AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika

petak, 26.04.2013.

EURO MILK MLJEKARA

BOŽIDAR KUZMIĆ suvlasnik i direktor male mljekare Euro Milk

PUNO MALIH PROIZVOĐAČA JE OPSTALO
ZAHVALJUJUĆI MALIM MLJEKARAMA


Na 8. danima sira u Desiniću mala mljekara Euro Milk dobila je dvije zlatne medalje za sireve Dragec i to za dimljeni sir i za sir sa zelenim paprom.

Božidar Kuzmić, suvlasnik je i direktor mljekare Euro Milk koja je u Beloslavcu u zagrebačkoj županiji. Drugi suvlasnik je Ivica Kudelić, Kuzmićev kum. Razgovaram sa gospodinom Božidarom Kuzmićem:
- Koliko dugo postoji vaša mljekara?
_Počeli smo 13. studenog 1998. prerađivati mlijeko u našoj mljekari.
- Sir Dragec je zvučno ime i već je duže na tržištu, a proizvodi ga vaša mljekara. Nije li on svojevremeno bio robna marka Zagrebačke županije?
- On je još uvijek robna marka zagrebačke županije. Nastao je 2005. od tada je na tržištu.
Ima ga u pet okusa uz dimljeni i sir sa zelenim paprom postoji još sušeni Dragec, Dragec sa crvenom paprikom i Dragec sa češnjakom. U nastanku brenda Dragec sudjelovala je Zagrebačka županija. Josip Kraljičković je idejni začetnik županijske marke i odluke da se sir počne proizvoditi na autohtonim receptima. On je tada bio županijski pročelnik za poljoprivredu.Danas je sir Dragec prisutan u svim većim trgovačkim lancima, Spar, Kaufland, Merkator, KTC, Billa, Metro.
- Ime je vrlo jednostavno, kako je nastalo?
_ Ime je nastalo marketinškim istraživanjem. Mene ljudi pitaju, jeste li vi Dragac. Nisam, Pa tko vam je Dragac? Nemamo nikoga. To su studenti agronomskog fakulteta odrađivali anketu, pitanje je bilo Koje vas ime podsjeća na domaći proizvod. Nisu znali da će to jednog dana biti sir, ali od 10 ponuđenih imena uvjerljivo najviše glasova je dobilo ime Dragec.I onda je komisija iz županije i s agronomskog fakultet zajedno s nama zaključila da je Dragec pogodno ime za sir robne marke, brend, što je i danas.

-Od koga vi otkupljujete mlijeko?
-Znači sir Dragec je zamišljen da se proizvodi od mlijeka s područja zagrebačke županije. Mi otkupljujemo mlijeko na područjima općine Bedenice, grada Sv. Ivana Zeline, i općine Rakovice, to je sjeverni dio zagrebačke županije i od tog mlijeka se radi županijska robna marka sir Dragec.Ali mi otkupljujemo mlijeko još iz Krapinsko zagorske, Križevačke, Varaždinske, Bjelovarske i Virovitičko podravske županije, jer u okruženju nažalost nema dovoljno
- Jeste li primijetili da mnoga mala gospodarstva jednostavno nestanu kada im velika mljekara otkaže otkup mlijeka? Mnogim ljudima u RH koji imaju 2,3, 5,7,10 krava je otkazan otkup mlijeka. Da li postoje neke mogućnosti da se vama neko javi i zamoli vas da im otkupljujete mlijeko?
- Imate primjer udruživanja u općini Krašić i Žumberak koji su upravo zbog malih količina koje proizvode i problema koje su imali s velikom mljekarom javili se županiji i županija im je pomogla. Danas tamo otkupljuje mlijeko jedna mala mljekara . Sve se radi na principu ponude i potražnje. Morate razumjeti da je teško ići 20 ili 30 km po 100 litara mlijeka, to je neisplativo. Ako bi na tom području bilo puno malih proizvođača, tada bi to bilo moguće napraviti.Za početak neka se ti ljudi jave svojim načelnicima općina, oni će kontaktirati županiju. Županija već ima iskustava u rješavanju takvih problema. Puno malih proizvođača i kooperanata je opstalo zahvaljujući malim mljekarama.
- Toliki su ljudi ostali bez svojih gospodarstava, prestali su proizvoditi, rasprodali su svoju stoku zbog velikog nesklada cijena od proizvodnje do prodaje mlijeka, prestaju aktivno sudjelovati u životu i stvaranju života na selu. Čemu onda ruralni razvoj? A govori se da će EU financirati programe za ruralni razvoj. No tko će te programe raditi?
- To je pitanje za široku raspravu. Mi imamo 10 godina ministarstvo ruralnog razvoja, no što je učinjeno. To je pitanje opstanka sela i malih poljoprivrednih gospodarstava.

- Kakav je kapacitet vaše mljekare?
_ Mi prerađujemo 20 000 litara mlijeka dnevno. Počeli smo 1998. sa 500 litara, danas imamo 30 ljudi zaposlenih, dvjestotinjak kooperanata s ugovorom vezanih da nama isporučuju mlijeko.Važno je napomenuti da su naši proizvođači mlijeka zadovoljni kontinuitetom i pravovremenošću isplate, a na žalost tržišna cijena mlijeka u RH je takva da niti su zadovoljni kooperanti niti mi jer je teška gospodarska situacija i jednostavno ti naši proizvodi su na neki način obezvrijeđeni. Faktički se stvorila fama da se dio proizvoda mara raditi platežno jeftino za najniža primanja. Međutim to će doći iz Europe. Velike trgovačke kuće će uvoziti proizvode manje kvalitete, iz velikih europskih mljekara gdje se radi industrijski, gdje su prisutni i dozvoljeni konzervansi. Proizvodi mljekare Euro Milk su isključivo prirodni i nemaju nikakvih dodataka.

Image and video hosting by TinyPic
Doroteja Kuzmić i Željka Diglin

- Približava se datum ulaska Hrvatske u EU. Što će po vašem mišljenju u perspektivi Hrvatske u EU biti s mlijekom, otkupom mlijeka, cijenama ?
- Na žalost, Hrvatska toliko nepripremljena ulazi u EU da je to neshvatljivo. U 10 proteklih godina izgubili smo dvije trećine proizvođača mlijeka, nije toliko količinski pala proizvodnja mlijeka, ali je zbog loših procjena prema proizvođačima mlijeka puno njih odustalo od proizvodnje. Ti su ljudi na selu i to je danas nepojmljivo da su seljaci koji imaju zemlju na rubu socijale. Teško je reći što nam donosi ulazak u EU. Neću biti euroskeptik, neću biti ni preveliki optimist, jednostavno moramo pričekati sa stanovišta proizvođača. Reklame koje se prikazuju na televiziji u vezi s prehrambenim proizvodima uopće nisu dobre. Samo se nadamo da će kupac koji kupuje i prehranjuje svoju obitelj misliti na dvije stvari 1. na svoje zdravlje i zdrav proizvod 2. te da kupuje hrvatski proizvod i da će se to vratiti i njemu samome.Ako ćemo mi pomagati velike europske kompanije, to nije dobro i u RH će samo rasti nezaposlenost. I proizvođači i prerađivači mlijeka u Hrvatskoj su u jednom vakum prostoru. Dogodilo se u Austriji da su se mnoge male mljekare zatvarale ulaskom Austrije u EU, ali su kasnije potrošači natjerali proizvođače da opet počnu proizvoditi jer su željeli kupovati proizvode iz svoga podneblja, navikli su na jedan okus. Moramo razumjeti da se u Njemačkoj ne proizvodi ovakav svježi sir, ni ovakvi jogurt, a ja moram napomenuti da je Dragec sir jedinstven u svijetu, znači nitko ga drugi ne može proizvesti.
- Što ste vi konkretno vezano za svoju mljekari napravili kako biste spremni ušli u EU?
- Mljekara Euro Milk je apsolutno spremna za ulazak u EU. Mi smo jedna od desetak mljekara u Hrvatskoj koja je ispunila sve potrebne norme i dobila sve potrebne dozvole za poslovanje u EU i za izvoz svojih proizvoda na tržište EU.
- Da li je to bilo financijski skupo ?
_ Primjer. Mi smo prvu zgradu mljekare koja je otvorena 1998. gradili i ona je tada potpuno zadovoljavala Hrvatske standarde.Godine 2007. to više nije vrijedilo.U stvarnosti, imali smo 300 kvadrata a dogradili smo još 1100 kvadrata, da bi ispunili sve postavljene kriterije.Mi smo sada dobili trajnu dozvolu, koja dakako podliježe stalnim kontrolama i Hrvatske i EU. Većinu proizvoda radimo manufakturno, ručno, ali to što je naprimjer sir Dragec ne možemo dovoljno naplatiti, zbog ekonomske situacije. Kupuju se jeftiniji sirevi, uvozni sirevi, a ne kupuje se domaće, prirodno, tradicijsko.
- Imate li vi poslovne ugovore s turističkim hotelima na moru za sir Dragec kako bi on postao dostupan stranim gostima?
- Ne. Ugostiteljstvo je u toliko teškoj situaciji da je svaki naš takav pokušaj završio neuspješno. Radimo isključivo s trgovačkim lancima.
- Kako ste došli do ovako pro europskog imena vaše mljekare Euro Milk?
_Danas je možda to teret, ne bi vjerovali. Tvrtku smo osnovali 1992.,U to vrijeme smo svi bili zaluđeni Europom i brat je smislio ime Euro Milk i nas dvojica smo to prihvatili. Danas je to uteg oko vrata na način da ljudi misle da smo mi strana firma jer je englesko ime. Teško se prodaju naši proizvodi koji nisu pod brendom Dragec, a naši proizvodi su maslac, kajmak mliječni namaz s povrćem i bez povrća, svježi sir posni i polumasni, kiselo vrhnje 12 i 20% . Iskreno, sada radimo redizajn proizvoda jogurta, svježeg sira i vrhnja gdje će na čašicama biti naglašeno napisano proizvedeno u Hrvatskoj.

