AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
četvrtak, 26.09.2013.
19. MEĐUNARODNI SAJAM U BIZOVAČKIM TOPLICAMA!
SAJAM ZA CIJELU OBITELJ
Prema informacijama s konferencije za novinare kojoj je smisao bio najaviti predstojeći Sajam , organizator tvrtka Katava d.o.o. u svom izvješću navodi da će se u kompleksu hotela Bizovačke toplice u Osječko baranjskoj županiji od 27. -29. rujna održati 19. Međunarodni sajam poljoprivrede, prehrane, hortikulture, ekologije, lova, ribolova, seoskog turizma i obnovljivih izvora energije AGRO ZEMLJA – poljoprivredni sajam sa srcem.
Na sajmu će se prvi puta predstaviti Udruga prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH. Program pod nazivom „Festival kukuruza sajma Agro Zemlja“ započeo je prošle godine s natjecateljskim programom za posjetitelje. Festival ima četiri tvrtke koje na hrvatskom tržištu prodaju hibride kukuruza, a one su : poljoprivredni institut Osijek, Syngenta Agro, KWS i RWA. Na temelju procjene prinosa kukuruza, koji se nalazi na pokusnom polju na ulazu u Bizovac posjetitelji sajma mogu biti sudionici nagradne igre.
Organizator sajma poziva i djecu osnovnih škola da sudjeluju u Likovnoj radionici – koja ove godine za temu ima - suncokret.
Lovci lovačkog saveza Osječko baranjske županije i Lovnog ureda Valpovo prirediti će tradicionalno takmičenje u kuhanju lovačkog čobanca. Biti će priređena izložba trofeja divljači stečenih u zajedničkom lovištu kojim gospodare.
Za nedjelju 29. predviđena je 8. stočarska izložba. Održati će se i 6. bambino kup u kojem će sudjelovati djeca obiteljskih gospodarstava koje imaju telad.
Na sajmu će biti sajamska akcijska prodaja s brojnih OPG-a i to prehrambenih proizvoda, mesnih delicija, voća, slastica i pića. Na nekoliko štandova posjetitelji će moći dobiti informacije o isplativosti ulaganja u sustave za navodnjavanje. Tvrtka Šafram, najpoznatija po začinskoj paprici na Sajmu će zainteresiranim poljoprivrednim proizvođačima nuditi mogućnost kooperanstke proizvodnje.
Svaki posjetitelj s kupljenom ulaznicom Bizovačkog sajma u petak 27. rujna primiti će i poklon – kilogram šećera virovitičke šećerane ili vrećicu čipsa koja će biti poklon tvrtke Kanaan .
I ove godine organizator želi da 19. Međunarodni Bizovački sajam bude SAJAM ZA CIJELU OBITERLJ .
ponedjeljak, 23.09.2013.
HRVATSKA JE JEDINA ČLANICA EU SA REGISTRIRANOM HALAL NORMOM!
HALAL ĆE IMATI GOSPODARSKE UČINKE!
U Islamskom centru u Zagrebu 19. rujna održan je radni sastanak nekoliko predstavnika državne uprave i državnih institucija s rukovoditeljem centra za certificiranje halal kvalitete bacc.san. ing. Aldinom Dugonjićem i predsjednikom Uprave Centra Nerminom Merđanovićem. Ideja sastanka je bila osnivanje radne grupe za stvaranje halal tržišta u Hrvatskoj. Sastanku su bili nazočni: iz Ministarstvo gospodarstva Senada Durrigl i Mirela Leko, iz Ministarstva poduzetništva mr.sc. Jasminka Keser, iz ministarstvo poljoprivrede nazočni su bili dr. sc. Sanja Kolarić Kravar, i mr.sc. Juraj Orenda, iz Državnog ureda za trgovačku politiku Nina Berić, iz Hvatske poljoprivredne komore Tajana Radić, iz Agencije za investicije i konkurentnost Melida Ivković , iz Hrvatske gospodarske komore Zoran Radan te iz Ministarstvo vanjskih poslova Darija Sinjeri. Sve su pozvane predstavnice držane uprave i institucija podržale ideju od važnog gospodarskog značaja za stvaranje halal tržišta, što je namijenjeno muslimanima koji su sljedbenici religije islama. Nakon iznošenja pojedinačnih mišljenja kako raditi dogovoreno je da se svaki od predstvnika pismeno – sa stajališta institucije u kojoj radi – predloži što može i kako činiti za zajednički cilj, koji je izrada strategije za osvajanje halal tržišta u Hrvatskoj kako bi se sinhroniziranim aktivnostima svi značajnije uključili u tokove rastućeg tržišta na kome je RH zanemarivo malo prisutna.
Radni sastanak predstavnika državne uprave i državnih institucija u Islamskom centru s rukovoditeljem centra za certificiranje halal kvalitete bacc.san. ing. Aldinom Dugonjićem i predsjednikom Uprave Centra Nerminom Merđanovićem.
HRVATSKA JE JEDINA ČLANICA EU SA REGISTRIRANOM
HALAL NORMOM
Što je halal, što sve može biti halal, koliko tržišta zauzima, o normi za halal tržište koja je registrirana u hrvatskom zavodu za norme, a žele je i druge zemlje, razgovaram s Alenom Dugonjićem bacc.san.ing. koji je rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj, sa sjedištem u Islamskom centru u Zagrebu.
Što znaći halal?
Halal je arapska riječ koja se nigdje u svijetu ne prevodi. Halal znači nešto što je dozvoljeno prema islamskim zakonima.Halal podrazumijeva jedan cjelokupan stil življenja za muslimane i muslimanke, od rođenja pa do smrti. Hallal ima niz svojih prednosti; to je zaštita ljudskoga zdravlja, jer svevišnji Bog nama jedino može propisati ono što je dobro za čovjeka. Halal je danas u Republici Hrvatskoj registriran kao društvena norma prema tehničkim karakteristikama kako bi se pojedini proizvodni procesi, oni koji se mogu, mogli ceretificirati. Halal ima dakle svoje prednosti a to je dodatna kvaliteta, dodatna sigurnost, halal nikoga ne izuzima, niti jednu religijsku pripadnost niti način prehrane. Halal je prisutan globalno i s halalom se po pitanju certificiranja može izaći na nova tržišta zajedničkom akcijom i zato smo mi danas sazvali sve institucije koje smo smatrali da su potrebne. Tako želimo napraviti zajedničku strategiju i izaći na nova tržišta na kojima smo malo ili gotovo nikako prisutni.
Kolika je vrijednost tog tržišta na kojem sada niste prisutni, odnosno RH je vrlo malo prisutna ?
Prema procjenama određenih organizacija koje se bave statistikama halal tržište prehrambene industrije se procjenjuje na 635 milijardi američkih dolara, raste zadnjih godina 10-20%, a u idućih 4-5 godina je predviđen rast od 40%. Važno je da imamo jednu europsku politiku koje samo sada dio, da je tržište EU procijenjeno na 66 milijardi američkih dolara, da je velika mogućnost naših kompanija prisustvovati tržištu EU, jer smo mi jedina zemlja članica, govorim o Republici Hrvatskoj, koja ima službeno registriranu normu. Dakle tu imamo niz komparativnih prednosti koje trebamo iskoristiti.
Kako je došlo do registracije te norme?
Do registracije norme je došlo jer se vidjela potreba izlaska na norma tržišta. Islamska organizacija je osnovala instituciju koja će se time baviti. Napravljena je norma s grupom stručnjaka koja je trebala sudjelovati u tome da bi ona bila po svim tehničkim karakteristikama potvrđena od najvišeg vjerskog islamskog autoriteta što u Republici Hrvatskoj postoji, muftija, koji je potvrdio da je to sa islamskog stajališta u redu. S druge strane su stručnjaci za normizaciju rekli da je u redu i mi smo registrirani u hrvatskom Zavodu za norme. Ona svoje korijene vuče iz BIH gdje je na ovaj način osmišljena, a mi smo onda poduzeli korake da Hrvatski zavod za norme preuzme norme iz institucija za normizaciju Bosne i Hercegovine. Promovirajući to na način kako sam rekao, a mi smo jedina zemlja članica, sada imamo zahtjev iz određenih europskih zemalja da im se dostavi norma. Trenutno je ona u prevođenju na engleski jezik i vrlo brzo će ona biti kao takva dostupna u Hrvatskom zavodu za norme.
Drugim riječima vi odnosno zajednica muslimana u Hrvatskoj sada imate nešto što drugi nemaju! Do toga je došlo realnošću i dalekovidnošću osoba u Islamskom centru, ali i činjenicom, da je već 1916. Hrvatska u tadašnejm državnom ustroju, priznala vjeru islam!?
Mi imamo niz komparativnih prednosti između ostalih zemalja koje dosta rade s ovim halal tržištem koje spominjem. Prvo je da je 1916. Hrvatska institucionalno priznala vjeru islam. Godine 2002. je potpisan ugovor Mešihata islamske zajednice u Hrvatskoj sa Vladom Republike Hrvatske u svim pravima i kao dio ovoga društva mi smo ovdje da pridonosimo boljitku ovoga društva. Ovo je jedan od najboljih načina, ovo je direktan utjecaj na jačanje konkurentnosti gospodarstva, hrvatski izvoz, investicije, a svakako tu je sada poveznica halal turizma tj. kao stvaranje Hrvatske kao halal friendly destination upravo ovim preduvjetima koje sam govorio. Tu je sada stvar razumijevanja ugostitelja i hotelijera da se oni odluče, da razumiju, a prema tome da se i certificiraju i da nastave na onim tržištima, gdje nema ni dolaska gostiju, ima tek individualnih dolazaka. Međutim, ako vi niste sigurni što konzumirate onda nastaje jedan vakum prostor. A ovim certifikatom gostu kažete zapravo da je on dobrodošao.
Hoćete reći da je trenutak da se u halal normi počnu ostvarivati značajni gospodarski učinici?
Pokušavamo preventivno proaktivno djelovati. A norma djeluje tako. Vidite sada ovih dana se govori o Indonezijskom izaslanstvu koje je došlo u Republiku Hrvatsku. Već sada se određene kompanije koje imaju tu dalekovidnost javljaju, od restorana i hotela, da bi željeli hahal certifikat jer vide mogućnost. Ako se kupi avio kompanija vi znadete što to sve prati od jednog ceteringa, puno putnika, za RH se sve više čuje. Međutim tu je cijeli mehanizam koji to treba pratiti i to se sve više prepoznaje.
S lijeva: Predsjednik Uprave Centra Nermin Merđanović i gospodin Aladin Dugonjić, moj sugovornik, rukovoditelj Centra za certificiranje halal kvalitete Islamske zajednice u Hrvatskoj
Što konkretno halal norma u prehrani ne podržava?
Norma kao takva vrlo jasno definira, najčešće se govori o svinjetini jer ona je u ovom području prisutna i najviše se konzumira, tu su zabranjene žabe, određeni puževi, magarci, od divljači zabranjen je vepar, a od onog što nije prisutno na našem tržištu je lav, tigar, od onog što je namirnica u Kini i Japanu a je zabranjeno, to su žohari, razni insekti. No kada se uzme u obzir naša gastronomija, manje-više sve su stvari dozvoljene. Naprimjer kod pripravljanja rižota u koji obično ide vino, vino nije dozvoljena namirnica, ili kada se radi namirnica u koju ide svinjska želatina, može se koristiti goveđa želatina. Dakle, tu je sada stvar alternative. I tu sada nije potrebno mijenjati namirnicu, već koristiti sastojke koji su dozvoljeni.
Kako se halal norma primjenjuje u turizmu, konkretno u uređenju hotelskih soba?
Što se tiče turizma, tu se većinom bavimo ugostiteljima, a sada imamo zahtjev i turističkih agencija. Međutim agencije su na čekanju. Mi imamo trenutno Zagreb. Na Jadranu imamo trenutno dva hotela certificirana u Baškoj. Sada je potrebno više certificirati i to s udrugom poslodavaca nastojimo. Kod hotela to podrazumijeva da bude prilagođen proces nabave, pripreme i posluživanja halal, što podrazumijeva da onemogući da ne dođe do kontaminacije sa nedozvoljenim namirnicama. Kroz naručivanje danas je na raspolaganju 45 poduzeća koja imaju halal i tu mi zapravo doprinosimo onome da zelena Hrvatska opskrbljuje plavu Hrvatsku, na taj način da se uvjetuje da ima halal certifikat. Bez toga on ga ne može dobiti. To su mali iskoraci, nisu neke količine, ali iz dana u dan se svakako povećavaju. Kod pripreme hrane nije moguće miješati kruške i jabuke, što bi se reklo, mada već prema svim onim standardima koje ima HACAP sustav praktički to je definirano. Naprimjer daska za rezanje, noževi, skladištenje, sve se to uredno razdvaja.Znak halal se stavlja kod jela koja se mogu konzumirati.
Što se tiče soba osiguravaju se namijenjeni predmeti za molitvu. Jer svaki musliman, gdje god na zemaljskoj kugli da se nalazio, on je dužan izvršavati pet svojih dnevnih molitvi u točno propisano vrijeme zato njemu hotelijer u sobi osigurava slijedeće; označava mu jugoistok što je smjer okretanja za vrijeme izvršavanja molitve sa jednom strelicom na kojoj piše kibla, osigurava mu serdžadu što je jedan mali molitveni tepih, osigurava mu vahtiju, to je plan u kome je točno propisano vrijeme poglavito za one goste koji dolaze iz zemalja gdje je velika vremenska razlika. U sobi nema alkohola nema slika sa nekakvim licima, što je u islamu zabranjeno, ima jedan tespih što je slično krunici. Nema potrebe za nekakvim dodatnim investiranjem. Znači gost je došao ugostitelj to može staviti i može se povući. I zato mi educiramo cjelokupno osoblje od percepcije do sobe. Svi moraju znati što je halal zašto to netko zahtijeva i naravno mi to kontroliramo, nenajavljeno i najavljeno. Mi i proizvode kupujemo gotove i radimo laboratorijsku analizu bez znanja tvrtke. Mi se naravno možemo pojaviti i u firmi jer halal mora biti 100%, ne može biti 98% i tu se zahtijeva maksimalna ozbiljnost. A naravno slijede i penali, ako to izađe iz okvira onoga kako je standard propisao.
Prihvaćanje norme hahal je dobrovoljno, no međutim, ako se uđe u igru, onda su pravila jasna.
Što sve može biti halal?
U halal se podrazumijeva hrana, predmeti opće uporabe, lijekovi. kozmetika. Ako hotelski prostor ima welnes, masaže moraju biti organizirane tako da razdvajaju muškarce od žena i da žene masiraju žene, kao i muškarci muškarce. Sve se zapravo može podrazumijevati pod halal. Ono što se kosi sa nekim moralnim vrijednostima ne provoditi se. Isto je kod marketinga, znak se ne može koristiti u nedozvoljene svrhe. Sok naprimjer može biti halal, ali znak ne može biti korišten u marketinške svrhe.Iznenadili biste se što se sve može naći u jednoj čokoladi, u jednom deterđentu. Znači sve se mora certificirati. Samo riba je hahal po sebi, Međutim sve je više pokazatelja danas da je riba zagađena i potrebno je i ribu kontrolirati i certificirati. Sve što nema znaka halal, musliman koji prakticira vjeru islam ne konzumira i ne koristi. Od Vindije ima 1250 proizvoda koji nosi znak halal što kupac pri kupnji može vidjeti.
Znak halal. Halal je islamska riječ koja se nigdije u svijetu ne prevodi. Halal znači " nešto što je dozvoljeno" prema islamskim zakonima.
srijeda, 18.09.2013.
ZABORAVLJENA INDUSTRIJSKA BILJKA
OPOJNA I VIŠESTRUKO KORISNA KONOPLJA
Događaj pod imenom MYSTIC 4. međunarodni sajam alternative, zdravog života i graničnih područja znanosti koji će se 22.9 održati na Zagrebačkom velesajmu u cijelosti je posvećen biljki konoplji. Zašto je konoplja toliko zanimljiva i važna? To pitanje potaklo me da na Agronomskom fakultetu potražim dr.Milana Pospišila redovnog profesora u trajnom zvanju predavača modula Industrijsko bilje u okviru kojeg studentima predaje gradivo o konoplji.
Evo razgovora s prof. dr. Pospišilom:
Kakav status konoplja danas službeno ima u Hrvatskoj?
Status konoplje je reguliran Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu (NN br 18/2012) U tom Pravilniku je jedan upitnik koji svaki proizvođač mora ispuniti, javiti se u Ministarstvo poljoprivrede, tamo odgovori na određena pitanja. Ključno je pitanje što će biti od konoplje, da li će je preraditi, on ili netko drugi, odnosno tko će je otkupiti. Drugi zakon je Zakon o suzbijanju zloupotrebe opojnih droga NN 107/2001. Sada imamo nekoliko dopuna tog Zakona.Prema tom zakonu proizvođač konoplje mora obavijestiti policiju da će na toj i toj lokaciji i površini uzgajati konoplju u tu i tu nakanu. Policija ima pravo doći kod svakoga uzgajivača i vidjeti nasad i dokumentaciju. Ako se konoplja zlouporabi- vlasnik ponovo mora obavijestiti policiju.
Zašto je konoplja pod takvom prismotrom?
Konoplja je oduvijek bila regulirana Zakonom ali to je zloupotrebljeno. Konoplja se može upotrijebili kao opojno sredstvo pušenja. Na konoplji kod cvijeta je mali listić – brakte – koji se suši i priređuje na određeni način te se puši i koristi kao opojno sredstvo.
S druge strane imate hašiš, to su smole, to su biljke koje se koriste kao droga. Konoplja ima i jedno i drugo svojstvo. Glavni sastojak koji daje opojno svojstvo konoplji je tetrahidrokanabinol (THC). Imamo dvije vrste: indijska konoplja ima THC-a od 5-20% u suhoj tvari biljke i imamo običnu konoplju koja ima od 0, -1% THC-a u suhoj tvari biljke. S vremenom selekcija kod industrijske konoplje ide ka tome da se poveća prinos ulja u sjemenu, a da se smanji sadržaj THC-a u biljci.
Prema Zakonu EU, i Zakonu RH dozvoljena je industrijska konoplja koja sadrži ispod 0,2% THC-a u suhoj tvari. Ona najčešće nema THC iznad 0,2%.
Prof.dr. Milan Pospišil u srpnju je izdao udžbenik pod imenom Ratarstvo i industrijsko bilje. Knjiga je prošla stručnu recenziju odobrena je od sveučilišta prema programu koji prof.dr. Pospišil predaje. Nakladnik je Zrinski d.d. Čakovec .
Iz dosadašnjih informacija znamo da konoplju ljudi često puta žele zlorabiti !?
Ima još jedno svojstvo. Oni koji bi željeli saditi indijsku konoplju moraju uvesti sjeme.
Ljudi iz neznanja svašta pokušavaju ilegalno. Tu je još jedan problem koji treba naglasiti, a taj je da ima oko 50-ak vrsta indijke konoplje u Europi. Konoplja je vrlo prilagodljiva. Ako se konoplja sa sjevera Europe prenese na jug Europe onda se pod utjecajem klimatskih prilika, temperature i više svjetlosti tetrahidrokanabinol u biljci može povećati za nekoliko postotaka. Tako konoplja koja je na sjeveru industrijska, može na jugu imati preko 0,2% THC-a i tada se karakterizira kao konoplja tipa droge. Procesom određivanja THC-a kada policija i poljoprivredna inspekcija uzme uzorak, određenom metodom utvrđuje se sadržaj i ako je on veći od 0,2% nastaje problem.
Konoplja je 60-ih godina prošloga stoljeća bila važna industrijska i gospodarska biljka u Hrvatskoj odnosno Jugoslaviji. Imala je i svoje industrijske pogone za preradu . Koji su bili povodi da se konoplja prestane gospodarski upotrebljavati?
Točno je, ondašnja Jugoslavija, odnosno Hrvatska je 1949. ima pod konopljom preko 20.000 ha. Tadašnja Jugoslavija je bila izvoznik konoplje. Konoplja je imala namjenu prediva: od nje se radilo platno za odjeću, narodne nošnje, čak je bila obveza da se na seljačkim gospodarstvima nakon 2. sv. rata uzgaja konoplja zbog spomenutih razloga. I zadnja dva pogona za preradu konoplje su bila u Crnkovcima i Viškovcima kod Đakova. I oba pogona su zatvorena, u Crnkovcima 1996., a u Viškovcima 1998. godine.
Jedan od razloga zatvaranja je što su se ti proizvodi od konoplje prestali tražiti, a drugi razlog je nedostatak mehanizacije, oko nje ima dosta ručnog rada i kada se sve to zbroji ona je postala neisplativa. Govorim o konoplji koja se uzgaja radi vlakna, dakle koja ima stabljiku iz koje se dobiva vlakno.Ovo što danas imamo to je novi trend, a to je da se konoplja uzgaja radi sjemena iz kojeg se dobiva vrlo kvalitetno ulje.
Kakva je konoplja iz koje se dobiva ulje?
Radi se o istoj konoplji kanabis, samo je različita tehnologija proizvodnje. Kada se radi o konoplji za vlakno,gustoća sadnje mora biti 180- 200 biljaka na metar kvadratni. Naraste od pola metra do pet metara u visinu. U tom je slučaju cilj dobiti stabljiku da bude što tanja, što viša, da se ne grana. Kada uzgajamo konoplju za sjeme, cilj nam je dobiti što više sjemena za ulje. Takav cilj zahtijeva biljku sijati što rjeđe, da se biljka može granati, da donese više sjemena. I još postoji jedna razlika, to nije novo, to je već poznato, za proizvodnju vlakana se koriste i daju veći prinos tzv. dvodomne biljke – muški cvjetovi su na jednoj, a ženski na drugoj stabljici.
Izvor; dr.M. Pospišil "Industrijsko bilje"
Radi li se u Hrvatskoj na tome da konoplja ponovo uđe u proizvodnju na većim površinama?Zašto tribine i događanja na kojima je tema konoplja?
Jedini razlog je mogućnost zarade na konopljinu ulju i na konopljinu brašnu. Bila je godinama zabranjivana, ali je sada postala trend i u svijetu. Konoplja ima svoj treći oblik, a to je konoplja u medicini. Ulje je za naše prilike relativno skupo. Do sada nismo proizvodili eterično ulje konoplje, ali prije par godina rijetki privatnici su počeli s proizvodnjom.
Konoplja je dobra biljka posebno u ekološkoj poljoprivredi jer ne zahtijeva primjenu pesticida, a funkcionira kao prirodni herbicid. Konoplja za vlakno zbog gustoće i brzine rasta odlično potiskuje korove.
Koji PH zemlje je pogodan za rast konoplje?
Najčešće je to PH između 5,5 i 7. Bitno za konoplju u RH je to, što se pokazalo da ovo podneblje odgovara konoplji. Konoplja ima intenzivan porast u 6. mjesecu.Kod nas je u 6. mjesecu najviše kiše. Vrlo pogodno područje za nju je na istoku Hrvatske, uz rijeke Dravu, i Savu, te područja oko Donjeg Miholjca, Đakova, Osijeka. To je područje gdje je nekada bila konoplja, a tu su predispozicije i za njen ponovni uzgoj. Svaka kultura zahtijeva svoje specifičnosti. Svaka kultura podrazumijeva određenu mehanizaciju, strojeve, kojima će se ubrati, očistiti sjemenke, osušiti .Mislim da je najveći problem kombajn i kasnija dorada tog sjemena jer konoplja ima vlakno.
Kakav je stav EU o konoplji?
Danas je tendencija u svijetu i EU da se povećaju prinosi konoplje. Trend uzgoja konoplje u Europi leži u bio energiji, u potrebi za medicinske svrhe, u konopljinom ulju koje je jedno od najkvalitetnijih i za prehranu, a koristi se i u medicini. U odnosu masnih kiselina kod konoplje omega 3 i omega 6 su vrlo kvalitetni.
Konoplja je jednogodišnja biljka. Sije se u travnju, žanje se u rujnu,
Konoplja se koristi u industrijske, ljekovite i narkotičke svrhe. Shema: Suvremena upotreba konoplje (Small i Marcus, 2002.) Izvor: dr.M.Pospišil "Industrijsko bilje"
SORTA KONOPLJE SA SORTNE LISTE!
U Pravilnikom o uvjetima za uzgoj konoplje, načinu prijave uzgoja maka te uvjetima za posjedovanje opojnih droga u veterinarstvu NN br 18/2012. piše da je Hrvatskoj dopušteno uzgajati konoplju (Cannabis sativa L) za proizvodnju hrane i hrane za životinje, ako sadržaj tetrahidrokanabinola u suhoj tvari biljke ne prelazi 0,2 %. Sorta konoplje mora biti sa sortne liste u skladu sa Zakonom o sjemenu sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (»Narodne novine« broj 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 55/11).
Sorte konoplje prihvatljive za uzgoj u skladu s člankom Pravilnika su slijedeće:
Armanca , Asso , Beniko Bialobrzeskie, Białobrzeskie, Cannakomp, Carma, Carmagnola
Chamaeleon, Codimono, CS , Delta, llosa, Delta-405, Denise, Diana Dioica 88
Epsilon 68 , Fedora 17 , Felina 32 , Ferimon, Fibranova, Fibrimor, Fibrol, Finola, Futura 75 , KC Dóra, Kompolti , Kompolti hibrid TC , Lipko , Lovrin 110 , Monoica , Red petiole , Santhica 23 , Santhica 27 , Santhica 70 , Silesia , Silvana , Szarvasi , Tiborszállási , Tisza, Tygra, Uniko B, Uso-31, Wielkopolskie, Wojko i Zenit.
Dozvola za uzgoj konoplje izdat će se pravnoj ili fizičkoj osobi upisanoj u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, koja želi uzgajati konoplju na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu ili posjedu na površini od najmanje 1 ha. Osoba ne smije biti pravomoćno osuđena za kazneno djelo zlouporabe droga u zadnjih pet godina od datuma podnošenja Zahtjeva. Dozvola vrijedi za jednu sjetvenu godinu.
U Hrvatskoj je ove godine konoplja bila zasijana na oko 160 hektara u području Velike Mlake, Čakovca i još nekih mjesta, i to radi sjemena. Sjeme se prerađuje u ulje i brašno u nekoliko mini uljara.
Izvor : dr. Mladen Pospišil "Industrijsko bilje"
srijeda, 11.09.2013.
STOPE PDV-a U ZEMLJAMA EU 2012.
VELIKI UVOZ POLJOPRIVREDNIH
PROIZVODA U HRVATSKU
Objavljujem još nekoliko tablica i grafova koje su izrađene u Gospodarskom interesnom udruženju „CROATIASTOČAR“ uz korištenje službenih relevantnih podataka. čiji su izvori ispod tablica navedeni.
Čemu služe selektirani podaci? Ti podaci su informacija, a onima koji diskutiraju ili imaju neki drugi interes, ti su podaci relevantni argumenti bez kojih je danas teško razumjeti kretanja u poljoprivredi.
PROIZVODNJA, UVOZ I IZVOZ MERKANTILNOG KUKURUZA TE IZVOZ PŠENICE U PERIODU 2008. - 2013. GODINE
ROBNA RAZMJENA 10 OD 24 GRUPE POLJOPRIVREDNO PREHRAMBENIH PROIZVODA IZMEĐU EUROPSKE UNIJE 27 I RH U RAZDOBLJU 2007. DO 2011. GPODINE ( izraženo u milijunima eura)
Iz tablice je vidljivo da je Europska unija 27 iz Hrvatske uveza poljoprivrednih proizvoda 2007. godine u vrijednosti 399 milijuna eura , a izvezla u RH poljoprivredne proizvode u vrijednosti 1.075 milijuna eura. Vanjskotrgovinska bilanca robne razmjene sa RH sa 27 zemalja EU bila je 2007. za 676 milijuna eura pozitivna, odnosno upravo toliko je bila negativna za Hrvatsku, jer je u HrvAtsku više roba uvezeno nego što je izvezeno.
Vanjskotrgovinska bilanca je razlika između uvoza i izvoza roba neke zemlje. Ukoliko je veći izvoz od uvoza, trgovinska bilanca je pozitivna. Ako je veći uvoz od izvoza, trgovinska bilanca je negativna. Povećanje pozitivne razlike odnosno smanjenje negativne razlike povećava vrijednost nacionalne valute. Na isti način valja čitati i ostale godine.
NA SLIJEDEĆEM JE GRAFU PRIKAZAN GORNJI ODNOS UVOZA I IZVOZA ROBA U RELACIJI EU 27 I HRVATSKE.
PREGLED KRETANJA VRIJEDNOSTI BDP, POLJOPRIVREDNE I INDUSTRIJSKE
PROIZVODNJE TE USLUŽNE DJELATNOSTI U RH U PERIODU 1991.- 2010. GODINE
PREGLED OSNOVNIH STOPA PDV-a, PDV NA HRANU, TE POLJOPRIVREDNI INPUTI U ZEMLJAMA EU 1. 7. 2012. GODINE
PADA UDIO POLJOPRIVREDE U BDP-U!
POLJOPRIVREDA, BILJNA I STOČARSKA
PROIZVODNJA HRVATSKE U BROJKAMA
Objavljujem grafički prikaz i tabelu.,;
1. Graf je Prikaz udjela vrijednosti poljoprivredne proizvodnje u BDP Hrvatske u periodu 1991., 2001, i 2010. godine.
Iz prikaza je vidljivo da je 1991. udio poljoprivrede u BDP-u bio 11%, deset godina kasnije, udio poljoprivrede je bio 7%, dok 2010.godine poljoprivreda sa samo 6% sudjeluje u stvaranju BDP-a.
Izvor podataka je Eurostat, a autorstvo grafa je Gospodarsko interesno udruženje ( GIU) Croatistočar čiji je direktor dr.vet.med Branko Bobetić.
Croatiastočar temelji svoje aktivnosti preko udruga prehrambene industrije u sektoru mesa i mesnih proizvoda, mlijeka i mliječnih proizvoda kao i udruga uzgajivača svinja i tovne junadi.
U doljnjoj tablici je Pregled vrijednosti biljne i stočarske proizvodnje u zemljama EU i u Hrvatskoj u periodu godine 2009. do 2011. izražena u milijunima eura. Podaci za Hrvatsku uzeti su na dan 1.7.2012. To je godinu dana prije ulaska Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije
Izvor podataka je Eurostat, a obradu podataka učinio je Croatiastočar .
Ispod tablice su i vjerodostojne internet adrese linkova.
petak, 06.09.2013.
BDP U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE I SVIJETU
HRVATSKI BDP JOŠ UVJEK PADA!
Nekonkurentnost je naš najveći problem – više je puta rekao ministar financija Slavko Linić. Prema posljednjim informacijama iz Ekonomskog instituta ekonomski indikator CEIZ je u srpnju ove godine zabilježio smanjenje vrijednosti za -0,40 indeksnih bodova u odnosu na prethodni mjesec. „Nakon što je u listopadu prošle godine dosegnuo svoju najnižu vrijednost, u sljedećim mjesecima CEIZ indeks je stagnirao. Stagnaciju indeksa karakterizira izmjenjivanje vrlo malenih pozitivnih i negativnih promjena vrijednosti, koje ne iskazuju ni pozitivan ni negativan trend.Nastavak takvih kretanja u srpnju ove godine upućuje na to da ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu nastavlja stagnirati i u trećem tromjesečju 2013. Drugim riječima, za sada nema nikakvih naznaka oporavka ekonomske aktivnosti, ali nema ni naznaka da se ekonomska situacija u zemlji dodatno pogoršava“ - navodi se u informaciji Ekonomskog instituta.
Hrvatski BDP opasno pada. Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizvedene u zemlji tijekom godine, a izražene su u novčanim jedinicama. Kako Hrvatska doživljava Europsku zajednicu čija je Hrvatska ravnopravna zemlja članica postala prije samo dva mjeseca? Državni zavod za statistiku potkraj mjeseca kolovoza objavio je da je BDP u drugom kvartalu u Hrvatskoj ove godine pao 0,7 posto. U prvom tromjesečju BDP je pao 1,5 posto. Kriza gospodarstva u RH započela je 2009. godine!
Kakav je udio ostalih država članica u ukupnom BDP-u Europske unije?
Objavljujem grafikon kome je izvor Eurostats 2012.
Kakav je udio BDP Europske unije u svjetskom BDP-u? Izvori tog grafa su
Europska komisija AMECO, MMF WEO i MMF DOTS.
BDP U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE I SVIJETU
HRVATSKI BDP JOŠ UVJEK PADA!
Nekonkurentnost je naš najveći problem – više je puta rekao ministar financija Slavko Linić. Prema posljednjim informacijama iz Ekonomskog instituta ekonomski indikator CEIZ je u srpnju ove godine zabilježio smanjenje vrijednosti za -0,40 indeksnih bodova u odnosu na prethodni mjesec. „Nakon što je u listopadu prošle godine dosegnuo svoju najnižu vrijednost, u sljedećim mjesecima CEIZ indeks je stagnirao. Stagnaciju indeksa karakterizira izmjenjivanje vrlo malenih pozitivnih i negativnih promjena vrijednosti, koje ne iskazuju ni pozitivan ni negativan trend.Nastavak takvih kretanja u srpnju ove godine upućuje na to da ekonomska aktivnost u hrvatskom gospodarstvu nastavlja stagnirati i u trećem tromjesečju 2013. Drugim riječima, za sada nema nikakvih naznaka oporavka ekonomske aktivnosti, ali nema ni naznaka da se ekonomska situacija u zemlji dodatno pogoršava“ - navodi se u informaciji Ekonomskog instituta.
Hrvatski BDP opasno pada. Bruto domaći proizvod je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga koje su proizvedene u zemlji tijekom godine, a izražene su u novčanim jedinicama. Kako Hrvatska doživljava Europsku zajednicu čija je Hrvatska ravnopravna zemlja članica postala prije samo dva mjeseca? Državni zavod za statistiku potkraj mjeseca kolovoza objavio je da je BDP u drugom kvartalu u Hrvatskoj ove godine pao 0,7 posto. U prvom tromjesečju BDP je pao 1,5 posto. Kriza gospodarstva u RH započela je 2009. godine!
Kakav je udio ostalih država članica u ukupnom BDP-u Europske unije?
Objavljujem grafikon kome je izvor Eurostats 2012.
Kakav je udio BDP Europske unije u svjetskom BDP-u? Izvori tog grafa su
Europska komisija AMECO, MMF WEO i MMF DOTS.
| < | rujan, 2013 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Travanj 2024 (34)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter