AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

srijeda, 27.02.2013.

BIO PLIN IZ MLIJEKA?



Dr. Marin Miletić s ENERGETSKOG INSTITUTA HRVOJE POŽAR:
„ TO JE MOGUĆE PO TEHNOLOGIJI
KOJA DANAS POSTOJI “



Još 22. 2. proizvođači mlijeka u istočnoj Slavoniji doživjeli su šok. Toga dana su na više desetaka farmi otkupljivači Dukat, Meggle i Vindija potpuno iznenada i bez najave odbili otkupiti mlijeko od više desetaka proizvođača s argumentacijom da su u mlijeku povećane količine aflatoksina. Od 22. do 27. 2 proizvođači koji su dobili obustavu, mlijeko su bacili, neki na njive, neki u septičke jame
No distinkcija u nadanjima za rješenje se dogodila u nedjelju 24.2 poslijepodne, kada je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina sazvao konferenciju za novinare i rekao da će od utorka mlijeko ići u pogone za proizvodnju bio plina. No ministar kao da sam sve radi i to još potpuno pješice, bez ijednog suradnika u ministarstvu, u dva i pol dana nije mogao dogovoriti pogone za bio plin, već je realizacija krenula u srijedu.

****************************************

Organizirani odvoz mlijeka, sa farmi na kojima je u mlijeku nedozvoljena količina aflatoksina u pogone za proizvodnju bio plina započeo je 27.2.
Da li je moguće iz mlijeka proizvoditi energiju – budući da literatura ne navodi mlijeko kao masu za bio gorivo?
Objašnjenje sam potražila u Energetskom institutu Hrvoje Požar , a izjavu je dao dr. Marin Miletić, istraživač koji radi u odjelu Obnovljivi izvori energije i energetska efikasnost.


- Da li je tehnološki moguće mlijeko koristiti za proizvodnju bio plina?
To je apsolutno moguće i to je sasvim u redu. Mlijeko ima dosta dobar energetski potencijal, koji ima masti u sebi.S tehnološkog aspekta te količine ne bi trebale biti tolike da negativno utječu na tehnološki proces postojećih postrojenja .
- A kakav je rezultat? Da li je to samo toliko da se mlijeko propusti kroz neki pogon, da ne bude jednostavno lijevano u kanalizaciju?
- Ne, Mlijeko neće biti samo unutar tih velikih digestora, to će biti u masi s ostalim supstancama sirovinama koje oni koriste, a uglavnom, koliko ja znam kod nas koristi se kukuruzna silaža, gnoj sa farme, uglavnom kravlji gnoj.To mlijeko će se sa tim ostalim supstancama razgraditi, dio će razgraditi bakterije, jedan dio će te anerobne bakterije pretvoriti u plin koji se koristi u kogeneracijskom procesu, a onaj ostatak koji će ostati, biti će stabiliziran i izaći će van kao fiksator, kao taj ostali dio, koji je kasnije stabiliziran. Znači trebale bi nestati te štetne tvari koje postoje, a to bi trebalo provjeravati na laboratorijskim analizama na tom digestatu, a tada je on apsolutno koristan, jer ima veliki sadržaj dušika i ostalih hranjivih tvari da se koriste kako gnoj.
- Znači nema prijevare, da bi javnosti samo rekli, evo rješenje je tu.. .
Ne,
- To je sve logično i moguće po tehnologiji koje danas postoje.
Svrha bio plinskih postrojenja bi sve više trebala biti takva da se ne koriste kukuruzne silaže, jer je to proizvod koji se koristi u hranu, već da se baš ti otpadci ili nusproizvodi koriste u njima, da bi se stabilizirali i da bi se energija proizvela.
S tehnološkog aspekta ovo je veoma dobra ideja i za to bi trebalo koristiti bioplinska postrojenja.A koriste kao neka vrsta dodatnog iskorištavanja i stabiliziranja otpadnih tvari.
- Hoće li mlijeko s ovim nusproduktima koji su ušli u proces dati neku energiju?
- Hoće. Mlijeko ima dobru energiju u sebi, mast daje dosta dobre količine energije.Zasigurno će čak i pomoći tim procesima – rekao je dr. Marin Miletić.







27.02.2013. u 22:48 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 26.02.2013.

JEDAN JE ČITATELJ PRIMIJETIO ...



...DA JE PRETHODNI TEKST
TEMA ZA ŠLAGER,
AFERU
I DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO



Image and video hosting by TinyPic




26.02.2013. u 17:15 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 24.02.2013.

OPĆINI TRPINJA KORUPCIJOM ODUZETO 4200 HEKTARA ZEMLJIŠTA

NA KOJOJ ĆE ZEMLJI RADITI 512 OPG-A?

Općina Trpinja u Vukovarsko srijemskoj županiji, koja ima 5,500 stanovnika u upisnik OPG-a Ministarstva poljoprivrede ima upisanih 512 proizvođača, a 4200 ha državnog poljoprivrednog zemljišta na području jedinice lokalne samouprave, po starom zakonu o poljoprivrednom zemljištu pripalo je u zakup na 50 godina, prijevarom, tvrtki Vupik d.d. koji je u sastavu koncerna Agrokor. 4200 hektara je 96% zemljišta općine Trpinja k.o Trpinja, Bobota, Bršadin, Pačetin, Vera, Ludvinci i Palača.
Pitanje koje otvara problem je - gdje će, na kojoj zemlji, 512 OPG proizvoditi hranu za svoje potrebe?
Vijećnik općinskog vijeća Općine Trpinja i zaposlenik Vupika d.d. Nikola Lazić iz Bobote različitim obećanjima, odnosno korupcijskim radnjama osigurao je većinu u Općinskom vijeću 2011. godine te na taj način uspio promijeniti Program raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem u korist Vupika d.d..

Image and video hosting by TinyPic
s lijeva ;načelnik općine Trpinja Miroslav Palić i Vlado Manojlovioć predsjednik Udruge Napredak-Trpinja

S tim problemom kao primarnim predstavnici Udruge poljoprivrednih proizvođača Napredak –Trpinja i to Vlado Manojlović predsjednik Udruge voćara i povrtlara Napredak - Trpinja, Srđan Markić farmer koji obrađuje 90 ha zemlje, načelnik općine Trpinja Miroslav Palić i Svetislav Mikerević zamijenik načelnika općine došli na 13. sjednicu Saborskog odbora za poljoprivredu koja je održana 20. veljače pod predsjedanjem saborskog zastupnika bivšeg ministra poljoprivrede i predsjednika saborskog odbora Petra Čobankovića.
Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Z.Zec; 13. sjednica saborskog Odbora za poljoprivredu

Sam predstavnik prilikom izlaganja „pogubio“ se u traženju pravde za zemlju koja pripada općini Trpinja. Svoj primarni problem, 4200 ha u zakupu tvrtke Vupik d.d. nije pred članovima Odbora dovoljno jasno iznio, a iza toga slijedilo je verbalno zalaganje za unošenje u novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu, odredbe odnosno članka koji bi glasio:
" Najveća količina obradivog poljoprivrednog zemljišta koja se može dodijeliti jednom subjektu/sudioniku poziva/natječaja ne može prelaziti 40% od ukupno obradivog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu RH na području jedne jedinice lokalne samouprave odnosno općine. Iznimno ovaj stavak se ne primjenjuje ukoliko na području JLS nema dovoljno poljoprivrednih subjekata“.
Iz diskusije koja je uslijedila od članova Odbora bilo je vidljivo da osnovni problem raspodjele 4200 ha nije shvaćen i prepoznat. No problem ostaje, on je ozbiljan i potrebno ga je rješavati.

Image and video hosting by TinyPic
s lijeva:Srđan markić i Svetislav Mikerević zamjenik predsjednika općine Trpinja

Zašto se predstavnik Udruge Napredak Trpinja „pogubio“ u iznošenju problema? Prema njihovim riječima radi se „ tvrdom zalogaju“ – koji su oni počeli rješavati pravnim putem. Dva su odvjetnika prema njihovim riječima odustala od zastupanja njihova predmeta, i rješavanje sporo ide. Problem su iznijeli predsjedniku RH dr. Josipoviću, obratili su se Ministartvu poljoprivrede, Agenciji za poljoprivredno zemljište, Hrvatskom Saboru, a konačno rješenje očekuju od hrvatskog pravosuđa koje bi prekršioce trebalo pozvati na odgovornost, narediti poništavanje odluka koje je izglasalo korumpirano Općinsko vijeće, te raspolaganje državnog poljoprivrednog zemljišta u općini Trpinja vratiti na početak.
Image and video hosting by TinyPic
Image and video hosting by TinyPic
Argument iz skripte Dokumenata općinskog vijeća općine Tpinja iz kojeg se vidi što su sve korumpirani vijećnici dobili kako bi digli ruku za izmjenu i dopunu Plana raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

24.02.2013. u 18:56 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 23.02.2013.

KONJSKO MESO

KONJSKO MESO OD SIJENA, ZOBI I TRAVE!

Konjsko meso postalo je svojevrstan hit na globalnoj razini u više europskih zemalja Velikoj Britanji, Irskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Španjolskoj, Austriji, Danskoj... u nekoliko proteklih tjedana ove godine. Ali konjetina na tržište nije ušla na velika marketinška zvona kao namirnica po sastavu zdravija i kvalitetnija od govedine, već se na jelovnicima našla na prijevaran način, pod deklaracijom „goveđe meso.“ A sve su otkrile
inspekcijske službe.
REZIME. Sve je počeo u siječnju kada su inspektori u tvornicama Silvercrest u Irskoj i Dalepak Humbleton u Engleskoj - podružnicama irskog ABP Food Groupa - otkrili da su goveđi hamburgeri sadržavali oko 29% konjskog DNK. Odmah je iz više supermarketa; Tesca, Lidla, Aldija, Icelanda, Sainsburyja - povučeno deset milijuna hamburgera. Ustanovljeno je da je meso uvezeno iz Poljske.
U istrazi koju je u Danskoj provelo ministarstvo za hranu utvrđena je prisutnost konjskog mesa u govedini namjenjenoj za pizze.Istraga Francuske o tome kako je u više zemalja Europe konjsko meso dospjelo u gotova jela pokazala je da je tvrtka Spanghero konjetinu prodavala pod govedinu. U 12 zemalja otkriveno je da je u proizvodima s istaknutom deklaracijom „goveđe meso“ bilo i do 100 % konjetine. Europska komisija svim je članicama naredila DNK testiranja gotovih proizvoda od govedine.
Tragovi nedeklariranog konjskog mesa pronađeni su u trgovinama Lidla u Austriji, u 'tortelinima s goveđim mesom' njemačkog proizvođača Gusto GmbH. Norveški distributer prehrambenih proizvoda NorgesGruppen potvrdio je da je konjsko meso pronađeno u lazanjima marke First Price.
Povjerenici za poljoprivredu i sigurnost hrane u Bruxellesu na izvanrednom sastanku prozvanom “summit o konjetini” pokušali su ustanoviti kako vratiti povjerenje u sigurnost hrane u EU, nakon što su u supermarketima u Britaniji, Francuskoj i Švedskoj otkriveni hamburgeri, lazanje, mesne okruglice, musake, i ravioli koji su umjesto govedine kako je pisalo na etiketi, sadržavali do 100 % konjskog mesa.
Austrijska služba za zdravstvo i prehrambenu sigurnost izvijestila je o slučaju nedeklarirane upotrebe konjetine u bečkom kebabu.


HRANA JE POSLJEDICA KVALITETE MESA !

Inkorporiranje konjetine na potrošačko tržište, umjesto goveđeg mesa, dok je deklaracija i dalje tvrdila "meso govedine", vrlo vjerojatno je nelegalni dogovor velikih kompanija koje podjednako žele zaštiti i sebe i potrošače.Sustavi kompanija koji nadziru zdravstvenu ispravnost mesnih prerađevina od goveđeg mesa, sasvim sigurno su postali svjesni da je lanac proizvodnje goveđeg mesa, zbog ishrane stoke koštanim brašnom, lanac mogućih epizotiologija koje konzumacijom svakog trenutka mogu prijeći i na ljude. U takvim slučajevima proizvodi se povlače s tržišta, zatvaraju se i tvornice prerade, a oboljelim ili zaraženima tvrtka je dužna isplatiti odštetu.U vremenu kada je profit glavna mjera uspješnosti poslovanja – velike kompanije žele što sigurniju proizvodnju sa što manjim gubicima. Konjsko meso koje je nađeno u desetak proizvoda u 12-ak zemalja znak je da su kompanije očito u potrazi za modelom poslovanja sa što manje gubitaka. Takvo poslovanje može osigurati samo nutritivno kvalitetan i zdravstveno siguran proizvod. Vrlo vjerojatno su prerađivačke kompanije zato odabrale konjsko meso.
Glavni razlog odabira konjskog mesa kao zamjene ili nadomjestka u proizvodima od mesa su vrijednosni parametri konjskog mesa. Te parametre određuje način ishrane životinja.Glavan konjska hrana je sijeno, zob i trava. Sportski konji primaju i dodatak hrani – slastice te voće ( jabuke, kruške) i povrće (mrkva).
Zašto velike prehrambene kompanije nisu legalno u svoje proizvode uvele konjetinu, a odbacile govedinu?
Stvoreni proces proizvodnje goveda za prerađivačku industriju toliko je globalan da se ne može napustit kroz nekoliko mjeseci. Ali i proizvodnja konja za globalnu prerađivačku mesnu industriju u Europi još nije dovoljna.


KONJSKO MESO

Konjsko meso je bogato bjelančevinama, sa vrlo niskim sadržajem masti. Sastav aminokiselina bjelančevina konjskog mesa ima idealan odnos esencijalnih aminokiselina pa je zbog toga mnogo kvalitetnije od mesa ostalih životinja čije se meso koristi za prehranu.
Konjsko masno tkivo (loj) sadrži više od 50 % nezasićenih masnih kiselina od čega je 20 % linolne i linoleinske kiseline. Sadržaj stearinske kiseline nije veliki te konjski loj ima nisku točku topljenja i lako je probavljiv. Veći udio vode, proteina i glikogena te manji udio masti u konjskom mesu čine ga pogodnim za prehranu osobito zahtjevnijih kategorija ljudi.



23.02.2013. u 23:32 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 22.02.2013.

A F L A T O K S I N

VINDIJA DUKAT I MEGGLE DRASTIČNO PREMA PROIZVOĐAČIMA

Vindija, Dukat i Megle u petak 22.2. ujutro prekinuli su otkup mlijeka od proizvođača u Istočnoj Slavoniji tvrdeći da je u njemu povišena razina aflatoksina.No Ministarstvu poljoprivrede nisu dostavili ni rezultate analize uzorkovanog mlijeka niti su o odluci prekida otkupa mlijeka obavijestili resorno ministarstvo. Zato su poljoprivredni proizvođači mlijeko prolijevali u septičke jame.
Obavljeno je uzorkovanje kukuruza iz robnih zaliha, a rezultati su pokazali da je ispravan za stočnu hranu.
Od 11 uzoraka prvotno poslanih u Beč čak 10 pozitivno. Od 92 uzorka mlijeka iz uvoza, analiza je stigla za 56 od kojih su samo četiri bila pozitivna. Uzorci na akvatoksin u protekla dva tjedna pokazali su da su pozitivni u mlijeku iz Mađarske, Njemačke, Francuske, Italije i Slovenije.

DA PODSJETIM : još samo prije 8 dana 15.2 Ministarstvo poljoprivrede je objavilo službene rezultate provedenih analiza stočne hrane i sirovog mlijeka na farmama muznih krava, koji ukazuju na minimalno i za zdravlje potrošača neškodljivo odstupanje razine aflatoksina M1 od predviđenih koncentracija. Rezultati analize iz Beča pokazali su neznatno povišenu razinu aflatoksina M1 iznad dopuštene, i to 0,057 mikrograma/l, dok je EU regulativom dozvoljena koncentracija 0,050 mikrograma/l mlijeka.Kao izvor aflatoksina utvrđena je nesukladna stočna hrana, a kao problem detektirana je istočna Hrvatska. Od početka pojačane kontrole analizirano je na Hrvatskom veterinarskom institutu ukupno 184 uzorka mlijeka. Od toga je 158 uzoraka uzeto u industriji svim najvećim mljekarama u Hrvatskoj, 15 na farmama i 11 iz uvoza a kontrola je rađena na granici. Veterinarska inspekcija izdala je nalog za obustavu isporuke mlijeka sa spornih 11 farmi te su poduzete hitne akcijske mjere saniranja nesukladnosti kroz zamjenu stočne hrane, upotrebu mikofiksatora te uništavanje nesukladne stočne hrane.

IZ REGIJE
Prema informacijama Radio Televizije Kragujevac kompanija „Meggle Srbija“ 22. 2 izdala je priopćenje prema kojem je zaprepaštena vijestima iz medija da je i u njihovim proizvodima pronađen aflatoksin M1, ističući da ozbiljno i odgovorno pristupa analizama radi zaštite potrošača.U priopćenju „Meggle Srbija“ navodi da je jasno da je uzrok problema sa mlijekom neodgovarajuća stočna hrana kojom su hranjene krave lokalnih proizvođača.
Uz kompaniji „Meggle Srbija“ rečeno je da zajedno s kooperantima poduzimaju sve potrebne mjere za poboljšanje ishrane na farmama, dok se u mljekari konstantno vrši stroga kontrola sirovog mlijka na prisustvo aflatoksina M1.
Prema navodima Radio Televizije Kragujevac poduzeće za kontrolu kvaliteta SGS Srbija još je 8. prosinca 2012. izdalo priopćenje da 40 % ispitanih uzoraka kukuruza nije upotrebljivo za ljudsku prehranu.Ispitano je 375 uzoraka od 350.000 tona kukuruza, i utvrđeno je da je 60 % ispitanog kukuruza upotrebljivo.Evropska unija upozorila je da je kukuruz iz Srbije, isporučen Italiji, a potom vraćen, zaražen aflatoksinom - potencijalna pretnja za zdravlje ljudi.

AFLATOKSIN
Eng. aflatoxin
Toksin plijesni Aspergillus flavus koja se najčešće stvara na kikirikiju, kokosu i kukuruzu. Jedan je od najopasnijih toksina i kancerogenih tvari u namirnicama uopće. Postoji više tipova B-1, G-1, M-1 koji se laboratorijskim analizama mogu razlikovati. To je jedini poznati mikotoksin za koji se vodi epidemiološka evidencija radi izravne opasnosti od izazivanja raka u čovjeku; aflatoksin B-1 je dosada najjača kancerogena tvar u hrani. Rak jetre i aflatoksin su u direktnoj vezi. Kontrola svih sirovina jedina je učinkovita mjera predostrožnosti.






22.02.2013. u 23:53 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 19.02.2013.

SKUPINA ŽIVO SELO - NE - NOVOM ZAKONU O ZEMLJIŠTU

ZAKON DONOSI DALEKOSEŽNE POSLJEDICE

Političkoj stranci na vlasti kao da je dojadila socijaldemokracija.Ljude koji obnašaju vlast više ne interesira ono što je interes biračkog tijela, građana ove zemlje, oni rade po svom. Jedan takav primjer je i Zakon o poljoprivrednom zemljištu s naglaskom na državno zemljište.Poljoprivredni proizvođači imaju mnogo prigovora na Zakon, na čije je pisanje potrošena cijela 2012. godina. No politički predlagači Zakona imaju svoju viziju i rade u kontra smjeru od zahtijeva poljoprivrednika. Oni koji nikada neće raditi na zemlji i sa zemljom nameću uvjete rada proizvodnje, poslovanja i stjecanja dobiti, onima kojima je posjedovanje zemljišta - sredstvo za rad i opstanak. Može li u okolnostima tako postavljenih pravila biti razumijevanja i dobrih odnosa između stranke na vlasti i građana, stanovnika a onda i toliko potrebnog blagostanja u zemlji, visokog BDP-a? Teško, teško!

Objavljujem materijale Skupine Živo selo iz Slavonske Požege koji se odnose na Zakon o poljoprivrednom zemljištu. Zašto to objavljujem? Zato što poljoprivrednici iz raznih krajeva i udruga vole znati kako tko o čemu razmišlja, kakve argumente ima, te kakav ishod razlićita riješenja mogu donijeti.


Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

Image and video hosting by TinyPic

19.02.2013. u 00:27 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 17.02.2013.

OKRUGLI STOL S TEMOM - ZAKON O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

DA LI JE UVAŽENA METODOLOGIJA IZRAČUNA ZEMLJIŠTA
KOJU TRAŽI BRUXELLES ?



Martin Vuković novinar Radio Zagreba u svojstvu predsjednika Zbora agrarnih novinara Hrvatskog novinarskog društva organizirao je okrugli stol s naslovom Tko će dobiti hrvatske oranice, pašnjake i ribnjake? a u povodu prijedloga novog Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je u Hrvatskom Saboru prošao prvo čitanje. Okrugli stol je održan u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu 15.2.. Moderatori tribine bili su novinari Mirta Milas i Darko Rukovanjski.
Gosti tribine bili su mr. Miroslav Kovač, tajnik skupine Živo selo, Mijo Latin predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza, Mato Brlošić predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore , Adam Rendulić predsjednik Hrvatskog zadružnog saveza, Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva dr. Smiljana Goreta Ban, ravnateljica Agencije za poljoprivredno zemljište, dr. Vesna Gantner pomoćnica ministra poljoprivrede i mr. Josip Kraljičković viši savjetnik- specijalist za poljoprivredu i ruralni razvoj u zagrebačkoj županiji.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Zouhar Zec: s lijeva:M.Latin , M.Brlošić, M.Milas, D.Rukovanjski

Svi pozvani, osim službenica iz državne uprave imali su mnogo prigovora na materijal zakona koji pretendira postati zakonom prema kome će se u dugogodišnji zakup natječajem dodjeljivati državna zemlja. Dr. Gantner je naglasila da je cilj ovog zakona: A. iskoristiti 2. stup financijskih sredstava za ruralni razvoj, B. zapošljavanje agronoma koji su na Zavodu za zapošljavanje, te C. porast BDP-a.
Mr. Kovač je dobro proučio i opširno izložio nejasnoće i nedostatke u zakonu o državnom poljoprivrednom zemljištu. Rekao je između ostaloga da je prijedlog skupine Živo selo da se zemlja prodaje poljoprivrednicima, a ne da se daje u dugogodišnji zakup, a o njihovim prijedlozima još ću pisati. Mr. Kovač smatra da je ovo neparlamentaran zakon, jer ne poštuje volju građana odnosno poljoprivrednika koji, što su već potvrdili u Kutjevu, žele zemlju kupiti, a ne natjecati se za najam. Ljudi su svjeni da je zemlja temelj za njihov razvoj i ekonomski i demografski. Mijo Latin i Mato Brlošić istakli su da je mnogo nejasnoća oko Gospodarskog programa i bodovanja, da treba ograničiti maksimalnu površinu koja se daje u zakup. Latin je rekao da je zemlja koja se daje u zakup poljoprivredna zemlja koju su svojevremeno oduzeli komunisti zbog koje su mnogi poljoprivrednici platili glavom. Brlošić je rekao da treba voditi računa da vrijednost zemljišta na natječaju ne prijeđe stvarnu vrijednost zemljišta kroz 50 godina .
Image and video hosting by TinyPic
Fotka:M.Zouhar Zec: s lijeva M.Kovač, novinar M.Vuković, J.Haramija

Josip Haramija je rekao da bi prioritet u obradi zemljišta trebala imati gospodarstva koja to znaju stručno raditi, koja poštuju agrotehničke mjere, koja će na zakupljenoj zemlji podići svoje prinose, koji će stvarati novu proizvodnju i koristiti poticaje u podizanje te vrijednosti.Adam Rendulić rekao je da bi se pri Natječaju zakupac treba očitovati planira li zemljište koristiti intenzivno, koliko će ljudi zaposliti, te za koju vrstu kulture zemljište treba. OPG od 20-30 jutara koja mogu raditi sama treba dodatno vrednovati, kao i one koji zemljište žele uključiti u zadruge – rekao je Adam Rendulić predsjednik Hrvatskog zadružnog Saveza.

NOVI ZAKON ZABORAVLJA SVE DOSAD POSTIGNUTO!

mr. Josip Kraljičković raspravu na okruglom stolu započeo je pitanjem; zašto se iznose netočni podaci o poljoprivrednom zemljištu i zašto se u tom smislu manipulira s javnošću?
No da bi čitatelj moglo razumjeti mr. Kraljičkovića predstaviti ću njegov dosadašnji rad jer ga iz proteklog razdoblja poznajem:
mr. Josip Kraljičković bio je, državni tajnik ministra poljoprivrede u prošlom koalicijskom sazivu vlasti hdz-hss-hsls. Podsjetiti ću da je najprije ministar poljoprivrede bio Božidar Pankretić, a onda nakon godinu i pol ministar postaje Petar Čobanković. Mr. Kraljkičković je na mjesto državnog tajnika ministra poljoprivrede došao kao dobar poznavalac poljoprivrede i stanja u poljoprivredi, ali kao osoba koja je po vokaciji svog dotadašnjeg rada težila urediti poljoprivredne djelatnosti da one kao produkt rada imaju ekonomsko gospodarski smisao. Upravo je mr. Kraljičković autor projekta Plešivička vinska cesta, Zelinska vinska cesta i robna marka zagrebačke županije koji su zamišljeni tako da kvalitetni domaći tradicionalni proizvod bude pretvoren u brend, od kojih su danas poznati kiselo zelje laktec, samoborska salama, tvrdi punomasni sir Manda, domaći kukuruzni žganci, itd.itd.
Danas je Kraljičković viši savjetnik- specijalist za poljoprivredu i ruralni razvoj u zagrebačkoj županiji
„ Što je novo u ovome prijedlogu Zakonu o poljoprivrednom zemljištu? ( prethodni Zakon o poljoprivrednom zemljištu donesen je 2008. ) upitao je mr. Kraljičković te nastavio
Samo su tri stvari nove, one su bitne, jer one određuju smjer tog Zakona:
1.jedan oblik raspolaganja, samo je zakup na 50 godina
2. nema prodaje
3.glavni je ili će biti kriterij izbora korisnika zemljišta po Gospodarskom programu
„ Hrvatsku poljoprivredu čine poljoprivredna gospodarstva koja su upisana u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava. 78% upisanih imaju površinu manju od 5 ha, u EU je to 72% . Kod nas 3,7% poljoprivrednih proizvođača imaju više od 20 ha. U EU je to 10% proizvođača. Upisanih u upisnik OPG 2010. - njih 746 imalo je više od 100 ha. Svu raspravu u javnosti o zemlji vode predstavnici te skupine. Ja držim da za njih uopće ne treba ministarstvo poljoprivrede. Zaboravlja se 199 000 koji su upisani u OPG, bez obzira što je 30 tisuća onih koji nemaju zemlju. Držim da je državna ciljna perspektiva ovih od 20 ha i da njima treba omogućiti povećanje površina. „ rekao je mr. Kraljičković te nastavio
"No što je temeljno od 2001. godine na ovamo, a što stoji zapisano u Hrvatskim strategijama?
Temeljna su obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatizacija, povećanje proizvodnih površina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, okrupnjavanje. A sada najednom sve to ne važi i ne postoji prema ovom prijedlogu Zakona.
Predlagač i pisac ovog zakona se sada poziva na politički PROGRAM 21. To je neozbiljno.“ rekao je mr. Kraljičković te nastavio „ Zašto? U ministarstvu poljoprivrede do dolaska sadašnje vlasti plan je bio : podijeliti državno poljoprivredno zemljište na način da će nad 2/3 zemljišta apsolutni oblik gospodarenja imati obiteljska poljoprivredna gospodarstva i fizičke osobe, a 1/3 zemlje dobiti će pravne osobe – trgovačka društva. I ta je provedba krenula.
A ovo što se sada radi to je poruka: mi smo se sada zaigrali. Ali gdje je Vaše pravo da tako postupate. A gdje su svi dokumenti koji do sada govore o učinjenom, o Programu raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem?"

Prema riječima mr. Kraljičkovića Program raspolaganja je dokument na području općine koji je praktički regionalizacija na pojedinoj općini. Tako je zamišljen, tako je rađen.S tim dokumentom su općina ili grad odredili koje će površine biti za povrćarstvo za voćarstvo, za vinogradarstvo, itd. i propisane su dokumentima i maksimalne površine itd.
Ono što je kod ovoga Zakona koji je u raspravi moguće popraviti je po meni to da se uvaže programi, da se za postojeći program raspolaganja formira kriteriji kao do sada, da prednost imaju fizičke osobe i obiteljska poljoprivredna gospodarstva, a za pravne osobe da bude dugogodišnji Zakup i da bude kriterij – bodovanje. Iskustvo nam govori: najgore što je moglo biti u zakonu iz 2008. je – što ću ja proizvoditi - ! Ako napišem da ću proizvoditi ekološki imati ću prednost. I danas piše u zakonu da je Program sastavni dio Ugovora, da se možete raskinuti. Danas možete ići u nadzor na terenu općina i gradova. Ali tko će raditi ako će oni ići u nadzor, jer i danas piše u zakonu da radi sve Agencija.To ništa nije novo. Ali inatimo se tamo gdje se uopće ne treba inatiti, što je protivno hrvatskom prirodnom razvoju" rekao je

ZAŠTO JE TREBALO OMOGUĆITI
PRODAJU DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA ?


„ Zašto smo u Zakonu iz 2008. bili za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta, a zašto ste vi koji sada radite na Zakonu , protiv? „ – postavlja pitanje mr. Kraljičković i odgovara.
Mi smo bili za prodaju zato što se radi se o hrvatskom državnom poljoprivrednom zemljištu. Moramo znati koja su obilježja zemljišta kao resursa i kao proizvodnog kapaciteta:a) da je neuništivo, b) da je neumnoživo c) neprenosivo i d) i različito u plodnosti. Nitko državno zemljište, ako hrvatski čovjek to kupi, neće nigdje odnijeti. Kupnja državnog zemljišta omogućila bi osnaživanje obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima, omogućila bi im veću kreditnu sposobnost, bolji i brži razvoj. Ako to odgodimo, za sedam godina, (7 + 3) će se promijeniti zakoni, pa će se onda, kada se omogući pravo fizičkim osobama iz inozemstva pravo kupnje, Europa može reći "morate dozvoliti kupnju te zemlje", onda prodavati strancima tu zemlju, a ne hrvatskim poljoprivrednicima. To su vrlo važni faktički razlozi kada se radi o državnom zemljištu. Tu nije važno političko opredjeljenje jer državno zemljište je nacionalni interes"- iznio je stav i činjenice mr. Kraljičković.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka;M.Z.Zec; s lijeva: D.Rukovanjski, (u pozadini M. Kovač) mr. J.Kraljičković, dr.V. Gantner , (u pozadinici novinar Ivica Fodor ) dr. S.Goreta Ban

„ PROMIJENITE METODOLOGIJU „

„Ministarstvo poljoprivrede se ovdije igra, zabavlja se godinu i tri mjeseca, sa 20% nečega od čega je riješeno 90%. Mi koji smo radili u prošlom postavu Ministarstva poljoprivrede smo u ovaj Zakon unijeli izmjene 2011.i on je izvanredan za provedbu. Da se Zakon iz 2008. provodio, 100 000 hektara bi bilo riješeno 2012. godine i sa onim prethodnim imali bismo mirnu situaciju i raspravljali bi o privatnom zemljištu i o tome kako se pripremiti za ruralni razvoj."
" Europa je 2005.rekla „promijenite metodologiju izračuna“ i onda sve ono od 2000. godine vratite na novu metodologiju. I tada 2006. imate nove podatke
Državnog zemljišta u RH ima 198 000 ha. Znači promjena metodologije usklađena s Europskim propisima i nema nikakvih 890 000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta.
Hrvatsko zakonodavstvo usklađeno je s europskim, zato je Zakon krivo postavljen" rekao je mr. Kraljičković"

Mr. Kraljičković rekao je i slijedeće:
Kada sam došao u Ministarstvo zatražio sam od djelatnika Savjetodavne službe koji su svaki dan na terenu da svaki savjetnik procijeni koliko na svom području rada ima neobrađenog zemljišta, bez obzira na vlasništvo zemlje.
Savjetni su prikupili slijedeće podatke, bilo je to 28.11. 2008. godine i rezultat je bio slijedeći:
* 207 000 ha bilo je neobrađeno oranica, bez obzira tko je vlasnik
* 379 000 ha pašnjaka,
* 82 000 ha voćnjaka, maslinika i vinograda.
Ukupno 668 000 hektara se nije obrađivalo 2008. prema ocjeni stručnih ljudi Hrvatske savjetodavne službe. Držim da taj podatak službe na terenu, od ljudi koji su stručnjaci, dobar podatak.


" Krivi podaci dovode u zabludu sve i dovode u pitanje rad Agencije jer Zakon se neće moći provoditi. Sada na 50 godina dajete nekome 100 hektara !? Kao da ste zemlju prodali, tu nema velike razlike. A zaustavili ste izmjeru na terenu, zaustavili ste upisivanje na RH zemljište, to je vrlo velika stvar. Držim da ovaj Zakon ne može ostati kakav je sada"- rekao je mr. Kraljičković

ANTRFILE
Mr: Kraljičković, kako je došlo do promjene metodologije izračuna poljoprivrednog zemljišta?

Bruxelles priznaje službene podatke države, a službene podatke u RH daje Državni zavod za statistiku. Da bi te podatke prihvatili u Bruxellesu trebalo je uskladiti metodologiju prikupljanja i obrade podataka. Kada je to usklađeno, tada su prihvatili podatke. Hrvatskoj su referentni podaci za poljoprivredu razdoblje 2005.- 2007. godina. I nema nikakve riječi ni govora o milijunima hektara. Problem je ovog Zakona o poljoprivrednom zemljištu glavni motiv da čini ovo što čini sa Zakonom. A ta brojka od 890 000 ha jednostavno ne stoji.

Zar postava službenika koja je došla u ministarstvo s ministrom poljoprivrede Jakovinom nije pročitala i u svom radu uvažila sve što je dogovoreno s Bruxellesom, između ostalog i metodologiju izračuna zemljišta?

U tome i jest problem.Sve postoji, a ide se sa krivim informacijama u javnost . Neznam pozadinu. Ne vidim ni jedan razuman razlog takvog pristupa državnom zemljištu i Zakonu, ni jedan politički, ni društveni razlog.

A to što pomoćnica ministra Jakovine dr. Gantner govori da se oni rukovode podacima statističkog zavoda? Što to objašnjava?

Uzet je krivi podatak iz Državnog zavoda za statistiku iz ljetopisa, već iduće godine se on promijenio. Ovaj je podatak uzet 2004/2005. već 2005/ 2006 su podaci promijenjeni. I trebalo je uzeti te podatke ako poštujemo statistiku. A ako poštujemo statistiku, svaka županija ima svoje površine „ – rekao je mr. Kraljičković




17.02.2013. u 09:04 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 15.02.2013.