Image and video hosting by TinyPic

26.04.2013. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 25.04.2013.

SIRANA MIH


DUBRAVKO PERNJAK, vlasnik sirane MIH iz Kolana

TURIZAM MOŽE POJESTI SVE HRVATSKE SIREVE
SAMO TO TREBA ORGANIZIRATI !


Dubravko Pernjak vlasnik je sirane MIH iz Kolana. To je jedna od četiriju sirana na otoku Pagu. Sirana je otvorena 2006. godine
Godine 2012. ovčiji sir sirane MIH imenom „Paški sir“ osvojio je u državi Viskonsin u Americi 4. mjesto, a mješani sir "Otočan“ koji je mješavina ovčjeg i kravljeg mlijeka osvojio je 6. mjesto što je priznanje na svjetskoj razini.
Tu na 8. danima sira u Desainiću dobili smo zlatnu plaketu za tvrdi ovčiji sir imenom „Paški sir“proizveden od mlijeka paške ovce, brončanu plaketu za sir „Tartufin“ to je kravlji polutvrdi masni sir sa crnim tartufom i brončanu plaketu za sir „Miješani otočan“ koji je proizvod ovčjeg mlijeka sa otoka Paga i kravljeg mlijeka.
- Jeste li zadovoljni sa priznanjima dodijeljenim sirevima vaše sirene MIH ?
- Ne samo da sam zadovoljan, nego iznenađen i drago mi je. Očekivati je normalno, jer znamo da proizvodimo dobre sireve, jer nam to tržište kaže. Ali iznenađen sam iz tog gledanja jer sam mislio da smo mi ipak kao učesnici na ovoj manifestaciji u ključnim momentima znali rezultate. Ali sada se potvrđuje da to nije točno i da mi nikada nismo znali rezultate.
_ Hoćete reći da su rezultati bolji nego što ste mislili da će biti?
- Ne samo to, nego bi bio malo razočaran da ništa nismo dobili, a ipak znam da proizvodimo dobar sir kojeg tržište prepoznaje.
- Koliko sira proizvodite godišnje?
- Čujte, mi proizvodimo do 140 tona ukupno robe godišnje. Imamo 18 zaposlenih, imamo stado od 350 -400 ovaca. Onda je plaketa za kvalitetu sira opet jedna zahvala za sav taj rad . Radimo u sirani ja, moja žena, moja dva sina i jedna snaha.
-Koliko imate godina, gospodine Pernjak?
-Imam 56 godina. Bilo je to jučer.
- Hrvatska je pred neposrednim ulaskom u EU, što to za vas znači u proizvodnji sira?
_ Mi ćemo se morati prilagoditi, mi ćemo morati proizvoditi, mi ćemo morati dobivati medalje. Samo sa medaljama ćemo moći prodavati našu proizvodnju.
_ Znadete li da ćete morati zaštiti ime proizvoda i njegovo geografsko porijeklo. Da li ste o tome razmišljali?
- Konkretno za proizvodnju Paškog sira sama ta zaštita je tu, negdje pri kraju. To je jedan mukotrpan posao, a prepušteno je sve nama proizvođačima, a mi smo slabo ekipirani.
Znate, to je velika obveza. Tu treba puno snage i vremena uložiti. Nemamo mi baš straha od ulasku u Europu. Mi imamo turizam koji može pojesti sve hrvatske sireve samo to treba malo bolje organizirati.

Image and video hosting by TinyPic
Dubravko Pernjak vlasnik sirane MIH sa plaketama koje je primio za svoje sireve na 8. danima sira u Desiniću

_ Da li uspijete prodati svu svoju proizvodnju sireva?
- Prije sedam godina kada sam proizveo šest tona sira, sam govorio da mi je bar proizvesti 15 tona. Danas proizvodim120 - 140 tona. Samo po sebi govori da se roba proda. Samo sa kvalitetom i sa znanjem. Tu imamo blagodat Zavoda za mljekrstvo pri agronomskom fakultetu u Zagrebu.
- Koristite pomoć stručnjaka, znanstvenika?
_ Oni su krivi za sve naše uspjehe!
- Vi s njima komunicirate, povezao vas je posao?
- Ne može se bez njih radit .Mi smo samo radnici, izvršitelji na terenu, ali oni su mozgovi. A oni su željni dati nama svoje znanje. Ja znam, mogu potvrditi, profesori su željni davanja znanja. Ne traže ništa za uzvrat. Mogu reći i spomenuti profesora Kalita koji je sa mojom djecom radio na proizvodnji sira škripavca. Mogu reći da smo postigli izvanredan rezultat. Hvala i mojoj djeci koji na tome rade. Ali puno hvala profesoru koji je stvorio srce tog sira, a mi smo ga samo doradili.
- Imate li krave?
-Nema krava na otoku Pagu. Ali mlijeko dobivam sa jedne farme Sadilovac, iza Plitvičkih jezera, Ličko Petrovo selo. Kozje mlijeko ne prerađujemo. Imamo oko 350 muznih ovaca. Instalirali smo strojnu mužnju, jer ručna mužnja je preteška.
- Netko se od vaših kod kuće služi internetom?
- Kako da ne, pa i ja sam!


25.04.2013. u 23:00 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 24.04.2013.

MINI MLJEKARA VERONIKA

MLADEN ŠURBEK vlasnik Mini mljekare Veronika i
predsjednik Udruge hrvatske male mljekare


TRGOVAČKI CENTRI TRAŽE SVE VIŠE RABATA NA RAČUN
PROIZVOĐAČA!
Mini mljekara Veronika iz Desinića na 8. Danima sira 20.4. 2013. dobila je više plaketa; zlatne plakete za svježi sir, sirutku, maslac i svježe mlijeko, a srebrnu plakatu za namaz i jogurt. Razgovarala sam s vlasnikom te privatne mljekare Mladenom Šurbekom.

- U kom dijelu, teritorijalno, Mini mljekara Veronika otkupljuje mlijeko?

Veronika otkupljuje mlijeko u Krapinsko Zagorskoj županiji, u jednom dijelu zagrebačke županije u Dubravici, Harmici, Mariji Gorici, a prije dva mjeseca počeli smo otkupljivati mlijeko i u Krašiću. U Krašić smo išli na poziv zagrebačke županije, jer u Krašiću propada selo isto kao i u Zagorju i sada dolje sakupimo dnevno oko 4 000 litara. A to nama odgovara, jer su konfiguracijski tereni na kojima je trava i hrana slična kao i u Zagorju. A to znači da je tu ista kvaliteta mlijeka kao i u Zagorju!
- Koliki je kapacitet vaše mljekare? Koliko imate kooperanata?
- Sadašnji kapacitet naše mljekare je oko 20.000 litara dnevno koje prerađujemo. No malo se širimo, radimo novi pogon.Imamo oko 600 kooperanata, jer mi imamo jako puno malih kooperanata, ljudi koji drže od 3 do 10 krava.
- Koliko ti mali proizvođači koji nisu farmeri predaju dnevno litara mlijeka?
- Ako ima 10 krava, onda je to oko 150 litara dnevno, ovisno koje je godišnje doba i kako se krave hrane. A prosjek simentalske krave je oko 16 litara.
- Koliko je stara vaša Mini mljekara Veronika?
Veronika je stara 14 godina.
- Da li je mljekarstvo isplativ posao?
- Mi imamo malo više cijene od drugih mljekara. Ono što Veronika pruža to ne pruža nitko drugi. Naš sistem ide na način – da ujutro kupimo mlijeko, popodne ga preradimo i drugi dan je to mlijeko u Zagrebu u prodaji, na stolu potrošača, a to je teško izvodivo. Ali to nam stvara velike troškove u skupljanju mlijeka , pogotovo po ovim zagorskim bregima. Još sada nekako ide, ali u bližoj budućnosti morati ćemo se obratiti općinama i županijama za pomoć, ako će oni htjeti da mljekara Veronika i dalje od ljudi po tim bregovima otkupljuje, dakle sakuplja mlijeko.
_ Koliko imate zaposlenih?
- Sada imamo 80 zaposlenih. Ali to je sa prodajom, jer imamo vlastita prodajna mjesta, po tržnicama u Zagrebu, gdje prodajemo svoje proizvode, imamo jako puno vozača jer imamo male kamiončeke po 1000 litara koji skupljaju mlijeko.
- Što ste Vi po struci?
- Po struci sam trgovac.
- Kako ste se odlučili krenuti u posao s mljekarom?
- A za mljekaru sam se odlučio, ovako je bilo, najprije je moj otac pokojni jedno vrijeme vozio mlijeko za Dukat, a u Oluji 1995. sam bio u Kninskoj mljekari, razgovarao s ljudima koji su tamo radili. Bio sam u Kninu mjesec dana, bio sam zapovjednik Hrvatske vojske i onda sam obilazio, razgledavao, pričao s ljudima i onda sam shvatio da smo u biti mi jedina županija- Krapinsko zagorska koja nema svoje male mljekare. Nakon rata sam još u vojsci ostao raditi. Ali kada sam došao kući ideja o mljekari mi je počela kolati u glavi. Vidio sam u biti da u Desiniću nema radnih mjesta, da ljudi nemaju što raditi. Mlijeka je bilo, znači sirovina je tu, ljudi su onda bili nezadovoljni sa načinom otkupa i onda smo mi krenuli. Bio sam uporan i 1999. smo počeli raditi. Ja mislim da 98% Krapinsko zagorske županije predaje mlijeko Mini mljekari Veronika.
- Da li se vaša mljekara Veronika može nazvati obiteljski posao?
- Da, u njoj radim ja, supruga, sin i kćerka!
- Mljekara je vjerojatno dobila ime po legendi o Veroniki Desinićkoj. Podsjetite moje čitatelje na tu legendu?
_ Radi se o nesretnoj ljubavi . Grof Ratkaj je imao sina koji se zaljubio u seljačku djevojku Veroniku iz sela Desinića. Nije mogao bez nje, sastajali su se u Grešnoj Gorici. Kada je to grof Ratkaj saznao, svog sina je dao zatočiti u Celje u kulu, gdje je kroz 4 godine zatočeništva poludio, a nakon toga umro, a Ratkaj ostao bez jedinog nasljednika. Veroniku su zazidali živu u zidine dvorca Veliki Tabor. I dan danas ljudi pričaju da se ponoći znaju čuti Veronikini urlici i da se više put od veronike sjena vidi oko dvorca veliki Tabor.

-Vi ste i predsjednik Udruge hrvatske male mljekare. Koliko ima malih mljekara u Hrvatskoj?
_ U našoj su udruzi 24 male hrvatske mljekare . Ovdje na dodjeli plaketa nisu sve, nema Riječke mljekare, paške sirane, nema Joze Šutalo iz Valpova, ali velika većina je tu.

Image and video hosting by TinyPic
Mladen Šurbek vlasnik Mini mljekare Veronika sa hostesama na pultu za degustaciju
sira i mlijeka

- Koji su danas najveći problemi malih mljekara.?
_ Najvažniji problem je plasman robe i veliki troškovi sakupljanja mlijeka.To su ogromni problemi koji pritišću male mljekare i zakonska regulativa koja je sve stroža i stroža. Dok vani u Europi vidimo da drugi regionalni razvoj zaštićuju kroz regiju i male mljekare, kod nas imamo obećanje i danas da će se to isto dogoditi, i kada smo razgovarali s ministrom Jakovinom, on je isto obećao da će nam kroz ruralni razvoj pomoći. Jer ovo što danas vidite (op.a 20.4. dodjela plaketa najboljim sirevima) to je nacionalno bogatstvo. Tu je negdje 50, 60 vrsta sireva. Vi kada danas odete u Austriju ili Francusku kada vidite njihove frižidere gdje je po 20,30 vrsta sira, to je njima turistička atrakcija. To bi i nama trebalo biti kad stranci turisti dolaze u našu zemlju da jedu domaće autohtone zdrave prirodne, a ne da jedu Gaudu i biljne sireve, i normalna stvar da nisu s tim zadovoljni, jer stranci znaju što je dobar sir.
Mogu Vam reći da gdje god se pojave male mljekare sa svojim proizvodima, da prodaja odlično ide. Nama treba omogućiti da možemo prodavati i da možemo biti konkurentni u cijeloj Hrvatskoj i u turističkoj sezoni i izvan sezone. Sada smo zadnje kao članovi Udruge bili u posjetu u Beču, gdje smo gledali njihove pekare i tu smo prvi puta upitali male mljekare kakvih oni imaju problema s velikim trgovačkim centrima. Oni su nam odgovorili da je to kod njih regulirano, tako da je to država regulirala, pa ih ne mogu ucjenjivati i da im daju zraka da žive da dišu, da nemaju takve lude rabate kao kod nas. Oni žele jednostavno tu proizvodnju na taj način uništiti , a to se recimo dogodilo i u Mađarskoj.Trgovački centri male mljekare u Beču ne mogu ucjenjivati.
- Kakvi su rokovi plaćanja kod nas?
-Kod nas su rokovi plaćanja od 30, 60, 90, a neki i do i 120, dana. To ovisi, znate.
- Pa tko može takav oblik plaćanja uopće izdržati?
- Pa teško tko!
- Kako vi dođete u trgovačke centre na police sa svojim proizvodima - lako ili teško?
- Iz iskustva mojih kolega i mog iskustva moram reći da se u trgovačke centre dolazi teško – to su svake godine teški pregovori s trgovačkim centrima. Oni traže sve više rabata na račun proizvođača, a s druge strane opet imate kooperante koji su nezadovoljni koji stvarno teško žive i teško im je. Prošle godine ih je suša pogodila. .
To što trgovački lanci u Hrvatsko traže to više nije normalano. Daje se državni poticaj, zaposli se, ne samo to, nego se govori „ trgovački lanac će zaposliti 400, 500 ljudi, otvaraju nova radna mjesta“ – a onaj drugi propadne i otpustiti se 400, 500 ljudi. Gdje je tu logika?

Image and video hosting by TinyPic
Na 8. Danima sira degustacije je bilo u izobilju.

24.04.2013. u 23:49 • 0 KomentaraPrint#^

utorak, 23.04.2013.

TREBA NAPRAVITI PROIZVOD PREMA ŽELJAMA KUPACA!


8. DANI HRVATSKIH SIREVA

U organizaciji Udruge hrvatske male mljekare, koju čine 23 male mljekare, u Desiniću je 20. travnja 2013. godine održana manifestacija „8. Dani hrvatskih sireva“
Šampionom ovogodišnjeg ocjenjivanja proglašen je sir CAPRA – tvrdi, punomasni kozji sir, proizvođača Biogal, d.o.o. iz Daruvara. Vlasnica tvrtke Biogal d.o.o je dipl. ing. agr. Melita Pokorny.

Image and video hosting by TinyPic
dipl. ing.agr.Melita Pokorny, čiji je tvrdi punomasni kozji sir Capra proglašen šampionom
ovogodišnjeg ocjenjivanja, u razgovoru sa Snježanom Španjol, pomočnicom ministra poljoprivrede

Stručno ocjenjivačko povjerenstvo dodijelilo je 16 zlatnih, 4 srebrne i 5 brončanih plaketa. U konkurenciji za ocjenu kvalitete bio je 31 proizvod i to 1 mlijeko, 2 vrhnja, 1 sirutka, 2 jogurta, 1 maslac, 1 stepka, 4 svježa sira, 2 mliječna namaza, 1 ekstra tvrdi sir te 8 polutvrdih i 8 tvrdih sireva. Pet proizvoda je bilo s dodacima. Jedan svježi sir je diskvalificiran zbog bakteriološke kontaminacije.
Ocjenjivanje sireva malih mljekara u kontinuitetu traje već 8 godina. U tom razdoblju ocjenjivačko povjerenstvo ocijenilo je ukupno 265 proizvoda. Čak 185 proizvoda, odnosno 69,81% bilo je nagrađeno jednom od plaketa.
Image and video hosting by TinyPic
Svi nagrađeni zlatnim, srebrnim i brončanim plaketama iz Udruge hrvatske male mljekare
uz prisustvo pomočnice ministra poljoprivrede Snježane Španjol ( desno ) i županice Krapinsko zagorske županije Sonje Borovčak

Stručno povjerenstvo koje je ocijenilo kvalitetu sirevai dodijelilo medalje i izabralo šampiona radilo je u sastavu: prof. dr. Jasmina Havranek predsjednica povjerenstva, prof. dr. Dubravka Samaržija, prof. dr. Neven Antunac, prof. dr. Bogdan Perko, prof. dr. Samir Kalit, dr. Nataša Mikulec, Ružica Gagić, dipl. ing., koordinatorica i Darija Bendelja Ljoljić, dipl. ing. suradnica


IVICA JAJIĆ vlasnik Križevačke mljekare i suvlasnik tvrtke Natura Milk Križevci

TREBA NAPRAVITI PROIZVOD PREMA ŽELJAMA KUPACA!

Dvije zlatne plakete za kvalitetu pripale su sirevima križevačke mljekare, jedna križevačkom dimljenom siru, jedna križevačkom slanom siru. To su tradicijski i autohtoni sirevi. Receptura je prilagođena regiji iz koje sir dolazi. „ Razlog tome je taj što smatramo da ćemo tu polučiti najveći uspjeh. Ti su okusi prepoznati u našoj regiji, a u Dalmaciji nisu „ kaže Ivica Jajić vlasnik Križevačke mljekare s kojim sam kraće razgovarala u Desiniću na dodjeli plaketa.
_Križevačka mljekara ne izvozi, mi svoje proizvode prodajemo bez posrednika u specijaliziranim prodavaonicama. Kroz taj vid prodaje plasiramo 80% svojih proizvoda. Ostalih 20% prodajemo kroz trgovačke centre KTC, Kaufland i Billa.
_ Što će sa Križevačkom mljekarom dešavati kada RH postane punopravna članica Europske unije? Kako tada namjeravate ustrojiti svoje poslovanje?
- Mi smo se već pripremili za ulazak Hrvatske u EU.Podigli smo razinu kvalitete, a rezultat toga su današnja priznanja i zlatne medalje koje su dobili dva sira križevačke mljekare, ali i drugi kolege vlasnici malih sirana. To znači da smo prilagodili svoje proizvodne pogone zahtjevima EU, imamo tržište, imamo kupce koji traže naše proizvode i na taj način smo osigurali tržište za sebe. Ne bojimo se da će nas proizvodi EU progutati. Zato jer proizvodi EU su industrijski proizvodi. Ovi proizvodi su prepoznatljivi, ljudi ih poznaju. Križevačka mljekara sa svojim proizvodima zauzima oko 10% hrvatskog tržišta .
_ Koliki su kapaciteti Križevačke mljekare?
_ Kapaciteti Križevačka mljekare godišnje prerade 2,5 - 3 milijuna litara mlijeka.Mljekara ima 26 zaposlenih i oko 100 kooperanata. Otkupno područje Križevačke mljekare je Koprivničko križevačka županija.S obzirom da je Križevačka mljekara jedan mali pogon, s obzirom na naše mogućnosti koje imamo, naš kadar koji može proizvesti bolje, više i kvalitetnije, željeli smo izaći izvan okvira tako da smo se odlučili zajedno s partnerom tvrtkom Bethoven kupiti Đurđevačku mljekaru i upravo smo u tjednu koji završava ( op.a. 15-20.4 ) isporučili prve proizvode Lidlu. Tamo planiramo proizvodnju od 75.000 do 100.000 litara mlijeka i time ćemo izaći iz okvira malog poduzetništva. Želimo do 1.7. zauzeti taj dio police koji smatramo da je još slobodan. Imamo partnerske odnose sa kupcima, imamo partnerske odnose sa proizvođačima mlijeka. Bethoven je tvrtka koja je do sada uvozila mlijeko iz Bosne i Hercegovine. Sada smo ustrojili novu tvrtku koja se zove Natura Milk Križevac. I Natura Milk Križevac je kupila mljekaru u Đurđevcu i sada smo krenuli sa proizvodnjom, a očekujemo i nagli rast zato što je Bethoven imao police, dobre ugovore, a mi imamo, smatram, dobru tehnologiju i da ćemo sa tom kvalitetom u proizvodnji i kvalitetom u prodaji zadržati postojeće police koje sada imamo.
- Kupovna moć nije velika, a vi planirate veću proizvodnju?
- Smatramo da u ovom vremenu kada je gospodarska kriza, a Hrvatska je već odavno otvoreno tržište, na to tržište dolazi roba čija je kvaliteta prilagođena niskoj cijeni. Mi smo svjesni toga, svjesni smo da je kupovna moć jako mala. Ali ne bojimo se toga iz razloga što dovoljno poznajemo posao, dugo smo u tom poslu, stalno pratimo trendove. Gubi se tržište Cefte, ali troškovi transporta su jako veliki danas. Udio transporta u cijeni koštanja proizvoda je jako velik.
-Koliki su ti troškovi po vašem izračunu?
_ U otkupu mlijeka, samo u otkupu, je transport oko 10% od cijene mlijeka. A u transportu gotovog proizvoda također je to veliki trošak. Smatramo da se tim vanjskim mljekarima i trgovcima neće baš toliko isplatiti uvoz mlijeka. Nije baš Hrvatska toliko zanimljivo tržište koliko se priča u javnosti. Važno je samo napraviti proizvod prema željama kupaca, znači odgovoriti na zahtjeve tržišta, krajnjeg kupca, osluškivati, biti tu. I to bez onog indolentnog da će sve doći samo po sebi“.



23.04.2013. u 23:57 • 0 KomentaraPrint#^

nedjelja, 21.04.2013.

PREDAVANJE U ĐAKOVU

ZNANSTVENIK JE UPOZORIO!

Hrvatska mljekarska udruge i Uređivački odbora Mljekarskog lista, organizirali su u Đakovu 16.4 za poljoprivredne proizvođače, njih 68, predavanje na kome su predavači bili prof. dr. Darko Grbeša, i prof. dr. Darko Uher s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, agrometorolog Dražen Kaučić te dr. vet. med.Antonio Maltar rukovoditelj razvoja i kontrole kvalitete u tvornici stočne hrane Belje d.d.
Predavanje je održano u prostorijama Hrvatske poljoprivredne agencije i sjedištu Središnjeg Saveza udruga hrvatskih uzgajivača holstein goveda, a domaćin je bio načelnik odjela HPA dr. vetr. med Davor Pašalić.

Image and video hosting by TinyPic
Predavanje u Đakovu
Na predavanju o hranidbi mliječnih krava dr. Grbeša je rekao da je aflatoksin koji se u mlijeku pojavio potkraj zime posljedica prošlogodišnje vruće i sušne godine.Dr. Darko Grbeša je istakao je da su mljekari na vrijeme trebali biti upozoreni na europske standarde o kvaliteti hrane, u ovom slučaju mlijeka.Poljoprivredni proizvođači nisu imali saznanja o aflatoksinu M1u mlijeku i o tome da mljekara ne smije otkupljivati mlijeko s povećanom razinom aflatoksina, te da se pravovremenom promjenom načina hranidbe mogao izbjeći njegov sadržaj u mlijeku iznad dozvoljenih 0,05/ mg po kg. Plijesan na kukuruzu već je bila signal na aflatoksin. U jesen je došla vlaga, a plijesan koja proizvodi aflatoksin počinje rasti iznad nedozvoljene koncentracije već na 13% vlage .
Da li se aflatoksin mogao spriječiti upitao je dr. Grbeša te rekao da se već u jesen 2012. znalo da će plijesni kukuruze biti, te da je trebalo raditi ispitivanje uzoraka mlijeka na aflatoksin. Prema riječima znanstvenika dr. Grbeše kukuruzno zrno na kome je bilo plijesni trebalo je zamijeniti sa zdravim zrnom, sa repinim rezancima i davati asorbense mikotoksina. Kod nas se kasno reagiralo. Korišteni su ne adekvatni jeftini asorbensi i nisu korišteni količinski dovoljno. Precijenila se njihova uloga, jer ako je aflatoksina bilo mnogo u hrani mlječnih krava, oni ga nisu mogli vezati. Farmer pak nije imao dovoljno voluminozne krme ni žitarica da sam zamijeni hranu“ rekao je dr. Grbeša

„Plijesan Aspergillus flavus nastanjuje se na vrhu klipa, a ne na svim zrnima. Pojedina zrna kukuruza mogu biti veoma zaražena aflatoksinom, tako da takva zrna mogu podizati razinu aflatoksina iznad najviše dopuštene razine u ukupnoj masi. Globalno zatopljenje i suša povisuju učestalost i jačinu bujanja plijesni Aspergillus flavus u fazi cvjetanja i nalijevanja zrna, tada zrno treba puno vode. Procjena je Europske agencije za sigurnost hrane da će globano zatopljenje od 2 do 3 stupnja u Panonskoj nizini i na Balkanu biti uzrok češćih pojava aflatoksina na klipu kukuruza“.

ZNANSTVENIK JE UPOZORIO!
Na predavanju u Đakovu dr. Darko Grbeša rekao je da je osobno mailom u Ministarstvo poljoprivrede upozorio ( nije naveo ime ni službu kojoj se mailom obratio ) u listopadu 2012. da zbog meteoroloških uvjeta postoji vjerojatnost povećane razine aflatoksina u mlijeku. No odgovor na svoj upozoravajući mail nikada nije dobio, niti ga je itko iz Ministarstva u vezi s tim kontaktirao.
Predviđanja dr. Grbeše obistinila su se u veljači 2013. kada je iz BIH je stigao prigovor Ministarstvu poljoprivrede, da mlijeko, uvezeno iz Hrvatske ima povećanu razinu aflatoksina M1.
Image and video hosting by TinyPic
Dr. Darko Grbeša
Kako metereološke uvjete donekle učiniti prihvatljive poljoprivrednoj proizvodnji? Agrometeorolog Kaučić ističe da je potrebno mijenjati agrotehniku. Treba sačuvati vlagu u tlu što duže, tlo malčirati i što manje tlo otvarati, a potrebno je razmisliti i o promjeni sortimenta određenih ratarskih kultura“

Na pitanje kakva je sada situacija na terenu s obzirom na aflatoksin dr. vet. Davor Pašalić je rekao da Hrvatska poljoprivredna agencija nema kompletne informacije oko sadašnjeg stanja otkupa mlijeka, s tim raspolaže Ministarstvo poljoprivrede, ali većina proizvođača koji su imali povišenu razinu aflatoksina u mlijeku , započela je se komercijalom isporukom mlijeka, s tim da se i dalje provode kontrole, ali postoje i novi slučajevi, tako da situacija na terenu nije idealna.“

Prema podacima HPA količina otkupljenog mlijeka, za prva dva mjeseca 2013. je 17% manja u odnosu na prva dva mjeseca 2012. godine.
Kako metrološke posljedice bar donekle obuzdati? Agrometeorolog Kaučić kaže da je potrebno mijenjati agrotehniku,sačuvati vlagu u tlu što duže, malčirati, što manje tlo otvarati, a potrebno je razmisliti i o primjeni sortimenta određenih ratarskih kultura.

HUMUS, pH VRIJEDNOST, ANALIZA TLA,
Dr. Darko Uher, predavač je na kolegijima iz područja krmnih kultura na Agronomskom fakultetu, a radi i u Zavodu je za specijalnu proizvodnju bilja.
Održao je predavanje vezano uz parametre kvalitete tla, te preporuke za proizvodnju kultura. Dr. Uher je rekao da je humus je u tlu važan jer na sebe može akumulirati velike količine vode, može na sebe prihvaćati hranjiva koja se dodaju biljci. Za nepovoljnih vremenskih uvjeta, dolazi do ispiranja ili transformacije, prema dušičnim oksidima, prema amonijaku ili nitratima. Ako ima više organskih tvari ili humusa, onda to biljka lakše prihvaća, točnije biljka ima normalnije uvjete. Humus je u dijelu tla koji se obrađuje oranjem, tanjuranjem i svim ostalim operacijama. Za stvaranje humusa je značajna meilioracija, do koje dubine tlo ima dostupnost zraka i kisika Potrebno je da ga ima što više zbog sustava hranjiva, taj sustav se razvija do dubine od 30-40 cm. Za vrijeme suše preko korijenja biljka crpi vodu i hranjiva. Tada stupa na snagu organska tvar jer ona na sebe može primiti vodu. Važni su tu i poboljšivači tla tipa Zeolita, koji imaju takvu strukturu da mogu privući vodu, a dosta su bitni i mikroorganizmi. Za 20 godina humusa na zemlji manje ima 1%. To se dogodilo zato što su ljudi imali mnogo zahvata, oranje, tanjuranje ( okretanje zemlje) i tako je došlo do razgradnje. Poljoprivrednici nisu bilancirali – tražili odnos- koliko su unijeli koliko su iznijeli prinosa u zrnu, ali postavlja se pitanje, da li je to vraćano zemlji, ne samo mineralna gnojiva već su bitna i organska gnojiva- stajnjak, gnojnica, gnojovka, zelena gnojidba. Jako je bitno da su i zimi na zemlji usjevi koji pokrivaju površine jer oni pomažu razvoju humusa.“
„ pH vrijednost tla je vrlo bitna“ rekao je dr. Uher te nastavio: „ Ako je povoljan Ph, optimalniji je pristup biljke prema hranjivima.Ako je tlo kiselo, a kiselo je tlo koje ima pH vrijednost ispod 7 , onda ima više vodikovih iona, a oni blokiraju hranjiva. pH 7 je nutralan. Viši pH znači veću dostupnost hranjiva. Čim tlo postaje kiselije, pH pada, bakterije nestaju, a na njihovo mjesto dolaze gljivice. Neke gljivice mogu biti poželjne i korisne za tlo, a ima dosta i parazita koji napadaju korijen i klijavost biljaka."

Image and video hosting by TinyPic
Dr. Darko Uher
"Mali proizvođači bi sami mogli analizirati PH u tlu pomoću prenosivih uređaja, očitavati vlagu, temperaturu, fosfor, kalij, kalcij, te tako mogu ići prema mjeri kalcifikacije. „
„Plodored je nekada bio vrlo šarolik, bio je to kukuruza, pšenica, raž, krumpir, konoplje trava, djetelinsko travna smjesa. Nakon toga je slijedilo sužavanje plodorednog sustava jer je nastala novonastala vrijednost onih proizvoda koji su dolazili na tržište.Došao je sustav poticaja, mnogi su se okrenuli tržištu. Nastala je trka za profitom.
Poboljšivači tla mogu se kupiti na slobodnom tržištu. Certifikate o prodaji izdaje im ovlašteni laboratorij, odnosno Ministarstvo poljoprivrede. Poboljšivači tla ne smiju u sebi imati velike količine teških kovina, metala, dioksina. Mora se obratiti pozornost na deklaraciju.Poboljšivači tla mogu biti primjernjeni u konvencionalnoj, integriranoj ili ekološkoj proizvodnji “- istakao je dr. Darko Uher u svom predavanju pred četrdesetak
proizvođača koji su pratili predavanje.

Image and video hosting by TinyPic
MARGARETA ZOUHAR ZEC

21.04.2013. u 23:54 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 19.04.2013.

OBAVIJEST ! ŽURNO



PRILIKA ZA PRIVREMENO KORIŠTENJE
DRŽAVNOG POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA !


Objavljujem informaciju Agencije za poljoprivredno zemljište Ministarstva poljoprivrede.

Image and video hosting by TinyPic

19.04.2013. u 02:01 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 18.04.2013.

FARMA MUZNIH KRAVA OPSTALA BEZ ZEMLJE!

AGRO BOVIS d.o.o. IMA 80 STEONIH JUNICA

U okolici grada Đakova u Gorjanima Lidija i Franjo Pavić podigli su i održavaju uzornu farmu muznih krava. Početak odluke je bio 2007. godine, kada je kupljeno 165 muznih krava. I do danas, usprkos teškoćama koje prate poljoprivredne proizvođače a koje se prije svega odnose na cijenu mlijeka i zemlju na proizvodnju hrane za krave, koje ova farma nema, obitelj Pavić i njihova tvrtka. Agro Bovis d.o.o. ne samo da se održala, ona je i narasla u broju grla stoke. Sada je na farmi 250 muznih krava i 250 grla podmladka. „Na farmi je samo jedno muško grlo i to jedno tele- kaže vlasnica farme.
Snaga i veličina ove farme je u razumu, pameti i sposobnosti snalaženja osoba koje tu farmu vode, jer farma nema svoje zemlje koja je podloga za proizvodnju hrane stoci na farmi. Uz supružnike Lidiju i Franju, važna osoba na farmi je i Darko Alduk, brat gospođe Lidije.
Novca od mlijeka nema toliko da se hrana za stoku može kupovati bez ozbiljne računice i razmišljanja.Obitelj ima četvero djece, a na farmi je i 15 zaposlenih.
„Imamo registriranu firmu, ali je to obiteljski posao i djecu usmjeravamo k tome. Najstarija kćerka Tanja završila je ekonomiju i agroekonomiju, Tena studira agrotehniku, Matea kreće prema tome a najmlađi sin Ivan također se nadamo da će izabrati neko zanimanje vezano uz poslove na farmi – kaže gospođa Lidija.


Image and video hosting by TinyPic
Muzne krave na farmi tvrtke Agro Bovis d.o.o

- Kako dolazite do hrane za stoku?- pitam moju sugovornicu Lidiju Pavić
- U firmi Agro Bovis nemamo ni hektara zemlje, i sve je snalaženje; kupovina skupe hrane od OPG-a u selu i okolici.Za silažu kupujemo kukuruz na njivama poljoprivrednika koji u jesen žele prodati, kupujemo i sijeno i slamu. I to je vrlo skupo. Tako da je usklađivanje financija i realnih mogućnosti opstanka naše farme vrlo naporan i odgovoran posao. Jer doći u nelikvidnost u današnje vrijeme je vrlo lako“ odgovara gospođa Lidija i prelazi na značajnu gospodarskom temu te kaže: - „U ovom momentu imamo 80 steonih junica – i mislim da je to podatak s kojim se malo tko može pohvaliti„ riječi su gospođe Lidije, koja dalje kaže slijedeće. „ Naš osnovni problem koji koči naš opstanak je nedostatak zemlje. Mi smo imali zemlju od Đakovačke biskupije, ali stjecajem okolnosti Biskupija je na svoju inicijativu raskinula ugovor s nama prije nekoliko godina, iako je ugovor bio potpisan do 2013. Obrađivali smo 168 hektara biskupijske zemlje, ali biskupija je svu svoju zemlju, oko 1500 ha željela dati samo jednoj osobi jer ne žele raditi s više osoba, rekli su nam“ – kaže gospođa Pavić.„ Od tada teče naš problem. Problem nedostatka zemljišta ima ovdje na području Đakovštine više mliječnih farmi. Naša katastarska općina nema svoje zemlje, moramo gravitirati na druge. Mi kao firma nemamo pravo na prioritete u odnosu na obiteljska gospodarstva. Jedino sada u novom Zakonu o zemljištu, koji daje prednost kvalitetnim gospodarskim programima, se nadamo da bi mogli riješiti problem zemljišta, kroz zakup državnog poljoprivrednog zemljišta. Na farmi imamo 15 uposlenih i nikada ni sa tim brojem uposlenih nisam mogla doći do zemlje“- ističe Lidija Pavić. „ Grad Đakovo ima državne zemlje nekih tri, četiri tisuće hektara, a u novom natječaju kada bude raspisan, jer zakon je donesen, nadamo se da bi morali dobiti zemlju“ – ističe svoja nadanja gospođa Lidija Pavić.

Image and video hosting by TinyPic
Darko Alduk i Lidija Pavić

- Koliko mlijeka proizvodite ?
- Mlijeka ima godišnje oko 2 milijuna litara. Svi ti projekti od HPA, od elektronskog označavanje, od štalske analize putem neta, sve to smo na farmi proveli.
Mlijeko isporučujemo Vindiji. Radila sam tako da sam najprije, mlijeko kao proizvod, učinila konkurentnim, radila sam na kvaliteti i znam što je ono što nudim. I tu smo napravili puno. Nikada nije došla u pitanje kvaliteta mlijeka, prelazak u drugi razred kvalitete, da li će biti somatske stanice, mikroorganizmi ili bilo što drugo. Ni afere s aflatoksinom u mlijeku nismo imali na našoj farmi. Da bi cijena mlijeka trebala biti bolja- trebala bi. Polazim od toga da ne moram ja imati 5 kuna za litru mlijeka, ako ta litra ne košta toliko. Ali ako ta litra mlijeka mene košta 3,50 kn, a ja za njega dobivam 3 kune, onda je tu problem.

Kakva je cijena mlijeka koju isplaćuje Vindija?
- Cijena mlijeka ima parametre. Ako su nam parametri mlijeka 4,02% mliječne masti i 3.4 % proteina onda je cijena 2 .43 kune po litri. To je cijena mlijeka u najboljim uvjetima. No ta cijena ne pokriva troškove. Kupujemo vrlo skupu hranu"- kaže Lidija Pavić.

_ Banka, suradnja s bankom. Kredit?
Gospođa Lidija kaže da su financijske poslove vezane za kredit i farmu započeli preko Hypo banke i da se razvio korektan odnos između banke i njih kao korisnika. Ona napominje, da je uvijek, kada bi se pojavio neki problem vezan za plaćanje odmah razgovarala s bankom. Nije čekala i vjerovala da će se problemi riješiti sami od sebe. Tako je stvoreno povjerenje koje je vrlo važno. Kredit za podizanje farme otplaćuju u kunama, a otplata će trajati još osam godina. Kamatna stopa im je sada 6,75% mjesečno. Ističe da su imali i kratkoročnih kredita sa kamatom od 12%. Naznaka je banke da će im na dugoročni kredit sniziti kamatu.
Dojam farme Lidije i Franje Pavića je da je sve uredno i čisto. Krave su čiste, stelja ispod njih također, uz ogradu je na farmi posađeno cvijeće i zelenilo. U zgradi na kat u kojoj je u prizemlju izmuzište i cisterna za mlijeko je i poslovni ured. Sa svakog prozora tog ureda vidi se farma – s jednog krave, s jednog telići i manja nadstrešnica sa sijenom u balama, koje razvozi viličar. U uredskoj prostoriji na zidu je desetak diploma, koje su 2008. i 2009 dodjeljene u Bizovcu i Slavonskom brodu tvrtki Agro Bovis d.o.o. za kvalitetu junica i krava. Na vitrini je nekoliko teških zvona za krave koje su također dodjeljenje kravama i junicama za kvalitetu. Za posjeta farmi Franjo Pavić bio je u Zagrebu. Iz razgovora s gospođom Lidijom i njenim bratom Darkom stječe se dojam da ti ljudi ništa ne prepuštaju slučaju. O svemu se vodi briga.

Image and video hosting by TinyPic
Na farmi Pavićevih je izmuzište za 20 krava

18.04.2013. u 07:22 • 0 KomentaraPrint#^

subota, 13.04.2013.

*****IZBORI ZA EU PARLAMENT


INFORMACIJAAAA, GDJE JE INFORMACIJAAA!



Image and video hosting by TinyPic

Priprema glasača za prve izbore za EU parlament kroz samu informaciju o načinu glasanja na biračkom mjestu bila je u kampanji do izbora, do dana izborne šutnje, vrlo loša.
Kako glasati, nije nevažno pitanje za birače od kojih se očekuje da izađu na izbore! A upravo o toj temi bilo je veoma malo informacija u javnosti..
U DNEVNIKU 3, na HTV1 petak 12. 4. iza 22 sata gost je bio dipl.iur Branko Hrvatin predsjednik Državnog izbornog povjerenstva i uoči izborne šutnje propustio je dati cjelovitu informaciju o načinima glasanja na biračkom mjestu. Predsjednik izbornog povjerenstva na konstataciju novinarke da „ćemo glasati tako da zaokružimo broj izborne liste stranke i na njoj broj ispred imena jednog kandidata“ nije više ništa rekao, tek se sa njenom konstatacijom složio. Kako protumačiti to da nije uzeo riječ i naveo i druge predviđene načine glasanja ?
Zar Branko Hrvatin obnaša dužnost predsjednika Državnog izbornog povjerenstva bez osjećaja odgovornosti i želje da se izbori provedu na najbolji mogući način, da izlaznost na izbore bude najveća moguća?Pravovremena informacija je važan instrument odluke svake osobe. „Ljudi su bića osjećaja, a ne razuma“ , kaže Dal Carnig u svojoj knjizi Psihologiji uspjeha.
Hrvatin je rekao da će se na prve rezultate izbora čekati nešto duže nego obično, jer da se ovoga puta radi o D'Hondtovoj metodi izračuna i da je to nešto kompliciranije, ali ništa drugo nije pojasnio.
Zašto nije rekao da kandidati trebaju dobiti barem 10% ukupnog broja glasova koje je dobila njihova lista? I da će u raspodjeli mandata sudjelovati samo one kandidacijske liste koje dobiju više od 5% svih glasova birača! Da nema tih postotaka ne bi trebalo ni D'Hondtove metode izračuna.
Zašto nije rekao gledateljima, koji su i birači od kojih se očekuje da 14.4. izađu na birališta da na web stranici civilne udruge GONG postoji OPĆI VODIĆ O IZBORIMA ZASTUPNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU, da oni koji žele taj vodič pogledaju i upoznaju se sa svim mogućnostima glasanja. Ta publikacija od samo devet stranica sadrži niz objašnjenja vezana za cijeli tijek održavanja izbora. Zar državni službenik misli da to nikoga ne interesira? Zašto se radi na način da se javnom mnijenju ponudi maksimalnu informacija, umjesto minimuma? Više informacija znači izbor! Zašto glasače držati u neizvjesnosti sve do trenutka dolaska na glasačko mjesto kada će objašnjenje o načinu glasanja morati tražiti od osoblja na glasačkom mjestu? Tko ima koristi od toga da glasačka javnost ne bude pravovremeno i dobro informirana? Zašto se hrvatski građani, birači, tretiraju doslovno kao glasački stroj?
Opći vodič o izborima zastupnika RH u Europski parlament bi trebao transparentno biti dostupan do završetka izbora za EU parlament na web stranici Državnog izbornog povjerenstva i na web stranici Državne uprave. A na tim web stranicama Vodič ne mogu pronaći. Zašto, kada već postoji, već je napisan?

IZ VODIČA O IZBORIMA ZASTUPNIKA REPUBLIKE HRVATSKE U EUROPSKOM PARLAMENTU prenosim pitanja i odgovore, kako je to i u Vodiču, o svim predviđenim načinima glasanja, preferencijskom glasanju, D'Hondtovoj metodi, izbornom pragu.

19. Što je preferencijsko glasanje?
N izborima zastupnika u Europski parlament primjenjivati će se preferencijsko glasanje. Birači će biti u mogućnosti na glasačkom listiću dati svoj glas listi, te istovremeno izraziti svoju preferenciju za jednog kandidata s te liste zaokruživanjem rednog broja ispred imena i prezimena jednog preferiranog kandidata. Glas za pojedinog kandidata naziva se preferirani ili preferencijski glas.

20. Koja je razlika između glasa za kandidacijsku listu i glasa za kandidata?
12 mandata će se najprije razdijeliti kandidacijskim listama proporcionalno broju glasova koje su dobile, prema D'Hondtovoj metodi. Zatim će se mandati unutar lista dodijeliti pojedinačnim kandidatima koji su dobili najviše preferiranih glasova. Da bi njihovi preferirani glasovi vrijedili, kandidati moraju dobiti barem 10% ukupnog broja glasova koje je dobila njihova lista. Ako dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata. Poredak je također odlučujući ako na listi više nema kandidata s više od 10% preferiranih glasova.

21. Mogu li birači dati glas kandidacijskoj listi, ali ne i pojedinačnom kandidatu?
Da, birači imaju mogućnost davanja glasa kandidacijskoj listi bez da zaokruže broj ispred pojedinačnog kandidata unutar liste. Takvi glasovi uzeti će se u obzir pri dodjeljivanju mandata pojedinim listama, a neće imati utjecaja na dodjelu mandata pojedinim kandidatima na listi. Ipak, prednost preferencijskog glasovanja je ta da sami birači biraju kandidate o redoslijedu na kandidacijskoj listi, tj. kandidate koje sami najviše preferiraju.

22.Što ako birač dodijeli glas pojedinačnom kandidatu, ali ne i cijeloj kandidacijskoj listi?
U ovom slučaju listić će se smatrati važećim i brojati će se kao glas za listu na kojoj se nalazi preferirani kandidat i kao preferirani glas za tog pojedinog kandidata.

23. Što ako birač dodijeli glas jednoj kandidacijskoj listi, a preferirani glas kandidatu s druge liste?
U ovom slučaju će se uvažiti glas dan za listu, dok se preferirani glas neće uvažiti.

24.Što ako birač zaokruži više pojedinačnih kandidata na jednoj kandidacijskoj listi?
U ovom slučaju uvažiti će se glas za listu, ali preferirani glas neće vrijediti.

25.Što ako birač zaokruži više pojedinačnih kandidata na više različitih kandidacijskih lista?
1) Ako birač pri tom ne zaokruži niti jednu kandidacijsku listu, glasački listić je nevažeći.
2) Ako birač zaokruži barem jednu kandidacijsku list, glasački listić je važeći i glas će se pribrojiti toj kandidacijskoj listi i onom pojedinačnom kandidatu kojeg je birač zaokružio na toj listi.

26. Što je D'Hondtova metoda?
D'Hondtova metoda je način preračunavanja glasova u mandate. Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka pojedinačna lista dijeli se s brojevima od 1 do 12, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci.od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u Europskom parlamentu osvajaju one liste na kojima se iskaže 12 najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u Europskom parlamentu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među 12 brojčano najvećih rezultata.

27. Koji je izborni prag?
U raspodjeli mandata sudjelovati će samo one kandidacijske liste koje dobiju više od 5% svih glasova birača koji su sudjelovali na izbrima na području Republike Hrvatske, te na biračkim mjestima u inozemstvu.

Kako naći Vodič o izborima za EU parlament? Na stranici GONG-a na slijedeći način:
U google upisati GONG, zatim na toj stranici, naći IZBORNI SUSTAV, ispod kojeg između ostalog piše EUROPSKI (klik na Europski), zatim naći tekst Tko će zastupati interese birača u EU ( klik na njega) pa potkraj teksta je u žutoj boji naslov OPĆI VODIČ O IZBORIMA ZASTUPNIKA RH U EUROPSKOM PARLAMENTU


13.04.2013. u 19:00 • 0 KomentaraPrint#^

petak, 12.04.2013.

*****UTEMELJITELJSKI IZBORI ZA EU PARLAMENT




Image and video hosting by TinyPic


U nedjelju 14. 4. 2013. u Republici Hrvatskoj održati će se izbori za Europski parlament.Iz 28 lista birati će se 12 zastupnika kojima će političko radno mjesto nakon ulaska Hrvatske u EU biti Europski parlamet.

Što je Europski parlament i koja će biti uloga naših zastupnika izabranih od hrvatskih birača?

Europski parlament je jedino tijelo Europske unije kojim se izravno upravlja. Sada, iz 27 zemalja članica Parlament ima 754 člana, a nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 1.srpnja 2013. EU parlament će imati 766 zastupnika.Predsjednik Europskog parlamenta je Martin Schulz.Stupanjem Lisabonskog ugovora na snagu 1.12.2009. godine Europski parlament ima ovlasti odlučivati o cjelokupnom proračunu EU-a, zajedno s Vijećem Europske unije. Parlamentarni zastupnici ima zadnju riječ. Najveći dio rada Parlamenta obavlja se u specijaliziranim odborima koji pripremaju izvještaje o kojima se glasuje na plenarnim sjednicama. Lisabonski ugovor učvrstio je zakonodavnu poziciju Europskog parlamenta. Uvrstio je 40 novih područja u proceduru suodlučivanja. Prema toj proceduri, Parlament ima ista prava kao i Vijeće. Ta područja obuhvaćaju poljoprivredu, sigurnost energije, imigraciju, pravosuđe, unutarnje poslove, strukturne fondove i zdravstvo. Više se ne provodi politika obveznih i neobveznih pa zato parlament dobiva važnu ulogu u određivanju proračuna. Europski parlament igra aktivnu ulogu u pisanju legislative koja je okvir za funkcioniranje života građana a to su, zaštita okoliša, prava potrošača, promet i slobodno kretanje radnika, kapitala i roba.Parlamentarni dokumenti objavljuju se na svim službenim jezicima EU-a. Svaki član Europskog parlamenta ima pravo govoriti na bilo kom službenom jeziku koji odabere.
Više ovlasti znači više odgovornosti. S tim većim zakonodavnim ovlastima, odluke Parlamenta imaju velikog utjecaja na europsku svakodnevnicu. Parlament u svojim aktivnostima poštuje i temeljna prava građana EU-a, u skladu s Poveljom o temeljnim pravima sadržanom u Lisabonskom ugovoru.
Od stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, rezultati izbora za Europski parlament izravno su povezani s izborom kandidata za predsjednika Europske komisije. Da bi cijela Komisija i visoki predstavnik Unije za vanjske poslove stupili na dužnost, potrebno je odobrenje Parlamenta. Lisabonski ugovor daje Parlamentu novo pravo - pravo predlaganja promjene Ugovora.

Dr. ANĐELKO MILARDOVIĆ

UTEMELJITELJSKI IZBORI ZA EU PARLAMENT

O izbornoj kampanji, Europskoj uniji i ulasku Hrvatske u EU kraće sam razgovarala s dr.Anđelkom Milardovićem, politologom, prof. političkih znanosti u naslovnom zvanju. Dr. Milardović je znanstveni savjetnik u trajnom zvanju u Institutu za migracije i narodnosti, utemeljitelj i voditelj Centra za politološka istraživanja 2001.,2002., godine utemeljitelj Instituta za Europske globalizacijske studije kao udruge civilnog društva prof. na Sveučilištu u Zagrebu, desetak godina na sveučilištu u Dubrovniku, u Osijeku na pozdiplomskom studiju, Visokoj školi za računarstvo i na Medijskom sveučilištu u Koprivnici. Ima objavljenih dvadesetak naslova knjiga, izdavača Centra za politološka istraživanja u nakladi Pan Liber. Priprema zbornik radova Demokracija i post demokracija.

- Koliko traje mandat europskog parlamentarnog zastupnika?

-Prvi izbori za EU parlament održani su 1979. a , aktualno razdoblje traje od 2009 do 2014.Redovni parlamentarni izbori će se u EU održati 2014. godine, tada će se po svim zemljama EU provesti izborni postupak, pa i u RH. Zato se uoči ulaska zemlje održavaju izbori za EU parlament. Tako da su ovi izbori 14. 4. u Hrvatskoj za EU parlament prvi utemeljiteljski izbori. Zastupnici koji će biti izabrani sada za EU parlament biti će u skraćenom, privremenom mandatu, oko godinu dana. Demokracija, kada se bira za EU parlament je predstavnička, kao što je predstavnička demokracija na razini svih članica Unije.

- Imaju li ovaj izborni sustav kakav će biti primijenjen na prvim izborima za europski parlament u Hrvatskoj, da se na listi biraju i stranka i zastunik, i ostakle članice EU ?
Da,radi se o preferencijalnom izbornom sustavu. Građani imaju dvije mogućnosti: glasovati za stranku i za osobu. Model je nešto liberalniji nego kod nas, što nema mogućnosti kod redovnih izbora za parlament, da glasač bira kandidata poimenično.

- Broj zastupnika zemalja članica je različit. Zašto?
Broj zastupnika u Europskom parlamentu razmjeran je broju stanovnika zemalja članica. Zemlje sa većim brojem stanovnika imaju više parlamentaraca. Tako Njemačka ima 99 zastupnika ,Francuska 74, Švedska 20 Malta, 6, Slovenija 8 , Litva i Irska po 12 , koliko će imati i Hrvatska. Izlaznost na izbore od prvih utemeljiteljskih izbora EU 1979. do 2009. je varirala između 61 i 62 %, na prvim do 42% na izborima 2009. godine To je aritmetička sredina u svim zemljama od 1979. do 2009. u srazmjeru sa proširenjem.

- Zašto predizborna kampanja za europski parlament prolazi u velikoj tišini?
Da, predizborna kampanja za utemeljiteljske izbore, odvija se u nekoj tajnosti, kao da neke ilegalne organizacije spremaju nešto tajno. Međutim, obilježje kampanje nije šutnja, već buka. Nema plakata, nema pozivanja ni na kakve predizborne skupove. U političko marketinškom smislu najbolja je strategija ne poticanje. Ideja je u konceptu minimalne mobilizacije birača, jer što bude manja izlaznost biti će veća šansa za dvije koalicije stranaka HDZ i SDP. Birokrati su se navikli na te dvije sestrinske stranke, na taj dvojac HDZ, SDP i u tom smislu imaju pouzdane partnere s kojima će i dalje uspješno surađivati jer teško da će se pojaviti netko tko već nije u velikoj igri.

-Što je EU, osim što je politička tvorevina?
EU je labava konfederacija, sa nekim zagovorima da bi jedan dan mogla postati federacija , jedan potpuno labavi sustav, koji nema svoju vojsku, nema svoju policiju, nema svoju jedinstvenu vanjsku politiku, premda postoji okvir, ali opet svaka zemlja vodi svoju vanjsku politiku. To je jedan balans interesa između nacionalnog interesa i interesa u Uniji. Cijela priča oko EU je više integracija, manje integracija. Ako se ide prema - manje integracija - ili ovoliko koliko ih ima, onda je to najbliže modelu labave konfederacije. A u Europskom parlamentu Euro federalisti zagovaraju više integracija i u konačnici oni vide Europu poput Sjedinjenih Američkih Država. Političarima koji idu u EU parlament treba postaviti pitanje, što će oni učiniti da ovu zemlju podignu, odnosno da je otklone od praga siromaštva. Njemački Zavod za statistiku je nedavno objavio podatak da je Hrvatska peta zemlja po siromaštvu u EU.Ako je peta zemlja, dokaz je to da je ona sustavno uništavana. I mi jednostavno ulazimo u taj elitni klub sa vrećicom i štapom preko leđa. To je najgore jednom društvu što se može dogoditi u smislu dostojanstva. To nije nacionalizam to je antropološko pitanje dostojanstva čovjeka, da kada negdje idete da budete lijepo dotjerani, da taj čovjek bude zadovoljan, da je egzistencijalno siguran ili osiguran i to je neki ljudski limit. Ne aludiram ovdje na naciju kao okvir, već na nas kao građane, koji nemamo ništa protiv što ulazimo u EU , ali pitanje je kako ulazimo.To je najveća primjedba političkoj oligarhiji koja je zemlju dovela do prosjačkog štapa.




12.04.2013. u 15:30 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 11.04.2013.

TRIBINA U KRIŽEVCIMA



KAKO PREHRANITI HRVATSKU


Ogranak Matice Hrvatske u Križevcima organizira tribinu pod imenom Kako prehraniti Hrvatsku.
Objavljujem oglas!


Image and video hosting by TinyPic

11.04.2013. u 04:02 • 0 KomentaraPrint#^

srijeda, 10.04.2013.

VINO PROŠEK ĆE PROMIJENITI IME!



TIHOMIR JAKOVINA:

ONI KOJI SU PREGOVARALI TREBALI SU
PRIPREMITI NIZ SEGMENATA PREHRAMBENE
I PRERAĐIVAČKE INDUSTRIJE !


U posljednjih mjesec dana često se izgovarala riječ Prošek, ime vina koje se proizvodi u srednjoj i južnoj Dalmaciji. Govorilo se da se Prošek neće moći prodavati na tržištu EU. Nije nepoznato da je Prosecc zaštićeno ime talijanskog vina. Što su u slučaju hrvatskog Prošeka radili hrvatski pregovarači, nametnulo se pitanje?
I odakle je sada iznenada krenula informacija o Prošeku? A odgovor je - sa web stranice Ministarstva poljoprivrede - rekao je u emisiji „ A sada Vlada“ ministar Tihomir Jakovina koja je emitirana na prvom programu Radio Zagreba 10.4. od 8-8,30 sati. Emisiju je vodila novinarka Elijana Čangrlić. Ministar Jakovina koji je bio gost u emisiji rekao je što se i kako s imenom Prošek događalo . ….
Prenosim razgovor s ministrom Jakovinom koji se odnosi na vino Prošek.
Citiram:
Novinarka Čangrlić: Slučaj Prošek, kako će prema Vama završiti, nakon svega što se događalo, evo jučer iz Italije, kako da smo ih podsjetili da bi i to mogli napraviti, stiže najava moguće tužbe.
(Op.a. Tužbu je najavio talijanski ministar poljoprivrede, ako Hrvatska na europsko tržište
izađe s vinom Prošek)

- Ministar Jakovina „ Ponekad se ponašamo kao da ne znamo ili nismo znali da ulazimo u EU. To nije nešto što smo saznali ili pregovarali ili dogovarali šest mjeseci. To je dug proces koji traje još od 2003. godine. Pregovaračka stajališta za poglavlje 11 Poljoprivreda su na bivšoj vladi RH. Pozicije su složene još 2008. godine. I Pregovori su u više navrata blokirani, stajali . Ostalo se točno znalo već u samim pregovorima i 2009 i 2010. godine, 2011. kada smo zatvorili poglavlje 11, da se Prošek desertno vino koje ima izuzetnu kvalitetu i tradiciju same proizvodnje, ne tako velike količine, 100.000 litara u vrijednosti same proizvodnje oko tri milijuna, neće i ne nalaziti na listi tradicionalnih naziva vina, i da ga kao takvog nećemo moći prodavati po ulasku u EU. Nažalost gospodin Božić koji je vodio pregovore i gospodin Pavić koji je bio glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, nisu o tome tada govorili i rekli da će naši proizvođači tog odličnog vina biti u situaciji da neće moći prodavati Prošek nakon 1.7 pod tim nazivom, zbog sličnosti s Prossekom. To je bio uvjet Talijanske vlade da se u pregovorima završi poglavlje i da se skine taj tradicionalni naziv. Ono što se može napraviti, što i radimo je pokretanje postupka zaštite izvornosti. Ono što smo napravili je okupili smo sve proizvođače Prošeka jer od njih mora krenuti inicijativa za pokretanje postupka zaštite. I napraviti ćemo sve da već 2.7. budemo spremni podnijeti zahtjev da zaštitu. Prošek će se moći dalje proizvoditi, ali se neće moći prodavati pod tim nazivom. Ono što je bilo sporno i na što smo reagirali, što na žalost djelatnici i službenici u samom Ministarstvu nisu bili od svojih kolega koji su pregovarali…

Novinarka: - Da li je tu riječ o elementarnom neznanju?

Jakovina: - Elementarno neznanje i loša komunikacija u sustavu ljudi koji su pregovarali i nisu to podijelili, odnosno prenijeli informacije ljudima u sustavu. Djelatnici ministarstva koji su prijašnjih dana išli sa priopćenjem koje nije netočno, ono je suštinski točno, dijelom je ishitreno, možda i ne dobro organizirano i zbog toga će snositi određenu odgovornost jer nije prošlo proceduru koju je trebalo da bude na neki način i čekirano i potvrđeno od pomoćnika koji vodi tu upravu, i da ja kao resorni ministar ga vidim prije nego se objavi na web stranicama, ali ti ljudi nisu imali dostatnu informaciju. Na žalost nismo iskoristili priliku, oni koji su pregovarali, oni koji su trebali već onda pripremiti u nizu segmenata našu prehrambenu i prerađivačku industriju na ono što nas čeka iza 1.7.2013. ..

Novinarka: Hoće li taj netko dobiti otkaz?
Jakovina: Ne mogu govoriti o otkazima, to su kategorije lakše povrede službene dužnosti, ali će konzekvence biti. Nije bila velika greška i nije došlo do obmanjivanja javnosti. Ali smo napravili na neki način jako dobru reklamu.Sedam ili 10 dana se strašno puno govorilo o Prošeku desertnom vinu i sami proizvođači su svjesni informacije jer su stručne službe odradile sada sve ono što su trebale, priprema se sva dokumentacija koja bi trebala za pokretanje postupka zaštite oznake izvornosti i to ćemo napraviti. Nažalost vrijeme da se to napravi je potrošeno puno prije nego što sam ja počeo voditi Ministarstvo, a onda su najveći kritičari oni koji su davno prije to trebali raditi.

Novinarka: Pratiti ćemo što će se tu događati. I prijetnja je Talijanske tužbe , kao da smo ih sa cijelim ovim slučajem upravo, možemo reći i svojevrsnom blamažam, podsjetili da im možda i to stoji na raspolaganju.“ kraj citata


PROŠEK Ime vina PROŠEK dolazi od talijanskog Prosecco što znači prosušen. Odabrano grožđe od sorti bogdanuše, vugave i maraštine se najprije suši, a zatim gnječi i preša te se dobije mošt sa visokim postotkom šećera koji vrije u alkoholu jačine oko 15 vol %. Prošek najčešće sadrži 15-16% alkohola, tamnožute je boje, odličnog bukea, naglašeno sladak, izvanredno pun i zaokružen. Pije se kao aperitiv dobro ohlađen.




10.04.2013. u 15:07 • 0 KomentaraPrint#^

četvrtak, 04.04.2013.

O JAVNOJ NABAVI DOSTUPNI SU ČINJENIČNI PODACI !



U BAZI PODATAKA 2 244
HRVATSKA POLITIČARA


Civilna udruga PARTNERSTVO ZA DRUŠTVENI RAZVOJ predstavila je u četvrtak 4.4. u Zagrebu rezultate projekta Antikorupcijske mjere u provedbi politika javne nabave kojem je svrha izgradnja mjera sprečavanje korupcije u
javnoj nabavi.
Tema javne nabave podjednako je kao informacija važna za široko javno mnijenje i sve interesne skupine – bez obzira na uži interes ili specijalnost.
Radi se o alatu koji je namijenjen svima koji imaju računalo i internet vezu. Na adresi www.inegrityobservers.eu mogu se vidjeti ugovori, u realnom vremenu , od 1.1. 2012. koje je potpisalo bilo koje tijelo javne vlasti s javnim poduzećem u Hrvatskoj. Podaci iz domene Javne nabave na ovaj su način postali potpuno transparentni jer su na portalu i web adresi sređeni tako da imaju svoj smisao. Izvršni direktor „Partnerstva za društveni razvoj“ Munir Podumljak kaže da je ova baza podataka najnapredniji alat te vrste u Europi.Portal prezentira podatke za korisnike, skraćuje vrijeme pretraživanja i daje smisao tim podacima, tako što ti podaci postaju smislena informacija. Na taj način podaci postaju transparentni „
Važno je to da portal svakoga dana ima svježe podatke koji su identični prethodno poduzetom činjeničnom stanju pravnih osoba koje su ušle u posao Javne nabave.


Kako se pretražuje? Na www.integrityobservers.eu potrebno je registrirati se, a potom pretraživati prema NARUČITELJU, prema PONUDITELJU, može se pretraživati i prema OIB broju, a posljednja novost na portalu INTEGRITYOBSERVERS.EU je, kao je rekao direktor Podumljak pretraživanje prema DUŽNOSNIKU, upisivanjem imena i prezimena hrvatskog političara. Političara je u bazi podataka 2244, upisane su njihove imovinske kartice i tvrtke. Direktor Munir Podumljak je rekao da će se nakon 1. srpnja na portalu moći pratiti i ugovori koji su povezani s ugovorima EU.

Image and video hosting by TinyPic
Munir Podumljak izvršni direktor civilne udruge Partnerstvo za društveni razvoj
Fotka: M.Zouhar Zec
Čemu sve služi javna nabava?: „Osnovna zadaća javne nabave je osigurati najbolju uslugu odnosno učinak javnih politika za građane države u kojoj se javna nabava provodi.Ona je jedan strateški instrument. Svrha javne nabave nije štednja. Svrha javne nabave je da za količinu novca koji je netko namijenio za javnu nabavu, dobije najkvalitetniju uslugu. Iz tog razloga kriterij najniže cijene je najčešće koruptivni kriterij. Jer ako hoćemo doista razvijati ovo društvo onda moramo uzimati najkvalitetniju uslugu kroz izvedbu radova, a ne naj jefntiniju „ kaže direktor Podumljak, te nastavlja „ Javna nabava mora biti dostupna javnom nadzoru ako se financira iz javnog izvora, dakle državnog proračuna, više od 50%. Međutim, zašto mora podlijegati nadzoru? Zato što javna nabava iznosi ukupno oko 15 milijardi kuna godišnje. A to je veliki novac i građani imaju pravo znati kako i tko taj novac troši. Tu se istovremeno radi o 30 000 različitih postupaka od kojih svaki ima 50 dokumenata, a to je 300 000 dokumenata godišnje.Ni jedno tijelo javne vlasti ne može samo iskontrolirati svu tu količinu podataka, zato s jedne strane ova baza podataka, a s druge strane građani korisnici te baze i to će pomoći da se utvrde anomalije u javnoj nabavi i da budu sankcionirane“ rekao je Podumljak.

Ovaj projekt rađen je u partnerstvu sa Nicolaas Witsen Fondation iz Nizozemske, sa Udrugom općina RH i kao podrškom Upravom za javnu nabavu s kojom civilna udruga već 10 godina radi na različitim zakonskim rješenjima koja bi omogučila ovakve baze.
Udruga je do sada provela više od 40 projekata, a financirana od strane EU. Bila je lider u više od 10 regionalnih i međunarodnih projekata.Organizacija civilnog društva Partnerstvo za društveni razvoj, prema riječima direktora Podumljaka, sudjeluje u programu FG7 koji je znanstveni program. Radi na istraživanju o korupciji njenom razumijevanju i utjecaju na svakodnevni život zajedno sa drugih 20 instituta i sveučilišta a trajanje projekta je šest godina.

Image and video hosting by TinyPic
S lijeva; Harrie van Boxmeer, Vesna Lendić Kasalo, Zdenko Duka,Mladen Ivanović,
Dalija Orešković,Numir Podumljak, Darija Duždević, Nina Čulina

Završnoj konferenciji projekta Antikorupcijske mjere u provedbi politika javne nabave prisustvovalo je pedesetak predstavnika lokalnih zajednica RH, te petnaestak sudionika konferencije i to Zdenko Duka predsjednik HND-a, te predstavnici ministarstva Tomislav Mičetić glavni tajnik Ministarstva uprave, Dalija Orešković predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Nina Čulina voditeljica uprave za sustav javne nabave Ministarstva gospodarstva, Darija Duždević članica izvršne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Teja Kolar pomoćnica ministra za javnu nabavu Ministarstva gospodarstva, Mladen Ivanović izvršni direktor Udruge općina u RH, Harrie van Boxmeer zamjenik direktora Nicolaas Witsen Foundation, Luigi Barile šef odjela jačanje institucija i socijalna kohezija Delegacije Europske unije u RH, Vesna Lendić Kasalo zamjenica ravnatelja Ureda za udruge i Natša Mikuš Žigman ravnateljica Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU.
Primjere analize podataka, što može koristiti u istraživačkom radu, u analizi nekih slučajeva na primjeru lokalne zajednice pokazale su u Ružica Mandić kordinatorica Udrge žena Vukovar, Aleksandar Kojić kordinator Projekta građanskih prava iz Siska, Marina Kolar izvršna direktorica udruge Zora i Branka Čop projektna asistentica Cenzura Plus.


Image and video hosting by TinyPic
Margareta Zouhar Zec, novinarka, autorica bloga AgroPolitika


04.04.2013. u 23:46 • 0 KomentaraPrint#^

< travanj, 2013 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

Travanj 2024 (25)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv



Komentari da/ne?

Opis bloga AgroPolitika

Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU


----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.


GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853
ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.


Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836

Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.

Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.

Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200


Dana 1. 1. 2017. godine:

broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747




S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.

Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.

Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .

NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec



Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr

----------------------------------------

Linkovi

MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja

MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva


BROJAČ PREGLEDA

page visitor counter
who is online counter blog counter

BROJAČ POSJETA

page visitor counter
who is online counter blog counter