu koji mogu naći na web stranicama ministarstva poljoprivrede, tu je i Nacrt zakona, i obrazac poslati na meil adresu: snjezana.kraml@mps.hr i to do 19.8.2012.
Izdvojila sam dva diskutanta koji svojim pisanim obrazloženjima, a koja su pročitali, traže argumentirane izmjene u Nacrtu zakona o zemljištu.
Akademik Slavko Matić predsjednik je znanstvenoga vijeća HAZU za poljoprivredu i šumarstvo te voditelj akademijina Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima. Redoviti je član i predsjednik Akademije šumarskih znanosti od 1997. Osim što je bio dekan u dva mandata i prodekan u tri mandata na Šumarskom fakultetu u Zagrebu, bio je predstojnik Zavoda za uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta 1997. – 2003. i predsjednik Odbora za šume Šumarskoga fakulteta 1986. – 2003.
Godine 2000. dodijeljeno mu je počasno zvanje doktor honoris causa na Mendelovom poljoprivredno-šumarskom Sveučilištu u Brnu u Češkoj. Istovrsno zvanje dodijeljeno mu je 2003. godine na Tehničkom sveučilištu u Zvolenu, u Republici Slovačkoj.
Evo kakve su primjedbe akademika Matića na predložene članke nacrta zakona koji se odnose na šume i šumsko zemljište.
Miško Šklempe predsjeednik je Odbora za konjogojstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori i u tom svojstvu predložio je izmjene na članak 47 . nacrta zakona koje se odnose na Zakup livada i pašnjaka u vlasništvu RH.
Gospodin Šklempe je farmer koji ima 80 konja, 150 krava i 70 hektara zemlje. Stoka živi u parku prirode Lonjsko polje u moslavačkom dijelu.
Evo kako glase predložene izmjene:
< | kolovoz, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
who is online counter blog counter