ZATVOREN IPA 2008 TWINNING LIGHT PROJEKT


USPOSTAVLJEN ODBOR ZA AKREDITACIJU

U Informacijskom centru Europske unije u Zagrebu, 14. veljače je održana svečanost zatvaranja Twinning Light projekta EU za Hrvatsku IPA 2008 „Jačanje kapaciteta hrvatske administracije za akreditaciju Agencije za plaćanja u poljoprivredi“. Pomoćnik ministra mr. Luka Čuljak posebno je pozdravio Richarda Masu iz Delegacija EU u Zagrebu, voditeljicu projekta država članica EU Brinu Bitenc Korinšek, Gordanu Parać voditeljicu Samostalne službe za akreditaciju Ministarstva poljoprivrede, direktora Agencije za plaćanja Republike Slovenije Benedikta Jeranka, direktora Agencije za plaćanja Republike Hrvatske Ante Pezu, voditelja tijela za ovjeravanje Republike Austrije Friedricha Schabauera, predstavnike veleposlanstva Republike Slovenije i Austrije, predstavnike Središnje agencija za financiranje i ugovaranje, predstavnike Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, predstavnike Agencije za plaćanja i predstavnike ARPE i Ministarstva financija.

Image and video hosting by TinyPic
Fotka: M.Zouhar Zec; S lijeva: mr. Luka Čuljak, pomoćnik ministra i voditelj IPA Programa Ministarstva poljoprivrede, Snježana Španjol zamjenica ministra poljoprivrede, Mirjana Kovačić voditeljica odjela za akreditaciju , Richard Masa voditelj odjela za provedbu projekta Delegacije Europske unije u RH, prevoditeljica s engleskog

Prema riječima mr. Luke Čuljka Twinnig light projekt iz programa IPA 2008 imao je za cilj doprinos procesu pripreme Ministarstva poljoprivrede za zajedničko upravljanje poljoprivrednim fondovima EU, odnosno za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike EU.
Vrijednost projekta je 222.222 EUR, a trajao je osam mjeseci. Sastojao se od dvije komponente: a) Podrške procesu akreditacije i b) Podrške procesu trajnog nadzora akreditacije.
Na projektu su radili stručnjaci pet institucija iz triju država članica EU Slovenije, Austrije i Slovačke, koji su zastupali sva tijela uključena u sustav zajedničkog upravljanja poljoprivrednim fondovima EU:a) nadležno tijelo, b) tijelo za ovjeravanje c) Agenciju za plaćanja. Time je omogućeno detaljno razumijevanje odgovornosti i zadaća pojedinih tijela u sustavu s naglaskom na Samostalnu službu Ministarstva poljoprivrede kao nadležnog tijela prema uredbi 885/2006.
Kao stručnjak na projektu radio je i ravnatelj slovenske Agencije za plaćanja Benedikt Jeranko, koji je svojim sugovornicima u Agenciji i Ministarstvu prenio dragocjena iskustva ali i savjete za pripremu za novo Programsko razdoblje EU 2014.-2020. godine.
Projekt se odvijao istovremeno s akreditacijom sustava izravnih plaćanja i zajedničkih procesa Agencije. Na projektu su kroz radionice sudjelovali predstavnici drugih institucija i to; Agencije za plaćanja, ARPE ( Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije) i Carinske uprave Ministarstva financija.Pored Samostalne službe, koja je u Ministarstvu zadužena za proces akreditacije i koja je glavni korisnik projekta, znanja i iskustava stručnjaka država članica, korisno su primijenile i druge ustrojene jedinice Ministarstva poljoprivrede jer su na radionicama sudjelovali i zaposlenici koji se bave mjerama ruralnog razvoja, mjerama izravnih plaćanja, financijama, unutarnjom revizijom i inspekcijama u poljoprivredi.

Jedna od glavnih dodanih vrijednosti projekta je jačanje administrativne strukture za akreditaciju uspostavom Odbora za akreditaciju. Odbor je uspostavljen na visokoj razini kako bi se osigurala formalna i politička moć i odgovornost za izdavanje, ograničenje ili povlačenje akreditacije, te za trajni nadzor usklađenosti s akreditacijskim kriterijima.
Shema:
Image and video hosting by TinyPic

FINANCIJSKI DIO IPA PROJEKATA

Prema riječima pomoćnika ministra mr. Luke Čuljka u periodu 2007. – 2011. ukupna IPA TAIB alokacija na raspolaganju RH iznosila je 170,5 milijuna eura.Ministarstvu poljoprivrede odobreni su u tom razdoblju projekti u planiranom iznosu od 41,35 milijuna eura. Do sad je za financiranje ukupno odobreno 19 projekata kroz 55 ugovora svih vrsta.
Na dan 4. veljače 2013. godine u provedbi je bilo 10 projekata kroz 20 ugovora, čiji su korisnici uprave Ministarstva poljoprivrede i Agencija za plaćanja.
Izgradnja kapaciteta tijela za provedbu zajedničke poljoprivredne politike nastavlja se sa dva značajna projekta Agencije za plaćanja, a koji su u fazi ugovaranja:
Prvi projekt iz programa IPA 2011 „Jačanje kapaciteta APPRRRa i priprema za razdoblje poslije 2013“ u iznosu od 4,8 mil eura, dok je drugi Twinning light projekt iz Programa IPA 2010 „Jačanje kapaciteta interne revizije za provedbu revizija ZPP mjera“, kojim će se nastaviti unapređenje revizije u funkciji trajnog nadzora akreditacijskih kriterija, čime se također osigurava održivost ovog projekta.

15.02.2013. u 23:44 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 12.02.2013.

ČEKAJU NA SASTANAK S PREMIJEROM I MINISTROM FINACIJA!


POLJOPRIVREDNICI NE VJERUJU JAKOVINI !

Nakon sastanka s ministrom poljoprivrede Tihomirom Jakovinom u Kutjevu 7.2. kordinacija seljačkih udruga se odlučila za organiziranje prosvjeda. Prvog dana 11.2. prosvjedovali su poljoprivrednici u Požeško slavonskoj županiji. Poljoprivrednici su zatražili sastanak zbog isplate poticaja s premijerom Milanovićem i ministrom financija Slavkom Linićem i dok ne dobiju termin sastanka u Zagrebu prosvjedi će trajati.
Premijer Milanović je u posjetu Bugarskoj, a ministar Linić u Bruxsellesu.
Poljoprivrednici ne vjeruju ministru Jakovini, koji kaže da prosvjedi nisu potrebi, jer da je u siječnju isplaćeno 30% poticaja za 2012. Ministar poljoprivrede Jakovina nema senzibiliteta za rješavanje problema. On svoje mišljenje suprotstavlja zahtjevu poljoprivrednika i na taj način se nikakvim čudom problem neće riješiti. Ministar Jakovina je u odnosu prema poljoprivrednicima doslovno u oporbi. Kako tvrda metoda ministra nije donijela rezultate ni prilikom prošlogodišnjih prosvjeda poljoprivrednici traže senzibilnije sugovornike. Iskustvo iz proteklih godina svjedoči da poljoprivrednici imaju prag tolerancije i da su spremni popustiti i dogovoriti se sa sugovornicima oko rjšenja svojih zahtijeva. Ali uvjet svemu tome je – komunikacija za stolom..

Stanje na selu uoči proljetne sjetve je vrlo teško i to je razlog u ime kojeg inzistiramo na isplati poticaja do kraja ožujka“ poručili su poljoprivredni proizvođači ratari Željko Šimić i Vinko Pajić na prosvjedu u Ferovcu 12.2. Prosvjedovali su poljoprivredni proizvođači i na Ludbreškoj obilaznici gdjer su blokirali jedan prometni trak.







12.02.2013. u 23:36 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 10.02.2013.

NADZOR PČELINJIH KOŠNICA NA DALJINU

ELEKTRONIČKA VAGA S SMS ILI MAIL PORUKAMA!

I u pčelarstvu se može primijeniti inovativna tehnologija. To je učinila hrvatska tvrtka MICRO EL d.o.o. koja je proizvela proizvod XLOG bee SMS pčelarsku vagu. Dugogodišnje iskustvo iz elektroničke industrije stručnjaci u tvrtki primijenili su u pčelarstvu, a rezultat toga je inovativna elektronička vaga za košnice koja SMS ili mail porukama obavještava pčelara o stanju u košnici njegovog pčelinjaka.
Košnice se tako nadziru na daljinu s tehnologijom male potrošnje električne energije. XLOG bee vaga s jednom ugrađenom litij baterijom može raditi 10 godina.

XLOG bee je SMS/GPRS sustav za daljinski nadzor koji sakuplja podatke o parametrima košnice u odabranim intervalima, svakih nekoliko sati ili svaki dan, već prema želji ili potrebi pčelara. Ti podaci se šalju SMS porukom na mobitel ili mail porukama na mail adresu pčelara.Daljinski nadzor omogućuje pristup aktualnim informacijama o stanju pčelinjih zajednica. Na temelju tih parametara pčelar može pravovremeno odrediti pogodan trenutak za vađenje meda. Može na temelju podataka predvidjeti pa onda i planirati seljenje na bolju pašu pčela, potrebu za prihranom u košnici, može saznati da li je nastupilo rojenje itd.
XLOG bee sustav prikuplja podatke o težini košnica , do 200 kg, a može raditi sa najviše četiri vage. Sustav prikuplja podatke o vlažnosti zraka, vanjskoj temperaturi, temperaturi pčelinjeg legla, količini padalina, atmosferskom tlaku, brzini vjetra, dojaviti može i provalu u košnicu, raditi nadzor napona ugrađene baterije i nadzor napona eksterne baterije od 12 V. Prednosti za pčelare koji će koristiti sustav za daljinski nadzor su: manje posjećivanje košnica, pravovremena obavijest o povećanju težine meda na mjernom mjestu, povećanje broja košnica i rast poslovanja, bolje planiranje aktivnosti vezano za košnice i jednostavno rukovanje sustavom za daljinski nadzor. XLOG bee sustav je kompatibilan sa svim vrstama košnica na tržištu. Iz tvrtke izlazi potpuno spreman za korištenje po tzv. plug&play principu. Posebne tehničke vještine pčelaru nisu potrebne jer je rukovanje elektroničkom vagom jednostavno; košnica se položi na vagu bez potrebe za instalacijom ili ožičavanjem, a pčelar jedino mora u sustav ukucati svoj broj mobitela ili upisati mail adresu na koju želi primati izvješće iz košnice.Svaki XLOG bee sustav ima svoju šifru koju zna samo vlasnik pa se promjena broja mobitela ili mail adrese ne može napraviti bez autorizacije šifre. To samo znači da je eventualnom lopovu taj uređaj bez poznavanja šifre beskoristan.
Mogućnost je da se XLOG bee koristi zajedno s softverom koji prikuplja podatke sa svih košnica koje pčelar ima u jednoj bazi podataka, da se obrađuju i prikazuju korisnicima na njihovim stolnim računalima ili pametnim telefonima u obliku tablica, grafova i izvještaja. Aplikacija je bazirana na web sučelju te nudi jednostavan pristup s bilo kojeg računala bilo gdje u svijetu, bez potrebe za hardverskim i softverskim instalacijama.
Ovaj visokotehnološki proizvod je rezultat isključivo hrvatskog razvoja, gdje se i proizvodi. Cijena XLOG bee konfiguracije s jednom vagom je oko 4000 kuna i može se naručiti u sjedištu tvrtke u Kušlanovoj 2 u Zagrebu, tel:01 2344 414 ,meil;info@microel.hr

Image and video hosting by TinyPic

MICRO EL d.o.o. osnovana je 1996., a proizvodnju temelji isključivo na vlastitom razvoju mirkoprocesorskih uređaja. Istraživanje i razvoj s vremenom se dokazalo kao ulaganje u kontinuiran rast. Danas je MICRO EL d.o.o. jedan od vodećih proizvođača specijaliziranih za daljinsko upravljanje, mjerenje, regulaciju, nadzor, dojavu i telemetriju baziranu na GSM tehnologiji.

Image and video hosting by TinyPic

10.02.2013. u 20:01 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 07.02.2013.

DRŽAVNA ZEMLJA PREMA NOVOM ZAKONU IDE U ZAKUP NA 50 GODINA

ZAKON KOJI PODRŽAVA CENTRALIZACIJU !

Zakon o poljoprivrednom zemljištu, upravo taj zakon koji je pisan prema zamisli ministra Tihomira Jakovine nakon što je preuzeo dužnost ministra u Ministarstvu poljoprivrede, došao je u prvo čitanje u Sabor 5 i 6. veljače te je otvorena saborska rasprava o tom zakonu.
Prema tom zakonu državna zemlja ide u dugogodišnji zakup na 50 godina i načelno neće biti rasprodaje državne poljoprivredne zemlje kada istekne moratorij od sedam godina na zabranu prodaje zemljišta nakon ulaska u EU, što je često isticano kao ozbiljna bojazan od pristupanja EU.
Naime prvi posao ministra Jakovine nakon što je SDP sa koalicijskim partnerima preuzela Vlast u RH krajem 2011., čak i prije nego što je imenovao svoje zamjenike i pomoćnike Jakovina je u siječnju 2012. izdao Naputak jedinicama lokalne samouprave u svezi provedbe odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu temeljem kojeg im je naredio obustavu svih započetih i daljnjih aktivnosti u svezi provedbe odredbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, a koje su se odnosile na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu RH zakupom i prodajom.
Naputak se odnosio na aktivnosti koje se provode na razini jedinica lokalne samouprave prije davanja suglasnosti ministarstva, dakle prije slanja novih programa na odobrenje, raspisivanje natječaja i ostalo. Kao cilj Naputka navedena je obustava mogućih malverzacija. Naputak je nazvan mjerom koja je u interesu poljoprivrednih proizvođača kojima će u budućnosti zemlja biti dostupna ne kroz kupnju u vlasništvo već samo kroz dugogodišnji zakup.
Nakon što čitavu godinu dana nije provođeno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, u Sabor je na čitanje došao Zakon o poljoprivrednom zemljištu kojim se državno poljoprivredno zemljište daje u zakup na 50 godina. Više puta je ministar Jakovina u diskusiji odgovarajući u funkciji predlagatelja zakona na replike saborskih zastupnika, tu odredbu zakona – zakup- naveo kao dobro i pozitivno rješenje, jer će to spriječiti zloupotrebu namjene zemljišta, te rekao da će se na taj način poljoprivredni proizvođači proizvoditi brže, jeftinije i bolje.
Saborski zastupnici prigovorili su Jakovini samovolju koja je išla dotle da je Naputkom poništio način raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem prema još uvijek faktički važećem Zakonu o poljoprivrednom zemljištu NN 152/08 s kojim su završeni i pregovori s Europskom komisijom ,kojim je zemlja mogla biti prodana ili dana u koncesiju. U Saboru je rečeno da se taj zakon mogao nadograditi, ali ne poptpuno mijenjati. Zbog tog naputka cijele 2012. bio je blokiran zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Jakovina je rekao da je 20 000 ha državnog zemljišta stavljeno u upotrebu. Ako je to točno onda su to po svemu sudeći površine koje su bile u procesu davanja suglasnosti ministarstva i izdavanja odluka o dodjeli zemljišta, u trenutku kada je izdan Naputak. Jakovina je rezimirao kazavši da je od godine 2004. do kraja 2011. natječajem u funkciju stavljeno 262 000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta od ukupno 890 000 hektara poljoprivrednog državnog zemljišta, koje zbog procedura o kojima pišem, nije obrađeno. U Saborskoj raspravi izrečen je podatak da 70 jedinica lokalne samouprave nije još izradilo programe raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem!

Osnovni nedostaci i primjedbe a koje se odnose na Zakon o poljoprivrednom zemljištu u prvom čitanju, kao su to uočili saborski zastupnici su:

a) davanjem državne zemlje u zakup ide se ka još većoj centralizaciji čije će žrtve biti poljoprivrednici koji na taj način neće moći dobiti za zemlju ni financijsku potporu niti će moći konkurirati u eu fondovima. Vlasništvo zemlje koje pretpostavlja vrijednost poljoprivrednog imanja – je odlukom dugogodišnjeg zakupa - propušteno

b) najavljeno prebacivanje davanja u zakup državnog poljoprivrednog zemljišta na Agencije za zemljište koje će biti ustrojene regionalno, u kojima će raditi po tri djelatnika koji bi trebali odrađivati posao od raspisivanja natječaja, evaluacije programa koji će biti kriterij za dodjelu zemljišta, do dodjele zemljišta u zakup sa još niz poslova koji su u opisu ingerencije Agencije

c) ukidanje nadležnosti jedinica lokalne uprave i samouprave nad davanjem u zakup poljoprivrednog zemljišta koje su za to već ekipirane, a i zemlja je na području njihovih općina

d) koje su maksimalne količine države zemlje koje se mogu dobiti u zakup

e) kako će se valorizirati gospodarski program raspolaganja zemljištem koji se prilaže uz prijavu za Natječaj. To je još jedan od razloga zašto poljoprivredni proizvođači vjeruju da je to Zakon pisan za velike proizvođače. Prijedlog je da se veliki proizvođači ( korporacije i tvrtke) za zakup zemljišta natječu u drugom krugu.

f) primjedba je da taj veliki posao davanja u zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta neće biti ni započet do 1. srpnja kada Hrvatska ulazi u EU. Jer Zakon o poljoprivrednom zemljištu mora doći i na drugo čitanje u Sabor, što bi moglo biti u travnju mjesecu. Nakon toga uz Zakon, resorni ministar mora napisati Pravilnik, za koji je zakonski rok 6 mjeseci od stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Tek tada će započeti raspisivanje Natječaja za dugogodišnji zakup. A s obzirom na sadašnju pretpostavku načina rada, ako ne dođe do promjena, davanje državne u zakup trajati će u Hrvatskoj nekoliko godina.

Državno poljoprivredno zemljište stoji neobrađeno iako se zna da mnogi poljoprivrednici doslovno vape za zemljom koje nemaju dovoljno za obradu i održavanje gospodarstva.Način na koji se sada postupa s državnom zemljom oblik je kalkulacije i mešetarenja sa nivoa Vlade i resornog ministarstva. Korištenje poljoprivrednog zemljišta je u korelaciji s dobrim agrarnim politikama. Kakva je Hrvatska agrarna politika?
Hoće li zbog načina rada kakav sada provodi ministarstvo poljoprivrede Hrvatska imati dovoljno površina za proizvodnju hrane i za održavanje proizvodnje na svojim farmama i na svojim obiteljskom gospodarstvima?Upravo proizvodnja hrane za stoku na farmama važna je stavka u financijskoj bilanci ulaza i izlaza troškova, a onda se postavlja i pitanje – zar je suština strategije poljoprivrede poljoprivredne proizvođače činiti nekonkurentnim i to upravo na pragu ulaska u Europsku uniju?

07.02.2013. u 23:45 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 06.02.2013.

JAKOVINA DOLAZI U FEROVAC


PRVI RAZGOVOR NAKON 24.8.2012.

Ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina napokon će se sastati sa predstavnicima udruga poljoprivrednih proizvođača u četvrtak 7.2 u 15 sati u Ferovcu u kino sali i to će prema riječima kordinatora seljačkih udruga Dragutina Dukića biti prvi sastanak s ministrom od 24.8. 2012. godine.
Nakon sastanka 75 predstavnika hrvatskih poljoprivrednih udruga svih poljoprivrednih grana, koji čine KORDINACIJU SELJAČKIH UDRUGA KONTINENTALNE HRVATSKE iz 13 županija, koji je održan 3.2. u Ferovcu, zbog problema isplate poticaja, ne prihvaćanja modela legalizacije, ne prihvaćanja prijedloga Zakona o poljoprivrednom zemljištu, te potrebe izmjene pravilnika o kvaliteti sirovog mlijeka, a tom je prilikom najavljen i novi prosvjed poljoprivrednih proizvođača, kordinator seljačkih udruga Dragutin Dukić primio je obavijest iz Ministarstva poljoprivrede da će ministar Jakovina doći na sastanak.
O ovom začuđujuće dugom vremenu, dužem od pet mjeseci od kada ministar nije imao vremena razgovarati s poljoprivrednim proizvođačima Dragutin Dukić kaže da mu je uvijek, kada je želio dogovoriti sastanak odgovoreno da je ministar ili u Austriji, ili u Bruxellesu, Njemačkoj, uvijek negdje vani.“Bez razgovora ništa se ne može riješiti, posebno ne kada su problemi takvi kakvi su kod nas hrvatskih poljoprivrednih proizvođača. A da ministar koji vodi resor poljoprivrede od koga živi više stotina tisuća stanovnika ove zemlje nema vremena za sastanak s predstavnicima proizvođača hrane, onda je to u najmanju ruku čudno„ ističe ratar Dragutin Dukić.

Evo ZAKLJUČAKA Kordinacije seljačkih udruga sa sastanka u Ferovcu 3.2.

Image and video hosting by TinyPic

06.02.2013. u 15:31 • 0 KomentaraPrint#^

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< veljača, 2013 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28      

Ožujak 2024 (29)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Travanj 2020 (29)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter