AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
ponedjeljak, 15.09.2014.
ORaH – NACRT PRIJEDLOGA POLJOPRIVREDNE POLITIKE
TEŽIŠTE INTERESA PREMA SELJAKU SELU I POLJOPRIVREDI
U vrijeme godišnjih odmora, 14. kolovoza politička stranka Održivi Razvoj Hrvatske (OraH) čija je predsjednica dr. Mirela Holy predstavila je javnosti Nacrt prijedloga poljoprivredne politike stranke. Tema je ozbiljna i objavljujem je danas. Jer prije mjesec dana mnogo je manje čitatelja bilo fokusirano na ozbiljne teme.
O Nacrtu prijedloga poljoprivredne politike stranke govorili su dr. Ljiljana Katičić i Kristijan Mavrek Dr. Ljiljana Katičić predsjednica Foruma za gospodarstvo navela je više ciljeva koji će bili važne teme za ORaH, kada pobijedi na izborima, jer bi u tom smjeru bila vođena poljoprivredna politika. U članstvo stranke ORaH ušao je uspješan konzultant za eu fondove Kristijan Mavrek iz Čakovca koji također odlično poznaje stanje u poljoprivredi i sve njene dobre i loše strane u svim granama te je vrlo informativno izlagao. Sedamdeset i jedan projekt povlaćanja sredstava iz EU za djelatnosti u poljoprivredi koje je on radio od 2005. proizvođačima je isplaćen. Listu njegovih isplaćenih projekata objavila sam na Agropolitici prošle godine. Njegovo izlaganje objavljujem u cijelosti.
fotka
Dr. Katičić istaknula je da je poljoprivreda, uz energetiku i vodno gospodarstvo, najvažnija gospodarska politika ORaH-a jer se samoodrživost bilo kojeg društva ogleda u njegovoj sposobnosti da zadovolji potrebe stanovništva za vodom, hranom i energijom, što mora biti nacionalni interes. Stoga, imajući u vidu ljudske potencijale, povijesni i globalni kontekst, klimatsku i geografsku posebnost Hrvatske i trenutno stanje poljoprivrede, ORaH predlaže realizaciju poljoprivredne politike koja se temelji na reformi u pet ključnih područja: 1.promjeni opće proizvođačke klime;
2. infrastrukturnim projektima i promjenama;
3.korištenju i poticanju novih znanja i tehnologija s ciljem podizanja bruto vrijednosti proizvodnje po hektaru površine zemlje;
4. dijalogu i suradnji svih aktera, odnosno poljoprivredi kao mjestu susreta i razmjene
5. alternativnim prodajnim kanalima. Provedbom ove politike ostvarit će se vizija Hrvatske kao proizvođača kvalitetne i zdrave hrane za potrebe domaćeg stanovništva. Održiva poljoprivreda je preduvjet zapošljavanja, te na taj način čuva život u ruralnom prostoru.Cilj politike OraH-a je dati olakšice domaćim proizvođačima hrane kroz manji PDV, porez na štetnu i nezdravu hranu, cilj je raditi na uspostavi agro banke, cilj je i učinkovita poljoprivredna birokracija. OraH ima stav da težište interesa treba usmjeriti prema seljaku, selu i poljoprivredi jer ta struktura stvara proizvodnju i proizvodi hranu, a time i zapošljava
Dijalogom i suradnjom svih aktera, odnosno za poljoprivredu kao mjestu susreta i razmjene potrebno je izraditi strateški pristup poljoprivredi kao temeljnoj gospodarskoj grani Hrvatske donošenjem Poljoprivredne strategije s kartom poljoprivredne proizvodnje Hrvatske.Mora biti osigurana likvidnost plaćanja; udruživanje većine proizvođača u proizvođačke zadruge i organizacije koje su u dijalogu i suradnji s poljoprivrednom industrijom; uvesti mreže zelenih kioska u velike trgovačke centre; povezati proizvođača i trgovaca; brendirati Hrvatsku kao zemlju najzdravije i najkvalitetnije hrane u EU; osigurati suradnju s turizmom (održivo ugostiteljstvo i hotelijerstvo; suradnja s građanima). Također potrebno je uspostaviti alternativne prodajne kanale poput seljačkih tržnica, zelenih kioska i solidarne grupe razmjene.
IZLAGANJE KRISTIJANA MAVREKA
KONZULTANTA ZA EU FONDOVE
fotka
Dipl. politolog Kristijan Mavrek povjerenik političke stranke OraH za Čakovec i Međimursku županiju počeo je svoje izlaganje rekavši da je za korištenje europskih fondova potreban strateški dokument kojeg čekamo godinu i pol. „To je program ruralnog razvoja 2014 -2020. Objavljen je i poslan u Bruxelles 16. srpnja i vidjeti ćemo kakve će primjedbe biti na njega . Temeljna politika EU ZPP ( zajednička poljoprivredna politika) raspolaže sa gotovo 50% proračuna EU. U ZPP, da bi koristili novac iz drugog stupa EU, morali smo pripremiti taj program ruralnog razvoja. Kao što sam rekao, u godinu i pol dobiveno je nekoliko primjedbi iz Bruxellesa jer je on nekoliko puta slan kao radna verzija. No sada je taj dokument poslan finalno i čekaju se primjedbe.““Koliko je novca u igri?“ postavio je pitanje gospodin Mavrek te na njega u nastavku izlaganja opširno i oodgovorio „ U igri je oko 330 milijuna eura godišnje za ruralni razvoj. A to je ukupno od 2014. – 2020. za Hrvatsku poljoprivredu 2,4 milijarde za ruralni razvoj.Po godinama to izgleda ovako: godišnje EU daje 75 % a 25% daje Hrvatska.Za prvu godinu čak 383 milijuna eura, a u drugim godinama će to biti 332 milijuna eura, fleksibilnost je 15% . Iz ruralnog razvoja investirati će se za infrastrukturu, za izgradnju novih farmi, hladnjača, pogona za preradu mesa, podizanje novih nasada i prebacili smo 15% na izravna plaćanja. To je bio maksimum koji smo mogli prebaciti, dakle da se može vratiti više novca po hektaru.Rok za prihvaćanje programa je 15. siječanj 2015.U daljnjih šest mjeseci će teći komunikacija između RH ministarstva poljoprivrede i Agriculture and rural development Europske komisije.Programa ruralnog razvoja je temelj za iskorištavanje novca iz fonda do 2020. godine.“ „ A kako je zamišljen proces s mjerama ruralnog razvoja“ postavio je ponovo pitanje Kristijan Mavrek te dalje nastavio „ Zamislili smo tako da se program ruralnog razvoja koristi kroz 16 mjera. Najviše novca, čak 32% ide na ulaganje u materijalnu imovinu. Ulaganje u materijalnu imovinu nije ništa drugo nego ulaganje u programe bivših IPARD mjera. Ipard je pred pristupni program poljoprivrede gdje smo imali na raspolaganju oko 35 milijuna eura. Zadnji podaci govore da je oko 50% iskorištenja Ipard sredsrava. Trideset pet milijuna eura cijela RH poljoprivreda nije mogla iskoristiti, a mi od ove godine imamo 132 milijuna eura za ulaganje u materijalnu imovinu. U pravilu je to za projekte u vrijednosti godišnje 250 milijuna eura. Priča je tim zanimljivija ako znamo da smo u SAPARDU u prvom predspristupnom fondu koji smo koristili od 2006. do 2009. imali na korištenje 35 milijuna eura u četiri godine. Nismo iskoristili ni pola, tek 45%, ostatak smo uz zahvalnicu vratili u Bruxelles“ – rekao je konzultant za EU fondove Kristijan Mavrek. Potom je u narativnom stilu nastavio svoje izlaganje „ Kada je krenuo SAPARD 2006/2007. tadašnja administracija ministarstva poljoprivrede jer rekla „To je sve prekomplicirano za hrvatske poljoprivrednike, tu su zemljišne knjige, katastar, financijsko poslovanje, građevinske dozvole! Mi ćemo izmisliti nešto što se zove kapitalna ulaganja i hrvatskim poljoprivrednicima davati 50 % . U jednom trenutku negdje 2008. godine u ministarstvu poljoprivrede je bilo je preko 13 000 zahtijeva za kapitalna ulaganja, a na natječaj za SAPARD se javilo 40 projekata. A znate zašto? Zato što za kapitalna ulaganja nje bilo gotovo nikakve kontrole. Izgradili ste farmu, ili ste kupili poljoprivredno zemljište, bilo je svega, da otac prodaje, da brača prodaju jedan drugome, pa se onda taj kupoprodajni ugovor slao i za to ste dobili 50%. Bio je to politički program da se birači na selu pridobiju za tadašnju političku garnituru.Tada dolazi IPARD i tada svi polako usmjeravaju svoje potencijalne investitore u poljoprivredne investicije, od izgradnje objekata, kupnje mehanizacije, kupnje nasada, do prerađivačkih kapaciteta jer više nije bilo novca u državnoj blagajni, pa se ipak nešto malo pokrenulo “ rekao je o počecima politike sufinanciranja u ministarstvu poljoprivrede konzultant gospodin Mavrek te nastavio:
„Sada imamo na raspolaganju program ruralnog razvoja 2014- 2020 ali imamo poprilično nespremnu poljoprivredu.Ja sam rekao na početku da imam 70 projekata. U mojoj evidenciji postoji preko 800 razgovora sa poljoprivrednim proizvođačima od Dalmacije, Slavonije, Središnje Hrvatske i Istre sa potencijalnim prijaviteljima projekata za europske fondove. Dakle omjer ostvarenog je 1: 11 . Moram reći da su fondovi EU namijenjeni za vrlo dobre i odlične učenike, odlikaše.“ rekao je figurativno gospodin mavrek i nastavio. EU fondovi nisu namijenjeni za poljoprivredne proizvođače koji su u problemima. Vi morate imati kvalitetnu investicijsku studiju, pozitivno poslovanje, morate biti vlasnik zemljišta i nositelj građevinske dozvole za objekt koji gradite, morate moći dobiti kredit u banci. Sve su to kriteriji koje će malo, malo, malo ljudi moći zadovoljiti. Koje su novosti?“
NOVOSTI U PROGRAMU RURALNOG RAZVOJA
„Novosti u ovom programu su da su ukinuta ograničenja.Pred pristupni fondovi do sada imali su ograničenja za korištenje tog fonda. Ako ste imali više od 150 muznih krava niste mogli ulagati, ako ste imali više od 40.000 pilića u tovu, niste mogli ulagati, ako ste imali više od 30 ha pod povrćem niste mogli ulagati, ako ste imali više od jedan hektar staklenika niste mogli ulagati, ako ste imali više od 50 ha pod voćem niste mogli ulagati. Sada smo išli (misli na RH) u drugu krajnost, sada smo ukinuli ograničenja i mogu se javiti na natječaj i veliki.
U predristupnoj fazi u Hrvatskoj su se mogli javiti samo mali i srednji. Čim ste imali 250 zaposlenih niste se mogli javiti. Sada je potencijalno moguće da nam veliki povuku mnogo sredstava
U razgovoru s Europskom komisijom gdje smo mi konzultatnti postavili pitanje- da li Europska Komisija ima stav, da Hrvatski program ruralnog razvoja dozvoljava da se jave svi i koncern Agrokor i Žito itd. Oni su rekli „ nemamo stav“
Imamo primjer zemalja, gdje su se mogli javiti veliki, pa su iskoristili sredstava, mogli su dobiti do 3 milijuna eura.
Dakle neznamo kako će se stvari razvijati u ovoj mjeri ulaganja u materijalnu imovinu.Imamo čitav niz mjera koje su sukladne U točki 11 je ekološka proizvodnja, u osam, je šumarstvo. Imamo pružanje savjetodavnih usluga, mjera 7 obnova sela, mjera 5 obnova poljoprivrednog potencijala usljed elementarnih i prirodnih nepogoda, osiguranje usijeva- svaka polica osiguranja, ako se osigurate od tuče ili bilo kakvih vremenskih nepogoda biti će vraćena u visini od 65%- iznosu. Dakle ogromne mogućnosti su u ova 332 miijuna eura“ rekao je gospodin Mavrek. Nastavio je govoriti narativno „Slijedeće, zadruge i strojni prstenovi. Ne John Dir (kombajn) za jednog poljoprivrednika, nego za 10 poljoprivrednika.Udruživanje će biti dodatno nagrađeno sa 20%. Zadruge i strojni prstenovi dobivaju 70 % potpore.
Statistički podatak koji je napisan u hrvatskom programu ruralnog razvoja kaže da više od 60% nositelja OPG-a su osobe starije od 55 godina. Tu će biti poticaj 20% za sve mlađe od 40 godina koji su pokrenuli ili već imaju OPG, obrt ili su nositelji d.o.o Značajne su potpore za navodnjavanje . Poražavajući su podaci koliko se zemljišta navodnjava. Treba pripremiti teren, treba ljudima objasniti, a da bi mladi ljudi išli i u navodnjavanje i u pokretanje novog biznisa, oni, mladi poljoprivrednici, moraju moći to isfinancirati. Imamo potrebe za ekološkom proizvodnjom, agro ekološkim mjerama, 20% možete dobiti ako imate integriranu proizvodnju.“
TEREN
„Kako to sve isfinancirati na terenu? Prvo i osnovno što vidimo da je veliki problem na terenu, potrebno je kvalitetnije, brže i jeftinije ishođenje potrebne dokumentacije za prijavu projekta . Morate imati građevinsku dozvolu, komunalne vode, doprinos, znate koliko košta projektant, morate biti vlasnik zemljišta na kome se projektira, morate biti informirani o natječajnim pravilima. Primjer: prošle 2013. Pravilnik je izašao 27. ili 28. veljače, a Natječaj je raspisan 1. ožujka!
Reforma javne uprave je potrebna. Administracija je sama sebi svrha.Ne razumijemo uopće zašto je ponekad potrebna neka potvrda .Razumijemo da su europski fondovi tu da bi nas posložili u standardu, zaštiti okoliša i zaštiti na radu ,veterinarskoj, sanitarnoj zaštiti, ali ponekad stvarno imamo papirologiju radi papirologije.“
„Ljudi imaju puno novaca vani. Dužna im je čak i država. Ne mogu isfinancirati svoje projekte.Skraćvanje procesa odobrenja projekta je potrebno .Podatak od prošle godine; Ipard se u prosjeku obrađivao godinu dana. Dakle vi ste projekt odnijeli na poštu i poslali i mogli ste godinu dana zaboraviti na njega. Imate građevinsku dozvolu, financijski ste već zatvoreni. I sad morate čekati godinu dana.Strukturni fondovi, dakle oni koji će povlačiti iz programa ruralnog razvoja biti će moguće početi sa investicijom odmah, što prije.
Bilo je govora o agro bnci. Ovdje nam je potrebna, ja sam rekao na mnogim mjestima, mnogim forumima gdje sam govorio: najveći problem danas je dobiti kredit.Mali poljoprivrednik zadrugar, da dobije kredit da isfinanacira svoj projekt da prođe papirologiju za europaske fondove?Dobiti kredit? Što dati za jamstvo? HAMAG to više ne može pratiti.HABOR? HABOR se postavlja kao i svaka druga komercijalna banka. I u HABOR-u dulje traje proces nego u komercijalnoj banci.HABOR- ove kamate od 2-3% za poljoprivrednike, komercijalne od 5-5,5% razlika je mala. Mijenja se još jedna stvar po istom, javnost nezna, potpora države Haborove kamate će se smatrati javnom potporom, ta potpora se oduzima od onog iznosa…..dakle više se neće previše isplatiti ići uzeti subvencionirane kamate. Nije problem platiti kamate, problem su poljoprivrednicima jamstva. Oni su hipotekarno već preopterećeni, uzeli su jamstva već, a idu u nove investicije, tržište ih tjera.
Poseban je problem financiranje projekata lokalne samouprave.70 milijom eura ide godišnje za jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća i usluge. Jedinice lokalne samouprave do 10.000 stanovnika se smatraju ruralnim područjem.
Kako će oni isfinancirati projekt?U proračunu mora imati trogodišnji plan finanaciranja, mora imati izvor prihoda,zaduženost. Ministarstvo financija mora dati dozvolu za novi kredit, mora provesti javnu nabavu za to. To bitno komplicira kod korištenja fondova, a imate natječaj otvoren 30 dana. A treba vam obvezujuće pismo banke o kreditu za jedinice lokalne samouprave!
50 HEKTARA NA 256 ČESTICA
„Ono što sam ja na terenu, razgovarajući, bavim se ovim poslom gotovo 10 godina i držao sam prezentacije po cijeloj Hrvattskoj. Prvo i osnovno, Osim kredita kažu poljoprivredni proizvođači zemljište je problem.
Radimo kvalitetan proizvod,imamo kvalitetan proizvod, imamo i tržište osigurano, naplata je solidna- dajte nam zemlju. Kažu znate i sami koliko država ima zemlje neiskorištene, dajte nam zemlju. Idite u zapadne zemlje, svaki je komadić zemlje iskorišten. Treba staviti kompletan zemljišni potencijal Republike Hrvatske u funkciju.
Ispričati ću vam kratku priču o zadrugama i jednom mom klijentu koji je odličan proizvođač.
Na 50 hektara radi mrkvu,cvjetaču, brokulu, karfiol. Sijano mu ide. Sve plasira u austrijsko- njemačke prodajne lance, Spar, Billa, Lidl i Metro. Nema nenaplaćenih faktura. U 60 dana plaćeno mu je sve. Sa udrugom proizvođača povrća je bio u Francuskoj. Vratio se i rekao „Vidio sam si konkurenciju u EU“ Na 500 hektara u komadu nekoliko zadrugara sadi mrkvu.
On svojih 50 hektara u Međimurskoj županiji, radi na 256 čestica. A ovaj radi 500 hektara na jednoj čestici . I da paradoks bude još veći, taj isti moj klijent deset mjeseci nakon što je svu svoju mrkvu, kao i od kooperanata prodao, više nema, a trgovački lanci traže, zove tog francuza u zadrugu u Francusku za mrkvu. Može, nema problema. I sa šleperom iz Francuske, isporuka franko Čakovec je niža cijena nego njegova cijena proizvodnje. I to je naša konkurencija s kojom se mi sada moramo nositi.“
DVA FONDA O KOJIMA SE MALO GOVORI
„Radim kao konzultant na području Srbije , BIH, Crne Gore, Makedonije. Prenosim naše znanje i naše greške.Izgubili smo veliko područje CEFTE. To je za naše poljoprivredne proizvode bio zakon. Mi kada smo došli tamo oni su znali hrvatski poljoprivredni proizvod, a prerađevine Kraš, Jana voda, što god da se sjetim, to je za njih Zakon. Što se dešava? Vidite, sve više i više naših firmi mora otvarati tamo pogone, što znači da netko u Hrvatskoj ostaje bez posla, a tamo se zapošljava, da se može izvesti.Dakle tu je važna gospodarska diplomacija. Što možemo učiniti u vanjskoj politici OraH-a da se pomogne ljudima, kako da prodaju svoje proizvode, da potaknemo izvoz u te zemlje.
Imamo još dva fonda o kojima se vrlo malo govori. To je Europski pomorski ribarski fond – izdašan, nismo još napravili strateške dokumente. Prvi natječaj se očekuje. Tu su prilagodbe ribarske flote. Nešto je bilo u ovih prvih šest mjeseci članstva, rezanje brodova, umanjenje ribarske flote, razvoj akvakulture, prerada i tržište ribljih proizvoda, ribarenje u slatkim vodama i kao što sam rekao – sporost državne administracije. I na kraju vino.Nacionalni program pomoći sektoru vina. Izvađen je van iz programa ruralnog razvoja, kao poseban fond. Vino i masline kao veliki problem. Mi smo jedna od zadnjih zemalja, još je ostala samo Crna Gora od mediteranskih koje nisu zemlje članice. Kvote proizvodne za vino i masline su podijeljene Španjolcima, Francuzima, Talijanima, Grcima. Sada EU planska poljoprivreda kakva je, ima izračunate točne količine koliko čega proizvedete na godišnjoj razini. Za to služe Agronet i Arkod. Pa su rekli vina i maslinova ulja imamo viška, to nećemo financirati. Subvencioniramo izvoz. A komo ćete vi izvesti? U Ameriku, Čile, Australiju, Južno Afričku Republiku, kada su isto tako tamo proizvođači vina.
No EU je dozvolila mjere restrukturiranja i konverzije. Nema podizanja novih nasada vinograda. Može se dobiti novac samo da krčite stari vinograd i sadite novi, ali ostajemo u površinama koje imamo.Imamo mjere za investicije u vinarije i marketing, da postignemo standard kvalitete vina u toj preradi. Imamo mjere provedbe na tržištima trećih zemalja, to su tri mjere, tri pravilnika gdje ima prostora, ako će ORaH biti u mogućnosti, doraditi, preraditi ove stvari. Tu se može puno, puno više povući i u vinarstvu i u ribarstvu“ narativno je ispripovijedao Kristijan Mavrek dip. Politolog, konzultatnt za RU fondove.
| < | rujan, 2014 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | |||||
Travanj 2024 (25)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter