AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
subota, 28.02.2015.
RURALNI PARLAMENT
TREBA ČUTI GLAS RURALNE HRVATSKE!
Iako hrvatski program Ruralnog razvoja još uvjek nije prihvaćen od Europske komisije , Hrvatska mreža za ruralni razvoj odavno radi po svojim prograrima kroz lokalne akcijske grupe, a u skladu s tim je i Prvi hrvatski ruralni parlament čije održavanje ovom informacijom najavljujem.
petak, 27.02.2015.
250 GODINA HRVATSKOG ŠUMARSTVA
ŠUME SMANJUJU STAKLENIČKE PLINOVE
Na Odboru za poljoprivredu u Hrvatskom saboru održana je 26. veljače tematska sjednica povodom 250 godina organizirane hrvatske šumarske struke 1765. - 2015. u Hrvatskoj. Hrvatska naime ima 78% šuma u državnom vlasništvu, a 22% u privatnom vlasništvu. Na teritorijalnom prostoru RH 47% čine šume i šumsko zemljište. Tu je oko 4,5 tisuća vrsta drveća od čega je 260 autohtonih vrsta.
Evo imena sudionika i njihovih tema koje su izlagali na tematskoj sjednici, te povjesnog pregleda stvaranja hrvatskih šuma i šumskog bogatstva:
Predsjednik saborskog Odbora za poljoprivredu Franjo Lucić i dipl.ing. šum. Silvija Zec iz Hrvatske komore inžinjera šumarstva i drvne tehnologije
Akademici Igor Anić i Ferdo Bašić. Igor Anić koji radi na Akademiji šumarskih znanosti iznio je povijesni pegled, koji je gore objavljen, o stvaranju
šuma na području Hrvatske. Akademik Bašić predložio je da i Tlo bude predmet tematska sjednica tijekom godine, jer je godina 2015. proglašena
godinom tla.
Fotke : Margareta Zouhar Zec
...zanimljivost... LJUBAV PREMA STANOVNIŠTVU
ZBOG SVOJE KRUNIDBE DIJELI NOVAC
Nisam čula ni pročitala da je neki vladar ili državnik svjesno dijelio novac.Uvijek se to u zapadnom svijetu svodi na činjenicu - uzmi od građana što više možeš. No kada se to ipak dogodilo - makar i u Sudijskoj Arabiji - zemlji bogatoj naftom, što je objavio 24 sata u četvrtak 26.2 u svom PROMOTIVNOM IZDANJU - objavljujem taj tekst.
Saudijska Arabija je vodeći svjetski izvoznik nafte, sa velikim svjetskim rezarvama. Ali ta zemlja oskudijeva sa vodom, name izvore vode, nema ni jezera ni rijeka. Nafta je glavni ekonomski pokretač razvoja država, jer je izvozi oko 90 % i ona donosi ogromne prihode državnom buđetu. Zbog toga zemlja ima ekonomsko blagostanje. Saudijska Aarabija je jedna od nekoliko najbrže rastućih ekonomija u svijetu. Saudijska Arabija je kraljevina i najveća država Arapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji. Na zapadu izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaliv. Površina joj je oko 2.150.000 km2, i ima oko 30 miliona stanovnika. Slabo je naseljena.Ima dva iznimno značajna svetišta za muslimane, a to su Meka i Medina. Muslimanska vjera kaže da svaki vjernik mora bar jednom tijekom života posjetiti neko od tih svetišta. Velike površine te zemlje zauzima pustinja. Novčana valuta je sudijski rijal.
U SABORU USVOJEN NOVI ZAKON O POLJOPRIVREDI !
OVRHU, DONIRANJE HRANE, PRAVNI OKVIR ZA POVLAČENJE SREDSTAVA IZ EU
I OBJEDINJENU INSPEKCIJU
UGURALI U ZAKON O POLJOPRIVREDI !
Vada RH usvojila je 26.veljače Zakon o poljoprivredi koji regulira široko područje provedbe mjera poljoprivredne politike koje je do sada bilo propisano sa više od 10 zakona. Prema priopćenju iz ministarstva poljoprovrede novim zakonom, među brojnim novinama propisana je odredba vezana uz izuzeća od ovrhe, dok su druga važna novina odredbe vezane uz doniranje hrane za ljude i hrane za životinje.
Odredbom vezano za ovrhe definirano je da će iznos sredstava koja se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima biti izuzet od ovrhe u visini do 50.000,00 kuna.
„U slučaju da se ovrha provodi na sredstvima koja se dodjeljuju korisnicima po osnovi mjera poljoprivredne politike, od ovrhe je izuzet iznos u visini do 50.000,00 kuna. Na ovaj način i ovom mjerom, Ministarstvo poljoprivrede želi zaštiti veliki broj poljoprivrednih proizvođača koji primaju potpore manje od ovog iznosa te olakšati njihov poslovanje“, izjavio je ministar Tihomir Jakovina.
Druga važna novina Zakona o poljoprivredi su odredbe kojima se definira doniranje hrane za ljude i hrane za životinje u Republici Hrvatskoj, sa ciljem sprječavanja uništavanja velikih količina hrane, zaštite okoliša i pomoći krajnjim primateljima.
„Sustav doniranja hrane po prvi put se regulira u Hrvatskoj i dobio je veliku podršku svih ministarstva, građanskih inicijativa i javnosti“, izjavio je ministar Jakovina.
Ministarstvo poljoprivrede očekuje da će nakon usvajanja Zakona u Hrvatskom saboru krenuti izrada Pravilnika kojim će striktno biti propisano da hrane koja se donira mora biti zdravstveno ispravna, sigurna i kvalitetna odnosno, definirat će se pravila i način po kojim se hrana može donirati. Zakon zahtjeva međuresorno djelovanje zbog čega je već osnovano i Povjerenstvo koje radi na Pravilniku i pokriti će sve važne segmente kako bi se hrana mogla donirati na najbolji moguć način.
„O bacanju hrane i ne mogućnosti doniranja nekoliko puta smo razgovarali i na Vijeću ministara. Europska komisija želi smanjiti rasipanje hrane, jer milijuni tona godišnje završe u kantama za smeće samo u EU što predstavlja socijalni, moralni i ekološki problem. Na razini EU ne postoji jedinstvena uredba koja regulira ovo područje, već je reguliranje prepušteno nacionalnom zakonodavstvu“, kazao je ministar Jakovina.
Zakonom o poljoprivredi uspostavlja se i pravni okvir za povlačenje oko 800 milijuna eura godišnje iz dva europska fonda za sve mjere poljoprivredne politike. Samo za provedbu novog programa izravnih potpora, Republika Hrvatska ima na raspolaganju u programskom razdoblju 2015. do 2020. (financijsko 2016. do 2021.) maksimalno 2,5 milijardi eura, od čega će iz EU proračuna biti osigurano 1,5 milijardi eura ili oko 60%.
Ministarstvo poljoprivrede povećalo je omotnicu za izravna plaćanja na 423 milijuna eura u odnosu na iznos iz Ugovora o pristupanju od 373 milijuna eura što je povećanje za više od 13% ili 50 milijuna eura. Cilj Ministarstva poljoprivrede, još od 2012. godine, je bio povećanje omotnice za izravna plaćanja, jer je prema odredbama Ugovora o pristupanju omjer izravnih plaćanja i ruralnog razvoja u Hrvatskoj 54:46, dok na razini proračuna EU više od 70% sredstava ide u izravna plaćanja.
Jedna od bitnih novina novog Zakona je i objedinjavanje poljoprivredne inspekcije. Naime, do sada je unutar Ministarstva poljoprivrede bilo nekoliko inspekcija u području poljoprivrede (stočarska, vinarska, kakvoće hrane i dr.), a na ovaj način objedinjeno je postupanje i napravljena dodatna racionalizacija.
utorak, 24.02.2015.
SLOVENSKI PROGRAM RURALNOG RAZVOJA POTVRĐEN OD EUROPSKE KOMISIJE !
ZADOVOLJSTVO SLOVENSKOG MINISTRA ODLUKOM EUROPSKE KOMISIJE!
mr.Dejan Židan, ministar za kmetijstvo, gazdarstvo in prehrano Republike Slovenije
EUROPSKA KOMISIJA ODOBRILA 18 PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
GDJE JE HRVATSKI PROGRAM RURALNOG RAZVOJA?
Objavljujem priopćenje iz Bruxellesa od 13 veljače 2015. kada je Europska komisija odobrila 18 programa ruralnog razvoja.
Europska komisija je 13. veljače odobrila još 18 programa ruralnog razvoja (PRR) s ciljem poboljšanja konkurentnosti poljoprivrednog sektora u EU, briga za prirodu i klimu, te jačanje ekonomskog i društvenog tkiva ruralnih zajednica u razdoblju do 2020. Tih 18 programa će ima financiranje u vrijednosti 14,3 milijarde eura iz proračuna EU-a, koji će biti sufinanciran od strane daljnje javnog financiranja na nacionalnoj ili regionalnoj razini ili iz privatnih fondova. Nakon 9 programa završenih u prosincu, današnjim odobravanjem broj odobrenih planova ruralnog razvoja razvoja je 27 (od ukupno 118 programa), što znači da su programi u vrijednosti više od 35 milijardi eura (oko 36% proračuna) sada odobrenih.
Pozdravljajući odluke, EU za poljoprivredu i za ruralni razvoj Phil Hogan je rekao: "Jedan od velikih prednosti našeg koncepta ruralnog razvoja je da imamo osnovne prioritete, ali to je do svakoj državi članici ili regiji osmisliti program koji odgovara njegovu situaciju i izazovi - je li to Azorima, u Aland Islands, Flandrija ili Slovakia ,današnji programi nude sredstva za niz dinamičkih projekata, koji variraju od projekata modernizacije za poljoprivredu u baltičkim republikama, mladih poljoprivrednika za ulazak u sektor u Sloveniji , na određenim programima za poboljšanje kvalitete vode u Nizozemskoj ili zaštite 2,5 milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta u Engleskoj kroz sheme upravljanja zemljištem u okolišu. Potaknuti bazu znanja našeg poljoprivrednog sektora važan aspekt regionalnih planova razvoja. Drago mi je da je potvrđeno da je 18 programa usvojeno danas. Oni zajedno daju više od milijun mjesta na tečajevima ".
subota, 21.02.2015.
PRODUŽENO PODNOŠENJE ZAHTJEVA ZA IZDAVANJE POVLASTICE ZA MALI OBALNI RIBOLOV
PRELAZAK U GOSPODARSKU KATEGORIJU ILI REKREACIJAKI RIBOLOV !
Prema priopćenju monistarstva poljoprivrede od 20.veljače Pravilnik o malom obalnom ribolovu (Narodne novine. 8/2015 i 15/2015) je u provedbi i njime su propisani kriteriji za formiranje rang liste sudionika u malom obalnom ribolovu, postupak revizije i ažuriranja rang liste sudionika u malom obalnom ribolovu, sadržaj obrasca, uvjeti i način izdavanja povlastice za mali obalni ribolov i sadržaj i način vođenja registra povlastica.
Radi ukidanja kategorije malog ribolova, predmetnim Pravilnikom je nositeljima važećih odobrenja za mali ribolov omogućen prelazak u gospodarsku kategoriju malog obalnog ribolova ili rekreacijski ribolov uz dozvolu za korištenje parangala. Pravilnikom su definirani uvjeti i kriteriji za prelazak u neku od dvije navedene kategorije, a osnovni je preduvjet podnošenje Zahtjeva na obrascu iz Prilog 1. Pravilnika – Zahtjev za izdavanje povlastice za mali obalni ribolov. Na Zahtjevu podnositelj naznačuje da li želi konkurirati za povlasticu za mali obalni ribolov (jer je broj aktivnih povlastica temeljem važećeg odobrenja za mali ribolov ograničen na 3.500 po kalendarskoj godini) ili pak trajno odustaje od povlastice čime stječe doživotno pravo na besplatnu dozvolu za rekreacijski ribolov i ribolov parangalima.
Pravilnikom je bio i definiran rok za podnošenje ovog Zahtjeva koji je iznosio 30 dana od dana objave Pravilnika, odnosno do 23. veljače 2015. godine.
Obzirom na veliki broj potencijalnih podnositelja (oko 10.000 važećih odobrenja za mali ribolov) Zahtjeva koji se podnose nadležnim Ispostavama Uprave Ribarstva Ministarstva poljoprivrede, i u praksi je primijećen izuzetan odaziv te su pojedine ispostave pod velikim pritiskom, donesena je odluka o produženju roka za podnošenje Zahtjeva kako slijedi:
1. do 6. ožujka 2015. godine za predaju Zahtjeva onih podnositelja koji konkuriraju za povlasticu za mali obalni ribolov.
2. do 31. ožujka 2015. godine za predaju Zahtjeva onih podnositelja koji trajno odustaju od povlastice za mali obalni ribolov i koji time stječu doživotno pravo na besplatnu dozvolu za rekreacijski ribolov i ribolov parangalima
Izmjena i dopuna Pravilnika upućena je u objavu prema Narodnim novinama 19. veljače, a stupanje na snagu ovog propisa je dan nakon dana objave.
Svjesni značaja ovog trenutka kao i važnosti koju budući status u ribarstvu ima za naše korisnike, ljubazno molimo za strpljenje jer ćemo kao administracija dati sve od sebe da za svaku stranku nađemo vremena za savjet i pomoć kod predaje Zahtjeva. Također, potencijalne podnositelje pozivamo da nam se bez ustručavanja obrate za bilo kakva dodatna pitanja i pojašnjenja.
Naši djelatnici su u radno vrijeme na raspolaganju na sljedećim brojevima telefona:
Uprava ribarstva – Ispostava Pula: 052 222 616 i 052 222 490
Uprava ribarstva – Ispostava Rijeka: 051 214 877 i 051 213 626
Uprava ribarstva – Ispostava Senj: 053 882 697
Uprava ribarstva – Ispostava Zadar: 023 309 821 i 023 309 828
Uprava ribarstva – Ispostava Šibenik: 022 213 715
Uprava ribarstva – Ispostava Split: 021 444 057 i 021 444 058
Uprava ribarstva – Ispostava Dubrovnik: 020 332 393
Uprava ribarstva – središnji ured – Zagreb: 01 6443 221
PRIPREME UDRUGE ZA AKTIVNOSTI U 2015. GODINI
EKO KULTURA SE PRIPREMA ZA DRUGI EKOLOŠKI SAJAM !
U gradskoj vječnici grada Čazma u Bjelovarsko bilogorskoj županiji 17. veljače održan je sastanak članova Udruge EKO KULTURA.
To je Udruga za proizvodnju, preradu i plasman organsko -bioloških proizvoda i promociju ekoturizma BJELOVAR.Sastanak je vodio Dražen Diktić predsjednik Udruge.Udruga ima trideset i sedam članova od čega ih 90% ima ekološke certifikate u svojoj proizvodnji, dok ih je 10% u prijelaznom razdoblju. Članovi udruge su ekološki proizvođači aronije, češnjaka, lavande, goji plodova, jedan član je prvi proizvođač ekoloških sokova u RH, jedan član cijeli OPG ima u ekološkom sustavu.
Važnost udruge je u tome što ju je osnovao jedan ekološki vizionar s područja županije 2000 godine, on je u 80. godini života, nije bio na sastanku, ali s njim ću naknadno razgovarati. Prvi zakon o ekološkoj proizvodnji donesen je u RH tek 2001. godine.
Članovi udruge iskazali su međusobno zadovoljstvo što su se sreli . Predstoji nova vegetacijska godina u kojoj treba raditi, a o svemu se žele međusobno dogovarati. Ovi ekološki proizvođači svjesni su potrebe da djeluju udruženi. Važnim smatraju 2. ekološki sajam u Čazmi koji će se prema planovioma održati 12. i 13. rujna 2015.
Neki od proizvođača istakli su problem s nabavkom sjemena .Apsurd je da ruralna Hrvatska nema ni jednu sjemenarsku kuću u kojoj bi se legalno moglo kupiti certificirano ekološko sjeme. Zato se ekološki proizvođaći moraju snalaziti na različite načine.
Redovna godišnja skupština zakazana je za 31.ožujak. Petnaest godina odruge EKO KULTURA obilježiti će se ove godine.
Na sastanku se razgovaralo i o sudjelovanju na sajmu u Gudovcu, Celju i Novom Sadu. Financije su uvjek jedna otežavajuća okolnost za odlazak na sajam. Zaključeno je da zainteresirani na sajmove moraju ići oslanjajući se na vlasti "đep".
petak, 20.02.2015.
LJUDI U GUNJI NEMAJU HRANE !
PANIKA U GUNJI ZBOG PRAZNOG SKLADIŠTA HRANE
Stanovnici Gunje koji žive u kontejnerima nakon kataklizmičke poplave koja ih je zadesila 17. svibnja 2014., nemaju hrane .Hrane nema čak ni za djecu. Police i skladište su prazni, a osobe koje rade u tim prostorima su plakale pred kamerama. Nekoliko stanovnika toga naselja potvrdilo je da mjesec dana nisu dobili ništa od hrane, samo higijenske potrepštine. Osoba koja je u praznom skadištu dala izjavu- te se tako i vizuelno moglo vidjeti da je skladište prazno, rekla je da je zadnja donacija hrane u Gunju dopremljena 14.lipnja 2014.! Ta je vijest emitirana 19. veljače na HTV-u, kao i na prvom programu radio Zagreba u emisiji Vijesti.
Poziv je to svim privatnim osobama koje su u mogučnosti da doniraju hranu stanovnicima u Gunji. Ali poziv je to i Hrvatskom Crvenom križu.
BEZ DONACIJE HRANE OD 14. LIPNJA?
Ova vijest budi podsjećanje na aferu s doniranim milijunima kuna, koje su donirali građani u velikoj akciji doniranja putem otvorenog broja telefona, koje je netko u Crvenom Križu, ne sjećam se više imena, deponirao na neki bankovni račun. Za taj se novac saznalo nakon što pomoć dugo nije stizala u Gunju, te nakon što su se počela postavljati pitanja tko je a tko nije nastradao.
Neki se novac doduše u euforiji pomoći dijelio stradalima, no da li je to taj sakupljeni novac u akciji doniranja, ili neki drugi novac, ostalo je nejasno. Ali s obzirom na razmjere akcije pomoći za Gunju koje su se vodile u velikim i malim mjestima diljem Hrvatske, u školama, vrtićima, zgradama, većim i manjim tvrtkama, nekako ne “pristaje” objavljena informacija da ljudi u Gunji nemaju hrane. No pažnju ipak treba obrartiti na iznesenu činjenicu i ponovo treba pomoći.Informacija da donacija u hrani u Gunju nije više stigla nakon 14. lipnja također je zabrinjavajuća. Ako je tako onda Hrvatski Crveni Križ i nije tako neka humana institucija za koju predpostavljamo da brine o svima i svugdje na kriznim područjima. Predsjednik Hrvatskog Crvenog križa je prim. dr.Josip Jelić iz Slavonskog Broda koji i sada tamo živi, podpredjesnici su Franjo Gregurić i Josipa Rimac. Oni su izabrani na skupštini Hrvatskog Crvenog križa 27.3.2013. godine. Izvršni predsjednik je Robert Markt koji tu dužnost provodi od 1.1. 2014.
Rad Hrvatskog Crvenog križa je podjeljena po županijama i svaka županija ima svog ravnatelja: Meil i telefon zagrebačke županije su : info@zagrebacka-zupanija.hr , t: 01 3876 -062, a ravnateljica je Ivana Bajt. Ravnatelj Crvenog križa Grada Zagreba je Petar Penava; meil: info@ckzg.hr , telefon: o1 3778 – 236. U dvadeset županija i Gradu Zagrebu je dvadeset i jedan ravnatelj. Postoji li u tom radu kordinacija?
Može li Hrvatski Crveni Križ što brže dostaviti hranu u Gunju, sada kada je panična situacija več počela? Zašto to već nije učinio kako do ove sitacije ne bi ni došlo?
četvrtak, 19.02.2015.
SOFISTICIRANA OTIMAČINA NOVCA OPG PROIZVOĐAČA PREKO BLOKIRANIH RAČUNA - JAKOVINA I VLADA ŠUTE !
POSLJEDICA BLOKIRANIH RAČUNA JE GAŠENJE PREKO 8 000 OPG-a !
Članovi gospodarskog foruma političke stranke ORaH održali su u Osijeku konferenciju za novinare zbog isplate potpora bez zaštičenog računa.
Objavljujem izvještaj sa konferencije za novinare glasnogovornika ORaH Deana Šarčevića.
Objavljujem Javni poziv za zaštitu ravnopravnost i spas domaće poljoprivredne proizvodnje Udruge OPG - ŽIVOT.
...izvan teme... L E G A L I Z A C I J A
KAKO DOKAZATI STAROST OBJEKTA ?
Legalizacija je u RH u tijeku. Jedna od olakotnih okolnosti kod objekata starije gradnje je ta da se ne treba plaćati legalizacija ako je kuća ili neki drugi objekat čvrtste gradnje u dvorištu sagrađen prije 1969. godine. Na nekim područjima takvih objekata ima više, na nekima manje. Jedan genaralni dokaz o sagrađenim objektima prije 1969. su orto foto snimke koje su od mjeseca prosinca 2013. godine u vlasništvu RH i na kojima se točno može vidjeti da li je objekat prije spomenute godine postojao ili nije.
No Bilobrk Mato iz Velikog Polja u općini Lukač, u Virovitičko - podravskoj županiji tvrdi da kuća u kojoj on živi sa obitelju je sagrađena 1929. godine, ali nije na orto foto snimci koja služi kao dokazni materijal o postojanju objekta prije 1969. godine. Kako se to dogodilo gospodin Mato nema objašnjenje. No zna da bi mu taj dokaz na snimci pojeftinio legalizaciju.
Kuća koje nema na orto foto snimcima koji svjedoče o gradnji prije 1969. godine. Mato Bilobrk stoji pred svojom kućom.
Činjenica je da na kući piše godina 1959. O tom otisnutom broju Mato kaže “ Te je godine na kuću nabačena fasada.” Također je vidljivo da je nekoliko kuća prije Matine kuće i još dvije kuće nakon Matine, u ulici Braće Radića u Velikom Polju, nekadašnjoj Adi, potpuno iste gradnje po obliku i veličini. Stari mještani u selu kažu da su te kuće sagrađene za one suseljane koji su se 1920. vratili sa Solunskog fronta, odnosno, iz 1. svjetskog rata.
Kako dokazati starost objekta, ako objekta nema na orto foto dokaznom snimku?
Mato Bilobrk
Evo što kaže službenica Dijana u uredu za legalizaciju u Virovitici” Ako potvrda o gradnji ne postoji ni na snimci ni u katastru, dokaz o gradnji mogu dati dva mještanina koji svojom vjerodostojnom izjavom mogu posvjedočiti koje je godine objekat sagrađen. Nihove izjave moraju biti ovjerene kod javnog bilježnika.”
srijeda, 18.02.2015.
OVAKO SE UNIŠTAVA HRVATSKE POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE!
RIJEŠENJE JE U PRIJEVREMENIM IZBORIMA
I NOVOM MINISTRU POLJOPRIVREDE!
Mom prethodnom tekstu objavljenom u ponedjeljak 16, veljače naslov je bio " što pripremaju poljoprivrednim proizvođačima", a odgovor je stigao vrlo brzo. Istoga je dana započela isplata potpora, a više desetaka tisuća poljoprivrednika ima blokirane račune u banci, ali nemaju zaštićene račune. Imali su ih do 2012. ali je tadašnji ministar financija Linić zaštićene račune poljoprivrednicima ukinuo.
Udruga OPG "ŽIVOT" je tražila sastanak i sa ministrom financija Lalovcem, i sa Jakovinom i sa premijerom Milanovićem više puta od listopada prošle godime no sastanak nije dogovoren. Spomenuta gospoda u Vladi doslovno nisu željela s poljoprivrednim proizvođačiam nikakv dijalog, nikakvu komunikaciju. Time su jasno i izravno po kozna koj put u svom mandatu potvrdili da nisu vjerodostojni. Kada Država na vlasti ima nevjerodostojene političare - sve u državi je bliže propasti nego progresu.Takvi političari ne vode politiku radi dobrobiti građana. U RH 90 % teritorija je ruralni prostor, a resorni ministar i Vlada život ljudi na tom prostoru žele nepravedno i nemilosredno uništiti.
Ova posljednja situacija s poljoprivrednicima pravi je pokazatelj da je vrijeme za prijevremene izbore, novu Vladu i novog ministra poljoprivrede
Objavljujem tekst objavljen u Jutarnjem listu danas 17.veljače 2015. na 7 . strani novinara Zlatka Šimića iz kog se može pročitati primjer iz realnog života - kada vam pripada potpora od 200.000, kuna, koje niste ni dotakli, samo ste na internetu vidjeli da vam pripada, ali je suma preusmjerena na račun banke jer ste njezin dužnik. A zaštićeni račun nemate jer ste poljoprivrednik, što je diskriminacija koju protežira primitivna hrvatska politika koja ruši dignitet i poljoprivrednika, svih ostalih građana, ali i Republike Hrvatske u cjelini .
ponedjeljak, 16.02.2015.
ZAPOČELA ISPLATA IZRAVNIH POTPORA
ISPLATA PRVOG DIJELA
Objavljujem obavijest ministarstva poljoprivrede. Primila sam je oko 13 sati, 16. veljače.
ŠTO PRIPREMAJU POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA?
ŠUTNJA MINISTARA I O POTPORAMA I O ZAŠTIĆENOM RAČUNU !
Od srijede 11. veljače kada su predstavnici Udruge OPG “ŽIVOT” održali konferenciju za novinare na kojoj su istakli dvije činjenice 1. ne isplatu još ni prvog dijela popora poljoprivrednim proizvođačima za 2014. i 2. potrebu da poljoprivredni proizvođači koji su u financijskoj blokadi mogu otvoriti zaštićeni račun – što je omogućeno svim ostalim kategorijama građana koji su u financijskoj blokadi – do kraja tjedna , do 15.veljače nikakve nove informacije Udruga OPG “ŽIVOT” od nadležnih institucija nije primila.
Ni ministarstvo poljoprivrede ni Agencija za plaćanje u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju nikakve informacije u vezi sa isplatom potpora i zaštićenim računom za poljoprivredne proizvođače na svojim web stranicama nisu istakle do 15. veljače. Doduše, jedan je poljoprivredni proizvođač, što radi objektivnosti moram navesti, rekao da je nakon što je u medijima objavljena informacija o održanoj pres konferenciji Udruge “ŽIVOT” 11.2. u Zagrebu, na teletextu pročitao da će isplata potpora poljoprivrednim proizvođačima biti krajem mjeseca veljače. Nameće se pitanje – čemu tolika šutnja, i tolika mistifikacija od strane resornog ministarstva i Vlade – kada se radi o gospodarskoj grani poljoprivredi i isplati potpora, koji su potpora dohotku poljoprivrednicima? Široka djelatnost poljoprivrede i poljoprivredni proizvođači stvaraju društveni bruto proizvod i zapošljavaju ljude! Zar je za ljude u Vladi koji donose odluke poljoprivreda u kojoj se proizvodi hrana, koja je nerazdvojivi dio hrvatskog ruralnog prostora, dio društva koje treba ostavljati u neizvjesnosti i bez informacije kada poljoprivrednici informaciju očekuju i traže da se s njima komunicira?
OBJAVLJUJEM INFORMACIJE ZA MEDIJE KOJE JE PRIPREMILA UDRUGA OPG “ŽIVOT” za konferenciju za medije 11. veljače i na CD-u je podjelila novinarima.
Iz tog se materijala argumentirano vidi da ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina ne govori istinu kada se radi o broju financijski blokiranih poljoprivrednim proizvođačima. Poljoprivrednici prema stanju na terenu- kako to oni kažu – znaju da 70 % poljoprivrednika ima blokiran račun u banci. Ministar pak govori o minornom broju financijski blokiranih poljoprivrednih proizvođača.
“ Ponavljamo svoj stav da ne tražimo nikakav oprost, već tražimo da se ovrha obavlja na dijelu sredstava, a da nam se dio ostavi na raspolaganju kako bismo mogli ponovo zasijati zemlju, te od svoje zemlje i svoga rada mogli vraćati dugove.” “Tražimo da se ovrhe provode tako da vlasnicima OPG-ova na ovrhu odlazi 1/3 prihoda ko što odlazi i svim drugim građanima u RH koji mogu otvoriti zaštićeni račun.” – piše između ostalog u materijalu koji objavljujem.
Piše također I slijedeće “Kada bi se vratilo stanje koje je važilo do 2012. Onda bi dio novca s računa odlazio na plaćanje dugova, a dio bi ostajao za obradu zemlje, dodatnu zaradu i mogućnost daljnjeg vraćanja dugova. Ovako su blokirani svi i dužnici i vjerovnici”.
nedjelja, 15.02.2015.
INAUGURACIJA PREDSJEDNICE KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ
INAUGURACIJSKI GOVOR PREDSJEDNICE GRABAR-KITAROVIĆ
U nedjelju 15. veljače 2015. na Trgu Sv. Marka u Zagrebu predsjedničku prisegu položila je izabrana predsjednica Republike Hrvatske, prva žena predsjednica RH, mr. Kolinda Grabar Kitarović (47). Predsjednica Grabar- Kitarović na dužnost predsjednice stupiti će 19. veljače , a predsjednički mandat joj traje do 19. veljače 2020. godine.
OBJAVLJUJEM INAUGURACIJSKI GOVOR KOLINDE GRABAR- KITAROVIĆ
POSLANICA
PREDSJEDNICE REPUBLIKE HRVATSKE KOLINDE GRABAR-KITAROVIĆ U POVODU INAUGURACIJE
Hrvatice i Hrvati u domovini i svijetu,
i sve hrvatske državljanke i državljani,
poštovani visoki gosti i uzvanici,
dragi prijatelji,
Prisegom koju sam upravo položila, obvezala sam se da ću služiti hrvatskom narodu
i svim hrvatskim državljanima. S neizmjernim ponosom, ali istodobno svjesna velike
odgovornosti, preuzimam dužnost hrvatske predsjednice.
U ovom svečanom trenutku sjećamo se svih onih znanih i neznanih hrvatskih kćeri i
sinova koji su svoje živote, tijekom tisućljetne borbe za hrvatsku samostalnost, ugradili u
temelje moderne hrvatske države. Posebnu zahvalnost iskazujem hrvatskim braniteljima,
koji su bili i ostat će zaglavni kamen naše domovine Hrvatske. Osobitu zahvalnost
dugujemo prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, predvodniku tog
povijesnog pothvata i utemeljitelju suvremene hrvatske države.
Izbori su iza nas. Hrvatska se još jednom potvrdila kao demokratska i uređena
država. Sve naše razlike koje su došle do izražaja i tijekom kampanje, već od danas
moramo pretvoriti u našu snagu. Bit ću predsjednica svih hrvatskih građana, bez
obzira na političko opredjeljenje, etničku, vjersku i spolnu orijentaciju i pripadnost.
Beskompromisno ću štititi socijalno najugroženije.
Uloga predsjednice Republike jasno je definirana hrvatskim Ustavom. No, isto tako,
svjesna sam svoje odgovornosti prema hrvatskim građanima, kao jedini visoki državni
dužnosnik kojega građani izravno biraju.
Stoga vam se u ovom svečanom trenutku izravno i obraćam:
Hrvatice i Hrvati, građanke i građani Hrvatske!
Vi ste mi ukazali povjerenje i vama ću polagati račune! Bit ću vaš glas, bit ću vaša
predsjednica. Jedna sam od vas i dat ću sve od sebe da Hrvatsku učinimo bogatom
državom, iz koje mladi neće odlaziti, u kojoj će se više rađati nego umirati, gdje će naši
ljudi u zlatnoj životnoj dobi uživati plodove svoga rada.
Ako pogriješim, a onaj tko radi, taj i griješi, imat ću snage priznati i ispraviti pogrešku.
Ipak, svi smo mi samo ljudi. No, odgovorno tvrdim, nikada neću učiniti ništa protiv
hrvatskih nacionalnih interesa!
Želim zahvaliti i svojim prethodnicima – gospodinu Stjepanu Mesiću i gospodinu
Ivi Josipoviću – na njihovom doprinosu izgradnji hrvatske demokracije. Neću se
ustručavati pitati za savjet, jer i svoje različitosti moramo koristiti za dobrobit države.
Pozivam sve nas u Hrvatskoj da ostavimo povijesti naše podjele i zablude. Samo
zajedništvom cijeloga naroda možemo izgraditi bolju Hrvatsku. Natječimo se idejama,
rješenjima i inovacijama, a ne povijesnim ulogama naših roditelja ili djedova. Ideološkim
podjelama nećemo ostvariti bolji život, niti ćemo biti bolji ljudi. Samo ćemo produbiti
stare podjele i stvoriti nove sukobe koji nikada nikome nisu donijeli dobro. Kao što
je predsjednik Tuđman pomirbom podijeljenog hrvatskoga nacionalnog bića stvorio
preduvjete za uspostavu hrvatske države, tako i mi danas novim hrvatskim zajedništvom
moramo otvoriti novu stranicu naše bolje budućnosti. Tražimo bolji život u budućnosti,
a ne u prošlosti!
Istinsko domoljublje, u koje vjerujem i za kojega ću se boriti svakoga dana mojega
služenja domovini i vama, temelj je izgradnje bolje Hrvatske. Ljubiti domovinu ne
znači samo desnicu na srcu kad pozdravljamo našu himnu. Domoljublje nije samo
nacionalni dres ili šal oko vrata kada nastupaju naši sportaši. Za ljubiti Hrvatsku nije
dovoljno istaknuti zastavu na prozoru, niti je domoljublje samo osjećaj ponosa u dane
naših državnih praznika kada se prisjećamo naših pobjeda. Domoljublje se izražava
na mnoge načine, no ono što nam treba biti najviše pri srcu ponajprije je naše djelo na
korist Domovini: naš rad, trud, znanje, izvrsnost, stvaranje, poštivanje zakona, odgoj
djece, pomoć starijima, solidarnost prema potrebitima, briga za drugoga, međusobno
poštovanje, lijepa riječ i gesta darivanja. Tko tako voli Hrvatsku, istinski je domoljub!
Dragi prijatelji,
Naše gospodarstvo, kao i standard naših građana, već su šestu godinu pogođeni krizom.
Desetci tisuća mladih napuštaju Hrvatsku. Među njima velik je broj onih fakultetski
obrazovanih, koji bi trebali biti nositelji razvoja. Imamo izrazito negativne demografske
trendove. Starimo kao nacija. Mnoge tvrtke odlaze u stečaj, druge, pak, gube utrku
konkurentnosti na tržištu, ljudi ostaju bez posla, obitelji bez prihoda.
Svjedoci smo teških poremećaja, koji traže žurno i usklađeno djelovanje svih sastavnica
državne vlasti, kao i sindikata i poslodavaca. Nalazimo se u trenutku koji traži široki
nacionalni konsenzus oko ključnih pitanja. Nema ni prostora ni vremena za podjele.
Snagu za postizanje takve vrste zajedništva već smo pokazali u nekoliko bitnih trenutaka
tijekom protekla dva desetljeća. Krajnje je vrijeme da se i u savladavanju gospodarske
krize izdignemo iznad pojedinačnih i stranačkih interesa. Vrijeme je da se okrenemo
budućnosti i da provedemo promjene koje je nemoguće odgađati. Valja nam prestati
živjeti od novca posuđenog od budućih generacija.
Naš strateški nacionalni interes moraju biti nova radna mjesta. Moramo napokon shvatiti
kako nova radna mjesta ne stvara država, već privatna inicijativa, odnosno poduzetnici.
Zalažem se za nultu stopu tolerancije na korupciju i pozdravljam sve aktivnosti nadležnih
institucija u iskorjenjivanju te pošasti. Istodobno, ne smijemo stvarati antipoduzetničku
klimu.
Upućujem poziv Vladi da učini sve kako bi poreznom politikom motivirala, a
uklanjanjem administrativnih prepreka osnažila poduzetničku klimu i time potaknula
snažniju privatnu inicijativu. Moramo poticati nadmetanje poslovnih ideja i graditi
pozitivno ozračje, koje će rezultirati novim poslovnim projektima.
Naše more, turizam, naša poljoprivreda, ribarstvo, šumarstvo, vodno gospodarstvo, naši
poljoprivrednici i ribari, naši težaci, naša su snaga.
Usmjerenost prema obiteljskom gospodarstvu, obrtništvu, malom i srednjem
poduzetništvu, inovacijama, primjenama čiste tehnologije, mora biti naša strateška
orijentacija. Postanimo napokon istinski svjesni komparativnih prednosti ove prekrasne
zemlje i počnimo ih odgovorno, ali i odlučno koristiti.
Moramo biti otvoreni prema novim investicijama i aktivno pronalaziti nova tržišta,
u čemu ću se maksimalno angažirati i vrlo aktivno surađivati s poduzetnicima i
investitorima. Izvoz mora biti naše trajno usmjerenje, a gospodarska diplomacija
važna poluga u otvaranju novih tržišta. Bit ću prvi gospodarski diplomat naše države i
neumorno ću poticati izvoznike na iskorake koji se danas čine nemogućima. Prije svega,
moramo bolje iskoristiti članstvo u Europskoj uniji kao i sporazume o slobodnoj trgovini,
kako bismo izvoznicima otvarali i nova netradicionalna tržišta.
Među preduvjete uspješnosti, odnosno konkurentnosti u uvjetima globalizacije, svakako
pripadaju kvalitetno obrazovanje, razvoj znanosti i istraživački rad.
Naše škole i sveučilišta, kao i znanstveno-istraživačke centre, moramo programski
prilagoditi novom vremenu. Moramo se okrenuti usvajanju praktičnih znanja i vještina i
na taj način pripremati učenike i studente za radne i životne izazove koji ih očekuju.
Moramo napokon definirati glavne odrednice svojega razvitka, početi istinski vjerovati
u održivi razvoj i biti svjesni što on uistinu znači – razvoj koji vodi računa o okolišu, ali
istodobno ostavlja prostor za napredak i rast. Učimo od onih koji su uspješno zaštitili i
vlastiti okoliš i vlastitu baštinu i otvorimo vrata razvoju.
Želim da nakon gotovo dvije godine članstva svi zajedno napokon počnemo živjeti život
članice Europske unije. Moramo pojačati napore kako bi sredstva europskih fondova bila
dostupna i iskorištena u najkraćem mogućem roku.
Dame i gospodo,
Kao vrhovna zapovjednica, želim vrlo jasno naglasiti kako ćemo naše Oružane snage
razvijati i čuvati. Članstvo u NATO-u jamči nam sigurnost, ali najbolji jamac naše
opstojnosti i suvereniteta uvijek će biti moderne i dobro opremljene hrvatske Oružane
snage. Hrvatska je miroljubiva zemlja i nikada nikome neće biti prijetnjom, no
suvremeni svijet donosi sasvim nove izazove, poglavito rastući međunarodni terorizam.
Snažne oružane snage jamac su stabilnosti i čuvar demokratskih vrijednosti. S ovog
mjesta pozdravljam naše vojnikinje i vojnike, časnice i časnike u Afganistanu i mirovnim
misijama diljem svijeta. Oni nam služe na čast i naš su ponos. Nikada ne smijemo
smetnuti s uma činjenicu da su pripadnici naših Oružanih snaga spremni svojim životom
u svakom trenutku braniti našu sigurnost i univerzalne civilizacijske vrijednosti.
Ne možemo i ne smijemo podcjenjivati ozbiljnost zabrinjavajućeg razvoja događaja
u međunarodnim odnosima. Neprestance izbijaju novi ratovi i sukobi. Svjedočimo
urušavanju dosadašnjeg poretka na mnogim stranama svijeta.
Hrvatska ima svoj stav, svoju politiku i svoje interese. Njih ćemo aktivnije zastupati. Za
njih ćemo se zalagati i boriti na svim razinama bez zadrške!
Za to nam je potrebno nacionalno zajedništvo oko strateških pitanja, stabilna ekonomija,
energetska neovisnost, sposobna i agilna diplomacija i moderna, dobro opremljena vojska
uklopljena u NATO sustav. Sve su to ključne komponente nacionalne sigurnosti.
Hrvatska će svoju vanjsku politiku i dalje voditi kroz suradnju s našim saveznicima unutar
EU i NATO-a, kao i kroz suradnju sa susjedima. Naš trajni strateški nacionalni interes
ostaje uključivanje cijeloga prostora Jugoistočne Europe u europske i euroatlantske
integracije jer svaka druga opcija produljuje neizvjesnost i u konačnici može voditi
obnovi crta podjela i razdvajanja.
Želim da države Jugoistočne Europe postanu članice europske obitelji i u tom pogledu
pružamo ruku suradnje. Očekujem da sa susjedima napokon riješimo otvorena pitanja
poput graničnih sporova, a u odnosima sa Srbijom posebno mjesto imat će status nestalih
u Domovinskom ratu, kao i međusobna zaštita prava manjina. Nacionalne manjine
bogatstvo su Hrvatske. Razvijat ću i štititi njihova prava, ali i promicati prava Hrvata u
susjednim državama.
Jedan od najvažnijih vanjskopolitičkih ciljeva jest položaj i zaštita hrvatskog naroda
u Bosni i Hercegovini. Bosnu i Hercegovinu vidim kao državu triju jednakopravnih
konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Srba i Hrvata. Želim svesrdno pomoći kako bi
Bosna i Hercegovina učvrstila svoju državnost na temelju pune ravnopravnosti triju
konstitutivnih naroda i o tome ću posebno skrbiti.
Koristim prigodu našem iseljeništvu diljem svijeta uputiti posebnu poruku. I vi ste
Hrvatska i nikada neću dopustiti da bilo tko zanemari vašu ulogu i doprinos u stvaranju
hrvatske države. Vi ste važna poveznica Domovine sa svijetom, ali i naša bitna sastavnica
koja će i dalje pridonositi našem nacionalnom razvitku. Vrata Hrvatske širom su vam
otvorena. Vaše znanje i iskustvo dragocjeni su Domovini. Na nama u Hrvatskoj obveza je
pružiti vam iskrenu i stvarnu priliku za ulaganja, obrazovanje i povratak.
Poštovani uzvanici, dame i gospodo,
Moj će mandat posebice biti posvećen mladima. Moramo im otvoriti prostor u
gospodarstvu, politici i društvenom životu. Moramo im dati posao. Neka se čuje
njihov glas – oni su obrazovani, željni uspjeha i neopterećeni prošlošću. Vidim ih kao
predvodnike novog hrvatskog zajedništva.
Želim posebno naglasiti i ovo.
Kao prva hrvatska predsjednica, ponosna sam što je naše društvo napravilo civilizacijski
iskorak. Mnogi su me prije objave kandidature pitali – zašto ideš u to? Hrvatska još nije
spremna za ženu predsjednicu. To me je dodatno motiviralo jer sam znala da naš narod
zna donijeti pravu odluku. Pozorno ću pratiti poštivanje Ustava koji ravnopravnost
spolova svrstava u najveće vrednote ustavnog poretka, baš kao i druge vrednote koje
štite manjinske društvene skupine, jer to govori o uljuđenosti društva i predstavlja mjeru
poštovanja prema nama samima.
Dame i gospodo,
U ovom svečanom trenutku želim istaknuti i važnost naše kulture, tradicije, obitelji
i vjere. Te sastavnice kroz povijest su očuvale našu samobitnost. Naš je narod kroz
povijest iznjedrio velike znanstvenike, inovatore, umjetnike i sportaše, čime je pridonio
civilizacijskom razvoju. Preda mnom i pred svima nama velika je odgovornost i dužnost,
prije svega prema našim potomcima, i dalje čuvati, promicati i razvijati našu kulturu, naš
identitet i naše ime.
Inauguracijska svečanost uvijek će predstavljati i proslavu hrvatske državnosti, našega
nacionalnog osjećaja na kojeg smo ponosni, ali i naše otvorenosti prema drugima i prema
svijetu u čijem ćemo uređenju i upravljanju aktivno sudjelovati. Činom prisege preuzela
sam kontinuitet časnog služenja hrvatskom narodu i svim hrvatskim državljanima. Svoje
ustavne ovlasti koristit ću na dobrobit sviju u Hrvatskoj, a vodit ću se domoljubljem,
uključivošću, poštovanjem i zaštitom nacionalnih interesa. Hrvatska će biti bogata
zemlja, jer ne postoji nijedan razlog da to ne bude. Želim jednoga dana svojim unucima
pričati o vremenu kada smo, kao i u Domovinskom ratu, stali jedni uz druge u borbi
za bolji život u Hrvatskoj i kako smo i tu bitku dobili. Jer mi smo pobjednički narod,
postojan narod, vrijedan narod. Nema toga što mi ne možemo postići kad smo
jedinstveni.
VJERUJEM U TE, ZEMLJO MOJA HRVATSKA!
četvrtak, 12.02.2015.
APSURDNI LJUDI U VLADI: MINISTRI JAKOVINA I LALOVAC NE ŽELE RAZGOVARATI S POLJOPRIVREDNIM PROIZVOĐAČIMA
ZAŠTO OVRŠNI ZAKON NE NAVODI DA
BLOKIRANI POLJOPRIVREDNICI MOGU IMATI ZAŠTIĆENI RAČUN?
“Kada je u pitanju plaćanje poreza na dohodak, onda je to dohodak OPG- a, a kada trebate taj račun zaštiti onda više nije dohodak .Kada trebate platiti porez na dohodak, onda potpora ulazi u dohodak, ali kada taj račun treba zaštiti, jer je to prihod poljoprivrednika, onda to nije moguće jer poljoprivrednici spadaju u drugu kategoriju. I nemaju mogućnosti zaštite jedne trećine svoga dohotka”- upozorio je Goran Hadžć član izvršnog odbora OPG “Život” .Ta je konstatacija važna za isplatu potpora za 2014. koju poljoprivredni proizvođači očekuju svaki dan. Zvonko Pipić podpredsjednik Udruge “ŽIVOT” rekao je da velika večina novca od potpore na ovaj način neće ni doći u ruke poljoprivrednika, već će završiti na blokiranim računima, i tako ponovo pripasti državi, jer računi poljoprivrednih proizvođača koji su blokirani nemaju zaštićeni račun. “ A prema našoj simulaciji na terenu oko 70 % OPG-a je blokirano. To se odnosi na proizvođače koji imaju blokiran poslovni račun” –rečeno je u srijedu 11.2. na konferenciji za novinare koja je održana zajedno sa predstavnicima udruge Blokirani u Zagrebu.
Hrvatskim poljoprivrednicima još nije isplaćen prvi dio potpora za 2014. godinu. Ministar je u emsijima na TVu i radio emisijama najavljivao da će to biti najkasnije krajem siječnja. Sada -upitan od novinara najavljuje da će isplata biti - idućeg tjedna i do kraja mjeseca veljače 2015. Na pres konferenciji Hadžić, Pipić i Brkić istakli su da je praksa zemalja EU da se potpora isplačuje dinamikom: prva isplata do kraja tekuće godine, a druga u proljeće zato da bi novac od potpore bio na raspolaganju poljoprivrednicima za potrebe u pripremi tekučih poljoprivrednih radova. Istakli su nezadadovoljstvo sa radom ministra Jakovine koji radi po svom i ne želi razgovarati s poljoprivrednicima.
Konferencija za novinare 11. veljače: s lijeva,Zvonko Pipić. Slavimir Brkić, Goran Hadžić i Ante Gugo koji je član udruge Blokirani.
Slavimir Brkić član izvršnog odbora Udruge OPG “ŽIVOT” zastupnik za Bjelovarsko bilogorsku županiju ujedno i predstavnik Blokiranih kaže “ Na ovaj način mi više funkcionirati ne možemo i tražimo da se uskladi članak ovršnog Zakona 212. gdje se određuje tko može imati zaštićeni račun. Poljoprivrednik trenutno nema to pravo, nema zaštićeni račun i u odnosu na sve ostale strukture građanstva poljoprivrednici su na taj način zakonom zakinuti .Poljoprivredni proizvođaći su imali zaštićeni račun, ali im ga je Linić, kada je bio ministar financija, ukinuo 2012. godine.- podsjetio je Zvonko Pipić. Poljoprivredni proizvođači istiću da nisu za prosvjede, već za dijalog, ali da ih ministar Jakovina kao ni ministar financija Lalić ne želi primiti na razgovor. Više puta je ministrima iz Uruge “ŽIVOT” upućen dopis u vezi s isplatom potpora i potrebom da se razgovara, no bez pozitivnog odgovora.
Ministar Jakovina je nedavno rekao da blokiranih poljoprivrednika ima manje od 1%, što je po njemu broj od 1 130 blokiranih poljoprivrednika, od 185.700 OPG gospodarstava- kako je naveo. Goran Hadžić je rekao da je prema podacima Agencije za plaćanje oko 95. 000 korisnika potpora ukupno, od čega ih je oko 95 % OPG gospodarstava. No prema riječima Zvonka Pipića i Hadžića iz Udruge OPG “Život” kažu da je prema njihovoj simulaciji na terenu oko 70 % OPG-a financijski blokirano. To se odnosi na proizvođače koji imaju blokiran poslovni račun – a to je žiro račun na koji primaju potporu”.Goran Hdžić iznio je još jedan problem a taj je da oni koji imaju trajne nasade , koji moraju čekati 3-5 godina da voćarstvo uđe u rod, oni moraju plačati porez, ako se žele baviti samo sa tom djelatnošću “Oni su dužni plačati, sada to iznosi 20.000 kuna godišnje a prihod će imati za 3-5 godina. To su paradoksi, neprimjerene zakonske odredbe koje treba mijenjati i regulirati kako su regulirana u ostalim zemljama EU, tako da ne budu diskriminirajuća”- istakao je.
Goran Hadžić je iznio veliku sumnju u rezultate raspisivanja natječaja za podmjere ruralnog razvoja 4.1. 4.2. jer Program ruralnog razvoja nije prihvaćen od Europske komisije. Raspisivanje natječaja za ruuralni razvoj koji nije verificiran od Europske Komisije smatraju predizbornim mjerama političke koalicije na vlasti.
Još 29.9. 2014. ministru financija je upučen dopis, meilom koji je priznato sredstvo komunikacije, za sastanak o važnim problemima poljoprivrednih proizvođača, ali odgovor nije stigao. Sličan je dopis upućen i 29.1. nakon čega također nije bilo odgovora.
srijeda, 11.02.2015.
SA SJEDNICE EUROPSKOG PARLAMENTA U STRASBOURGU
M.PETIR :
POTROŠAĆIMA DATI PUNU INFORMACIJU O MESU KOJE KUPUJU
Tihana Mojsinović koja vodi ured Marijane Petir zastupnice u Europskom parlamentu poslala je informaciju u kojoj se kaže je da je na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu, u kasnim večernjim satima u ponedjeljak, 9.2.2015. godine se vodila rasprava o potrebi označavanja zemlje podrijetla mesa u prerađenim proizvodima. Potaknuti aferom koju je izazvala pronađena konjetinom u lazanjama i hamburgerima umjesto govedine, zastupnici su iznosili različita stajališta. I dok su jedni smatrali da potrošačima treba dati potpunu informaciju i označiti zemlju podrijetla mesa u prerađenim proizvodima te da će takvo postupanje pomoći i lokalnim proizvođačima koji imaju kvalitetan proizvod, drugi su tvrdili da je to bespotrebni trošak koji će poskupiti proizvod koristeći argument da nije „potrebno znati od kuda je salama na pizzi“.
„Kada je riječ o prerađenim proizvodima koji sadrže meso, ponekad me strah i pomisliti što sve dolazi na naše tanjure, pa i iz nekih članica EU. Podržavam označavanje zemlje podrijetla mesa koje se koristi kao sastojak u hrani. Osobno smatram da je potrebno potrošačima podastrijeti potpunu informaciju o hrani koju kupuju. Moj je stav da označavanje mesa treba sadržavati i podatak o mjestu i datumu klanja životinje kako bi potrošači imali punu informaciju o svakom od ključnih događaja u ciklusu životinje, poput mjesta i vremena: rođenja, uzgoja i klanja. Takvim označavanjem sljedivosti sastojaka u lancu prehrane smanjio bi se prostor za nepoštenu trgovačku praksu ali i evidentna izigravanja zakona. To bi bilo dobro i za potrošače i za proizvođače“, rekla je Marijana Petir, navodi voditeljica ureda, iako informacija ne sadrži zaključak niti stav bilo koga od predsjedavajućih na spomenutu temu.
Marijana Petir
utorak, 10.02.2015.
KONTROLA KORIŠTENJA SREDSTAVA HRVATSKOG ŠPORTSKOG RIBOLOVNOG SAVEZA UTVRDILA NEPRAVILNOSTI
NOVI PRAVILNIK DEFINIRA TROŠENJE SREDSTAVA !
Ministarstvo poljoprivrede je Odlukom ministra u 2014. godini prvi puta u postupku upravnog nadzora izvršilo kontrolu namjenskog korištenja sredstava od dozvola za športski ribolov, ob
Temeljem dostupne dokumentacije kojom raspolaže ovo Ministarstvo, Hrvatski športsko ribolovni savez godišnje ostvaruje prihod od dozvola za športski ribolov, u iznosu od 1,6 milijuna kuna, što znači da je od 2001. godine, odnosno stupanja na snagu Zakon o slatkovodnom ribarstvu pa do 2014. godine uprihodovalo oko 22,4 milijuna kuna.
Kako ovlaštenim osobama nije bila dostavljena vjerodostojna dokumentacija, Ministarstvo je u nadzor uključilo Ured za državnu reviziju i Poreznu upravu.
Prema financijskom planu Hrvatskog športsko ribolovnog saveza (HSRS) za 2013. godinu, koji je Savez dostavio ovom Ministarstvu, između ostalog, stoji da je za plaće troje djelatnika utrošeno 514.510,00 kuna.
U javne ovlasti koje se financiraju od naknada za dozvole Hrvatskom športsko ribolovnom savezu povjerena je i organizacija ribičkih i ribočuvarskih ispita. U upravnom nadzoru ovog Ministarstva utvrđeno je da je Savez od gore navedene javne ovlasti u 2014. godini ostvario dodatni prihod od 576.600,00 kuna.
Zakonom o slatkovodnom ribarstvu određeno je da za obavljanje navedene javne ovlasti Savez koristi financijska sredstva iz gore navedenih naknada od državnih dozvola, a ne od dodatnih prihoda koji se odnose na organizaciju ribičkih i ribočuvarskih ispita, a koje su ostvarene u 2014. godini u navedenom iznosu od 576.600,00 kuna.
Kako bi se spriječila daljnja eventualna zloupotreba korištenja sredstava državnog proračuna, a u koju i spadaju naknade od državnih dozvola koja su prihod Hrvatsko športsko ribolovnog saveza, ovlaštenika ribolovnog prava i Republike Hrvatske, izmijenjen je u siječnju 2015. godine Pravilnik o športskom ribolovu koji sada na transparentniji način definira namjensko korištenje sredstava od naknada za provođenje javnih ovlasti HŠRS-a.
Prema dostupnim informacijama, kojima raspolaže ovo Ministarstvo, nakon objave na snagu prije navedenog novog Pravilnika, HŠRS je uputio dopis ovlaštenicima ribolovnih prava kojima se obustavlja do daljnjeg održavanje ribičkih i ribočuvarskih ispita, čime su prestali obavljati povjerenu javnu ovlast, tj. organizaciju ribičkih i ribočuvarskih ispita. Na taj način se onemogućava građane Republike Hrvatske u korištenju resursa Republike Hrvatske, odnosno ribljeg fonda, na način da polaganjem ribičkog ispita stvore pretpostavke da postanu ribiči i kupnjom godišnje državne dozvole steknu uvjete za obavljanje športskog ribolova (korištenje resursa RH).
Ovakvim postupkom, HŠRS, onemogućavaju ovlaštenike ribolovnog prava da ribičima omoguće obavljanje športskog ribolova, a što su obveze temeljem ugovora kojeg su sklopili sa ovim Ministarstvom, zatim onemogućavaju ih u stjecanju uvjeta za prodaju dozvola za obavljanje športskog ribolova, odnosno ostvarivanje prihoda od naknada za državne dozvole koje godišnje iznose oko 12,5 milijuna kuna za 125 ovlaštenika,
te onemogućavaju prihod i državnom proračunu Republike Hrvatske, čiji prihod od prodaje državnih dozvola iznosi godišnje oko 1,5 milijuna kuna.
Ukoliko Hrvatsko športsko ribolovni savez nastavi sa neobavljanjem povjerenih javnih ovlasti, organizaciju ribičkih i ribočuvarskih ispita, Ministarstvo poljoprivrede aktivirati će mehanizam preuzimanja javnih ovlasti koje su povjerene Hrvatskm športsko ribolovnom savezu.
( NN. br. 4, od 14.1. 2015. Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu)
ponedjeljak, 09.02.2015.
EKO - KVARNER O STRATEŠKOJ STUDIJI UGLJIKOVODIKA NA JADRANU
NEKVALITETNO, NEPOTPUNO I NEREALNO PROCIJENJEN UTJECAJ NA OKOLIŠ!
subota, 07.02.2015.
NATJEČAJ ZA MJERU 1.1. TRAJNA OBUSTAVA RIBOLOVNE AKTIVNOSTI
NAKNADA ZA TRAJNO UNIŠTENJE RIBARSKIH PLOVILA
Agencija za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je natječaj na mjeru 1.1. Trajna obistava ribolovne aktivnosti.
Objavljujem sadržaj natječaja koji je otvoren do 2.ožujka. 2015.
PROIZVODNA OGRANIČENJA U SEKTORU MLIJEKA
ZAHTJEV ZA DODJELU PROIZVODNIH KVOTA DO 28. 2. 2015.
Najprije najvažnije za isporučitelje mlijeka : Zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve podnosi se najkasnije do 28.2.2015. na adresu: Hrvatska poljoprivredna agencija, Ilica 101, 10000 Zagreb, sa naznakom „Dodjela kvote iz nacionalne pričuve“
Agencija za plaćanja u poljoprivredi i ruralnom razvoju pojašnjava situaciju u kojoj se Republika Hrvatska nalazi kao zemlja članica Europske unije s obzirom na prava proizvođača mlijeka. Informacija o mliječnim kvotama izdana je 15.siječnja 2015.
SUSTAV AMKA
Sustav mliječnih kvota uveden je radi ograničenja proizvodnje mlijeka. Za prekoračenje proizvodnje plaća se pristojba. Sustav AMKA uveden je u RH radi kontrole i praćenja ograničenja proizvodnje mlijeka kako bi se na vrijeme poduzele mjere radi zaštite proizvođača od prekoračenja kvote i posljedičnog plaćanja pristojbe.
Sustav AMKA prati proizvodnju mlijeka na bazi mjesečnih i godišnjeg izvješća o isporuci po proizvođaču za kvotu A te, za kvotu B, na bazi godišnjeg izvješća o izravnoj prodaji po proizvođaču. Na taj način prikupljene podatke o proizvodnji mlijeka RH dostavlja EU.
Sustav AMKA je restriktivno automatiziran, što znači da pri raspodjeli automatski oduzima kvotu onima koji su u prethodnom razdoblju proizveli (isporučili) manje mlijeka ili prijavili manju proizvodnju (izravna prodaja) i vraća oduzete količine u nacionalnu pričuvu.
Iza nas je kvotna godina 2013/2014 (koja je trajala od 1.4.2013. do 31.3.2014.) u kojoj je bilo značajnog smanjenja isporuke i prodaje mlijeka zbog pojave aflatoksina u mlijeku.
Nažalost, sustav AMKA ne prepoznaje razloge smanjenja proizvodnje, već samo očitava stanje i na temelju stanja generira raspodjelu za iduće razdoblje, a to je kvotna godina 2014/2015, koja traje od 1.4.2014. do 31.3.2015. godine.
KVOTA B
Stanje proizvođača sa kvotom B koji nisu predali godišnje izvješće je nula, te im je kvota u potpunosti oduzeta. Upozoravamo proizvođače s kvotom B da bez dodijeljene kvote ne smiju prodavati tj. tržiti mlijeko ni mliječne proizvode. Trženje mlijeka i mliječnih proizvoda bez kvote je prekršaj i podliježe sankcijama inspekcije. Ovi proizvođači moraju ODMAH podnijeti zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve. Proizvođači kojima je kvota B oduzeta zbog nedostavljanja godišnjeg izvješća, podnose zahtjev za ukupnu godišnju količinu mlijeka koje namjeravaju proizvesti i staviti na tržište.
NACIONALNA PRIČUVA
Za sve proizvođače koji povećavaju proizvodnju, a dodijeljena im je manja količina kvote ili nastavljaju proizvodnju, a kvota im je oduzeta, predviđeno je usklađivanje putem dodjele kvote iz nacionalne pričuve. Nacionalna pričuva je rezervoar neraspodijeljene kvote predviđen za raspodjelu
1. proizvođačima kojima je pogrešno izračunata kvota pri raspodjeli,
2.proizvođačima koji su prekoračili raspodijeljenu im kvotu u tekućoj kvotnoj godini,
3. proizvođačima kojima dodijeljena kvota ne odražava stvarno stanje proizvodnje koje će se dostići u narednom razdoblju i
4. proizvođačima koji započinju s isporukom izravnom prodajom mlijeka i mliječnih proizvoda.
U nacionalnoj pričuvi RH ima dovoljno kvote za potrebe proizvođača Republike Hrvatske. Uvjet za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve je podnošenje zahtjeva na Obrascu 1, Prilog I, Pravilnika o sustavu proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
Obrazac 1 je na mrežnoj stranici APPRRR-a: PRAVNA OSNOVA; OBRASCI; MLIJEČNE KVOTE; PRILOG I - DODJELA KVOTE IZ NACIONALNE PRIČUVE
Molimo proizvođače koji podnose zahtjev za dodjelu kvote iz nacionalne pričuve da u zahtjev unesu količine koje izražavaju razliku između dodijeljene im kvote i proizvodnje koju namjeravaju ostvariti.
Primjer: dodijeljena je kvota 300.000 kg; kapacitet proizvodnje do kraja kvotne godine (31.3.2015.) je 1.200.000 kg; u zahtjev se upisuje: 900.000 kg.
Količina raspodijeljena Odlukom o dodjeli kvote i količina dodijeljena iz nacionalne pričuve na kraju godine će se zbrojiti i usporediti s proizvodnjom (300.000 kg + 900.000kg =1.200.000; godišnje izvješće: 1.187.956 kg).
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruraalnom razvoju pojasnila je informacije o pravima i obvezama otkupljivača i proizvođaća nakon završetka provedbe sustava proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda.
ZAKONSKA OSNOVA ZA PRAVA I OBVEZE U NAREDNOM RAZDOBLJU od 1. travnja 2015. do 31. ožujka 2016.
Provedbena Uredba komisije (EU) br. 1097/2014 od 17. listopada 2014. o izmjeni Uredbe (EU) br. 479/2010 u pogledu obavijesti država članica u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda propisuje početak obveznog izvještavanja Europske Komisije o isporučenim količinama mlijeka
na mjesečnoj osnovi.
Zbog završetka provedbe sustava proizvodnih ograničenja u sektoru mlijeka i mliječnih proizvoda 31. ožujka 2015. godine, utvrđena je obveza na temelju koje otkupljivači sirovog mlijeka od 1. travnja 2015. nadležnom nacionalnom tijelu moraju eka koja im je isporučena svakog mjeseca, a države članice obavješćuju Komisiju o toj količini.
Agencija piše „Molimo Vas da nas u slučaju nejasnoća kontaktirate na telefonske brojeve.“
Sektor za tržišnu potporu
Služba za intervencije na tržištu-stočarstvo
Ulica grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb
e mail: mlijecne.kvote@apprrr.hr
Tel.: 01 6002 854, 01 6002 981, 01 6002 877
Fax.: 01 6002 853
četvrtak, 05.02.2015.
OKRUGLI STOL O PROGRAMU RURALNOG RAZVOJA
DIJALOG O BUDUĆNOSTI POLJOPRIVREDE
Objavljujem obavjest Udruge OPG- Život.
……… NIKOLA JE ZAVRŠIO SVOJ HOD NA ZEMLJI !
…..sahrana
„Nikola je završio svoj hod na zemlji. Nitko sebi ne živi, nitko sebi ne umire. Živimo ili umiremo, Gospodinovi smo. Svatko će za sebe Gospodinu dati račun“ – tako je čitao župnik iz crkvene knjige nad lijesom u obredu sahrane Nikole Pajeka 4. veljače na groblju Srijem u Sokolovcu u Koprivničko križevačkoj županiji.
Došlo je mnogo ljudi na posljednji ispraćaj Nikole Pajeka. Bilo je mnogo poljoprivrednih proizvođača iz PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE SAVA- DRAVA, mještana iz njegova sela Miličani, ljudi iz općine Sokolovac koji su ga poznavali, iz grada Križevca i okolice, znanih i neznanih. Među njima bio je tu i župan Koprivničko – Križevački ing. građevine Darko Koren, Marko Dražetić iz ministarstva poljoprivrede, saborski zastupnik Stjepan Milinković, više novinara.
Ljudi su bili potreseni iznenadnom Nikolinom smrću, razgovarali su međusobno o tome. Davor Blažić poljoprivredni proizvođač iz Karlovca koji ima farmu muznih krava također je involviran u stanje i probleme u mljekarstvu koje je vrlo teško, jer gospodarstvo zbog visoke cijene inputa manje dobiva nego što ulaže u proizvodnju mlijeka, u razgovoru na groblju mi je rekao“ Nećemo se predati, moramo nastaviti. Biti će teško bez Nikole, ali moramo nastaviti, jer se moramo održati, moramo živjeti, mi djeca, na kraju i čitava hrvatska poljoprivreda“.
Nikola Pajek je umro mjesec i pol dana prije svog 47. rođendana, (18.3. 1968.) a da nije bolovao ni od kakve bolesti.
Njegova supruga Davorka je rekla „ Malo je spavao. Bio je okupiran poslom, papirima, koje je proučavao, ljudima koji su ga zvali, obavezama".
Bio je i prvi podpredsjednik Udruge OPG "ŽIVOT".
PROIZVOĐAČKA ORGANIZACIJA
Proučavanja papira, slikovito rečeno, proučavanje europskih uredbi i pravilnika za posljedicu je imalo Pajekovo pokretanje osnivanja proizvođačke organizacije u sektoru mljekarstva. Nakon priprema dugih oko godinu dana, 23.3. 2014. u Goli je osnovana“ Proizvođačka organizacija Sava - Drava, udruge mljekara Sava – Drava“ priznata od ministarstva poljoprivrede, za čijeg je prvog predsjednika izabran ing. građevinarstva Nikola Pajek.
Važnost Proizvođače organizacije je u tome što je ona priznata od Europske komisije kao pravna osoba koja je protuteža velikim koncernima. Može pregovarati i poslovati sa najvećim tvrtkama u svakoj državi, može pregovarati sa samom Europskom komisijom.
Proizvođačka organizacija Sava- Drava ima oko 250 članova koji isporučuju oko 18 milijuna litara mlijeka. U veličini članstva i količini mlijeka je snaga Proizvođačke organizacije. To su pravila europskog zakonodavstva.
Podsjetiti ću da o Proizvođačkoj organizaciji u intervju Nikola Pajek govori na datumu 3.7. 2014. na ovoj internet adresi AgroPolitika. (kliknuti na mjesec srpanj 2014. na kalendaru, na početnoj stranici AgroPolitike. Manji tekst je na datumu 18.3. 2014.)
Nikola Pajek ing. građevine je više godina živio mu Njemačkoj, gdje je vodio građevinsku tvrtku. Stekavši određeni kapital vratio se u Hrvatsku gdje se preorijentirao na poljoprivredu, a 2009. je napravio modernu farmu za proizvodnju mlijeka - za 60 grla. Kao graditelj po zanimanju gradio je i na intelektualnom planu, sve sa željom da ljudima bude bolje, da bolje žive od svoga rada, da ne budu“ obespravljeni i poniženi“ kako se sjećam da je govorio kada smo razgovarali telefonom mnogo puta. Nikola Pajek je osjećao nesolventnost i neuspjeh hrvatske poljoprivrede kao i drugi proizvođač. Farmu je smanjio na dvadesetak muznih krava i desetak junica. I sam je imao kredit koji je sada ostao briga njegove obitelji.
Najdraži Nikolini ostali su bez njega: sinovi Kristijan (25), Mario (16), Antonio (18) Klaudija (20) i supruga Davorka.
No vjerovao je da hrvatsko članstvo u Europskoj uniji mora dati pozitivne rezultate, samo treba biti involviran u procese koje je Europska unija preporučivala i financijski potpomagala .Rezultate svoga rada u Proizvođačkoj organizaciji nije doživio.
Osim nekrologa nad zatvorenim tijelom koje su mu održali novinar Martin Vuković, podpredsjednik proizvođačke organizacije Pero Čorba , predsjednik Udruge OPG-ŽIVOT Antun Laslo, nekrolog je čitao i predsjednik pastoralnog crkvenog vijeća kojeg je Nikola također bio član. Nikola je bio vjernik i„ njegovim zauzimanjem je i obnovljena crkva sv. Vida“ pročitano je. I mjesni župnik ga se sjeća po pravednosti i poštenju. Želio je bolje, želio je da ljudi žive bolje, sretnije u blagostanju, bez straha od sutrašnjice, izvan bijede i neimaštine kakva je sada prisutna na hrvatskom selu.
MLADI POLJOPRIVREDNICI TREBAJU NASTAVITI NIKOLIN RAD
A onda kraj. Život je prestao. Onaj KOJI odlučuje o životu i smrti – Nikolu je pozvao u smrt. Zaustavio je sve njegove planove o bogatijem selu i poljoprivrednicima bez kredita u bankama, koji bi mogli pristojno živjeti od svoga rada. MI koji smo poznavali Nikolu Pajeka i znali što je radio i bili svjesni kako je važne stvari radio, te kako je potreban hrvatskoj poljoprivredi, postavljamo pitanje Zašto. Zašto je morao umrijeti? Zašto je morao umrijeti čovjek koji je dugoročno gledano imamo znanja i snage tokove u poljoprivredi preokrenuti u uspjeh i dobitak. Imamo je znanja i snage da ovaj hod hrvatske poljoprivrede po tankoj žici između uspjeha i neuspjeha, prebaci na uspjeh. Nikola je rođen 1968., a njegov rad moraju nastaviti oni poljoprivredni proizvođači rođeni 1978. i 1988. To je moguće, ima nade. Samo nedostaju odluke mladih poljoprivrednika da se prihvate tog, istina, teškog, posla, koji može dati nove i dobre financijske rezultate i sigurnost proizvodnje.
Moja pismena komunikacija s gospodinom Nikolom Pjekom. Ovo je njegov odgovor meni 23.1. na moj meil
Zadnji puta sam ga vidjela i komunicirala s njim 29.1. u Saboru, na Odboru za poljoprivredu.
Žao mi je, žao mi je, žao mi je što više nije živ!
utorak, 03.02.2015.
UMRO JE NIKOLA PAJEK !
UMRO JE NIKOLA PAJEK
PRVI S LIJEVA sjedi NIKOLA PAJEK, do njega Zvonko Pipić, Davorin Blažić , te saborski zastupnik Petar Baranović. Ovu fotografiju sam snimila 29. siječnja, 2015. - dakle prošlog četvrtka - na Odboru za poljoprivredu u Hrvatskom saboru.
NIKOLA PAJEK JE OSNIVAČ PRVE PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE U HRVATSKOJ. Ta je proizvođačka organizacija u sektoru mljekarstva, a sudjelovao je u osnivanju druge proizvođačke organizacije,koja je osnovana u sektoru VOĆARSTVA.
Bio je podpredsjednik Udruge obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava - ŽIVOT.
Ali još jedna iznimno važna stvar koja ide uz njegovo ime, a to je da je izvrsno, zaista izvrsno poznavao Europske uredbe i zakone, ali i hrvatske zakone koji su se odnosili na poljoprivredu. Posljedica toga je njegovo osnivanje PROIZVOĐAČKE ORGANIZACIJE DRAVA- SAVA.
BIO JE IZNIMNO VAŽNA OSOBA ZA HRVATSKU POLJOPRIVREDU. BIO JE POKRETAČ HRVATSKE POLJOPRIVREDE PREMA STANDARDIMA I ODNOSIMA KAKVE JE U SVOJIM NASTOJANJIMA PREPORUČIVALA ZAJEDNICA ZEMALJA EUROPSKE UNIJE.
Umro je iznenada, 2.2. 2015. na svom dvorištu ujutro, čisteći snijeg. Bio je vlasnik manje farme muznih krava.
Rođen je 1968. godine. Otac je četvero djece.
Posljednji ispračaj NIKOLE PAJEKA biti će u srijedu 4. veljače u 13 sati u mjestu MILIČANI u općini SOKOLOVAC KOD KRIŽEVACA.
ponedjeljak, 02.02.2015.
PRIJAVA PROJEKTA PREKO AGRONET APLIKACIJE
VLASNIK JEDNOG GOSPODARSTVA
MOŽE PODNOSITI ZAHTIJEV ZA SVAKU MJERU !
MODEL PRIJAVE PROJEKTA NA STRANICE AGENCIJE ZA PLAĆANJA I PROVEDBU PROJEKTA predstavio je 30.siječnja u ministarstvu poljoprivrede pomoćnik ravnatelja za ruralni razvoj u Agenenciji za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Mario Arnaut.
-“Osnovna razlike prijave korisnika iz perioda IPARDA i sadašnje prijave je u tome što su se prijave onda mogle donijeti osobno u centralni ured u Zagreb u Agenciju za plaćanja ili poslati poštom, a sada je taj način doživio promjenu. Promjena je i u tome što je otvoreno pet regionalnih ureda Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu i ruralnom razvoju, a to su uredi u Bjelovaru, Osijeku, Rijeci, Splitu te Zagrebu gdje će podnositelji podnositi svoje zahtijene za potporu putem AGRONET aplikacija, gdje će sve ići digitalnim putem.
Druga razlika je ta da više nije bitno sjedište poduzetnika, nego lokacija ulaganja. To znači da je zahtijeve za potpore potrebno podnositi putem AGRONET sustava u onaj regionalni centar na čijem je teritoriju investicija.
Centralni ured, Agencija za plaćanja u Zagrebu imati će ulogu koordinatora regionalnih ureda, odnosno regionalnih centara. Centralni ured u Zagrebu administrira mjere, procedure, propisuje dokumentaciju i nadzire rad svih regionalnih centara.
Kada svi korisnici podnesu zahtijev za potpore, prvu kontrolu će obavljati regionalni centri, a nakon toga svi zahtijevi se prosljeđuju u centralni ured u Zagrebu gdje će se raditi evaluacija projekata, ekonomska i tehnička analiza i u konačnici sama isplata potpora.
KAKO ĆE IZGLEDATI PROCES PRIJAVE KORISNIKA U OVOM PROGRAMSKOM RAZDOBLJU?
Svi korisnici, čak i oni koji su već registrirani putem izravnih potpora moraju se registrirati u AGRONET aplikaciji za korištenje jednog od dva modula – ruralnog razvoja ili ribarstva.
KADA SE PUTEM APLIKACIJE KORISNICI REGISTRIRAJU, kolege u Agenciji će obraditi taj zahtijev i poslati meilom korisničko ime i lozinku.Kada je korisnik podatke dobio svaki puta kada ulazi u AGRONET aplikaciju, s tim se podacima mora prijaviti i pratiti daljnji tijek njegove potpore u samoj aplikaciji. Kada je korisnik dobio ikorisničko ime i lozinku korisnik se može registrirati i krenuti s popunjavanjem zahtijeva za podnošenje potpore. Korisnik mora popuniti apsolutno sve podatke da bi mogao kreirati zahtijev za potporu koja se onda printa u fizičkom obliku. Apsolutno 99% cijelog procesa će ići aplikativnim putem. Jedina dva dokumenta koja se moraju fizički isprintati potpisati, ovjeriti i poštom poslati ili osobno donijeti u regionalni centar, su Zahtjev za podnošenje potpore i zahtijev za isplatu, kada je cijeli project završen.
Nakon što kolege u reginalnim centrima dobiju sve te zahtijeve krenuti će obrada. Jako bitna stvar za naglasiti je da će svaki korisnik moći, otkad je podnio zahtijev za potporu pratiti tijek svoga zahtijeva- putem aplikacije i vidjeti što se sa zahijevom dešava. To znači kada zahtijev bude u obradi njegov će status prebaciti, i glasiti će – U OBRADI. Isto tako kada se donese odluka o odobrenju same potpore korisnik će sam to moći vidjeti u aplikaciji.
Podmjere ruralnog razvoja predstavio je Mario Arnaut. Desno sjedi Leticija Hrenković, glasnogovornica Agencije za plaćanja.
U fazi kontrole na terenu za razliku od IPARDA , gdje je bila obvezna faza kontrole, više to tako neće biti. Na teren će se ići ovisno o odluci kolega u Agenciji, samo za neke slučajeve. Svi oni koji imaju zadovoljene sve uvjete dobiti će pozitivnu odluku o samom projektu i oni će moći krenuti sa fazom izvođenja projekta.
Još jedna razlika u odnosu na IPARD, što u ovom programskom razdoblju svaki korisnik će moći krenuti sa tom investicijom već nakon što je poslao zahtjev ua potporu. Neće morati čekati od Agencije pozitivnu odluku. Njemu se kao trenutak podnošenja zahtijeva za potporu, gleda onaj trenutak kada je ili osobno donio pa mu je urudžbiran taj zahtijev
ili ako je slao poštom, datum kada je poslao taj zahtijev.
On će od tog trenutka već moći krenuti sa svojom investicijom. Naravno na vlastiti rizik. Međutim ako on zna da je svu dokumentaciju priložio, da ima kriterije prihvatljivosti zadovoljene koji su jasno propisani, ako zna i na bodovnoj listi je da ima veliki broj bodova, neke investicije neće moći čekati I on će jednostavno krenuti.I takvi troškovi će se smatrati prihvatljivim troškovima . Dobar dio poduzetnika će čekati fazu odluke, da dobije pozitivnu odluke da bi krenuo.Dok traje projekt oni će redovno morati izvještavati Agenciju na kvartalnoj razini o fazama gradnje projekta.
Kada završe cijelu investiciju svu dokumentaciju koja je propisana na stranicama Agencije , će on priložiti uz samu aplikaciju i u sklopu zahtijeva za isplatu podnijeti aplikativno zahtjev prema agenciji da mu se isplate ta sredstva. I tu je ona druga faza kada će taj zahtijev za isplatu trebati isprintati, potpisati ovjeriti i poslati u Agenciju.Kolege u Agenciji će napraviti administrativnu kontrolu, pregledti sve te račune, ugovore itd. I onda kolege iz sektora Kontrole izlaze na teren da provjere da li stanje odgovara predočenom u dokumentaciji. Nakon tga ide odluka o isplati sredstava i sama isplata isto kao i u Ipardu, svi korisnici će u razdoblju 5 godina, od kada su im isplaćena sredstva, se morati nastaviti baviti djelatnošću za koju su dobili potporu.
BITNO JE NAGLASITI DA KORISNIK ZAHTIJEV NA AGRONETU ne mora ispuniti odjednom.Može sjesti, za računalo, ispuniti 30% spremiti sve te podatke, i nastaviti sutra. Aplikacija ga neće vraćati da to ispunjava ponovo sutra.
NAGLAŠAVAM, KADA JE SVE UNEŠENO, KADA JE SVA DOKUMENTACIJA SPREMLJENA GORE U APLIKACIJI KORISNIK TREBAM ISPISATI- ISPRINTATI TAJ ZAHTIJEV, OVJERITI GA I OSOBNO ILI POŠTOM PREDATI ILI POSLATI U REGIONALNI CENTAR PO LOKACIJI ULAGANJA. U ovom programskom razdoblju se natječaj raspisuje po operacijama, a ne po mjerama. Sada su raspisana tri NATJEČAJA ZA OPERACIJU 4.1.1. ZA OPERACIJU 4.1.2. i OPERACIJU 4.2.1.
Na svaku operaciju u sklopu jednog natječaja korisnik može podnijeti jedan zahtijev za potporu.
Drugim riječima korisnik iz jednog gospodarstva se može javiti na sva tri natječaja, ali ne može unutar iste operacije podnijeti više osim jednog zahtijeva. Da to korisnik i učini uvažiti ćemo samo onu operaciju koja je vremenski prva bila predana. Za ostale će dobiti odluku ODBIJEN.
Međutim kada će biti ponovljen natječaj za operaciju 4.1.1. naprimjer, ISTI korisnik se teoretski svaki puta može javiti na natječaj.
Što se tiče dokumentacije ona JE PROPISANA natječajem. Kao i u Ipardu svi korisnici će imati mogučnost dopune u slulaju da nešto nije kompletirano.
Svaki korisnik u fazi podnošenja zahtijeva za potporu može navesti podatkeo kontakt osobe. Najčešće to bude kontakt konzultanta, pa kada Agencija šalje obavijst da nešto treba doraditi, Agencija će slati obavijest i korisniku i njegovu konzultantu.
Ako projekt traje, godinu, dvije, uvijek se nešto može promijeniti ( napr., neki od akata u fazi građenja ili se mijenja ponuditelj) Korisnicima će biti lakše utoliko što će ovdije samo morati Agenciji podnijeti zahtijev za promjenu. Za takve stvari će trebati dobiti službeno pismeno odobrenje od Agencije.Za druge stvari ne.”
Predstavljanje mjera iz programa ruralnog razvoja s velikom pažnjom pratile su četiri sobe koje nisu bile predstavljene, a koje su bile iz Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
OTVOREN PRVI NATJEČJ ZA MJERE PROGRAMA RURALNOG RAZVOJA
Ministar Tihomir Jakovina:
NE BIH SE IGRAO SA SUDBINOM HRVATSKE POLJOPRIVREDE
Program ruralnog razvoja kojeg je ministarstvo poljoprivrede više puta slalo na evaluaciju, još uvijek nije prihvaćen od Europske komisije, a 30. siječnja ministar Jakovina, Dubravka Hajduković i Mario Arnaut , pomoćnik ravnatelja za ruralni razvoj Agencije za plaćanja predstavili su podmjere iz Mjere 4 Ulaganje u fizičku imovinu i to; 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva i 4.2. Potpora za ulaganja u preradu, marketing i razvoj poljoprivrednih proizvoda.
Na pitanje - Može li biti siguran da se mjere i podmjere neće mijenjati prilikom evaluacije od strane EK – budući da je donio odluku o raspisivanju natječaja, ministar Jakovina je rekao sljedeće:
- „ 118 programa ruralnog razvoja je za 28 zemalja EU. Od 118 programa do sada je službeno odobreno devet programa. Godina 2014. je bila programska godina i za RH i za ostale članice EU. Nakon primitka pisma iz EK u studenom 2014. i komentare koje smo imali smo pojedinačno jedan po jedan iskomentirali i zatvorili sa Komisijom. Ne bi se igrao i kockao sa sudbinom hrvatske poljoprivrede i raspisivao Natječaj koji nismo usuglasili sa Komisijom i za koji nismo sigurni da putem natječaja mogu proći. Ne čekamo formalno odobrenje samoga programa jer ne želimo kočiti naš realni sektor, naše poljoprivrednike da čekaju formalni papir odobrenja, ako imamo dogovoreno sa komisijom, argumentirano obrađena stajališta. Sigurni smo u ovo da prolazi, raspisali smo natječaja, procedure i protokoli su složeni i napravili smo maksimum da što prije krenemo s investicijom. Neće biti mogućnosti da se dogode bilo kakve veće promjene“ – odgovorio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina.
S lijeva: D.Hajduković, ministar Jakovina, M. Arnaut
Program je predstavila Dubravka Hajduković.
“Ovo je Konferencija za dvije podmjere iz Vladinog Programa ruralnog razvoja.To je dokumenat čije su mjere pisane na način da se unaprijedi poljoprivreda, prerađivačka industrija, šumarstvo i ruralno
područje uopće. Program je pisan za razdoblje 2014. – 2020. Godina. Sadrži 16 mjera s brojnim podmjerama. Ako mjere budu prihvaćene od EK što se očekuje u ožujuku 2015. Godine, godišnji doprinos u poljoprivredu će biti 332 milijun eura, a ukupno, izračunato je 2,4 milijarde eura.
Natječaj je otvoren 30. siječnja za mjeru 4. Ulaganje u fizičku imovinu, te za podmjere 4.1. Potpora za ulaganje u poljoprivrdna gospodarstva i podmjeru 4.2. POTPORA ZA ULAGANJA U PRERADU, MARKETING I RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Natječaj je otvoren 60 dana.
PODMJERA 4.1. POTPORA ZA ULAGANJE U POLJOPRIVREDNA GOSPODARSTVA
Prijaviti na natječaj mogu se fizičke I pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava i proizvođačke organizacije.Izuzetak su fizičke i pravne osobe čija je ekonomska veličina manja od 6 000 eura, ako će ulagati u sektor voća, povrća i cvijeća, i manja od 8.000 eura ako će ulagati u ostale sektore
ŠTO JE EKONOMSKA VELIČINA I KAKO JE IZRAČUNATI ?
Ona nije novčana vrijednost, to nije ostvareni prihod poljoprivrednog gospodarstva, već ona predstavlja zbroj svih vrijednpsrti proizvodnje: zemlju, stoku, ovisno o tome o kojoj se proizvodnji radi. Računa se uz pomoć FADN kalkulatora.To je sustav koji je utemeljen u EU.Potvrde koje kporisnicima daju njihove FADN vrijednosti izdavati će Savjetodavna služba.
Potpora koju korisnici mogu dobiti 50% iznosa prihvatljivog ulaganja. Taj iznos se kreće do 75% ako se radi o ulaganjima vezanim za Nitratnu direktivu. Dodatno povećanje korisnici mogu ostvariti
uvećanje od 20% namijenjeno je mladim poljoprivrednicima od 18-40 godina života, koji nemaju poljoprivredno gospodarstvo i nisu odgovorne osobe na poljoprivrednom gospodarstvu duže od pet godina.
Ako je naprimjer osoba unutar spomenute dobne skupine, I ima 32 godine, nositelj je OPG-a od 2008., što je više od pet godina, ne može dobiti dodatnih 20%.
Uvećanje od 20 % može dobiti i
2.zajednički projekat u čiju su provedbu uključena dva ili više korisnika, a provedba se mora odvijati na istoj lokaciji
3. poljoprivredni proizvođači za ulaganje u planinska područja sa prirodnim ograničenjima I ostala područja s posebnim ograničenjima
4. za ulaganje unutar Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) od 2016. Godine
5. za ulaganje povezano s agro-okolišnim i klimatskim djelatnostima čl.28.Uredbe i ekološkom poljoprivredom čl.29.Uredbe
Potpora ne može prijeći 90% od ukupno prihvatljivih troškova.
Minimalni iznos potpore po projektu je 5.000 eura po projektu, do maksimalno 2 milijuna eura , te 3 milijuna eura za ulaganje u sektore: svinjogojstvo u objwekte za tov, u repro centre, govedarstvo- objekte za tov junadi ,muzne krave , sector jaja – građenje ili opremanje valionica, sector voća i – povrća - zatvoreni zaštićeni prostori, podizanje novih višegodišnjih nasada, kao i za zajedničke projekte.
PODMJERA 4.2. POTPORA ZA ULAGANJA U PRERADU,
MARKETING I RAZVOJ POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA
Korisnici mogu biti fiziče i pravne osobe koje se bave ili se namjeravju baviti preradom poljoprivrednih proizvoda, izuzev proizvoda ribarstvjer ribarstvo ima svoj program. Popis poljoprivrednih proizvoda naveden je u
Prvilniku o provedbi podmjere 4.2. Potpora iznosi do 50 % prihvatljivog ulaganja. Uvećanje po 20 %
Ulaganja unutar Europskog inovacijskog partnerstva (EIP) koje će biti moguće o 2016. godine te ulaganja koja provode proizvođačke organizacije. Najviši intenzitet potpore ne smije prijeći 90 % od ukupno prihvatljivih troškova. Minimalna visina potpore je 10.000 eura, maksimalna 3 milijuna eura po projektu, a pet milijuna eura mogu dobiti oni koji ulažu u sektor mesa i mlijeka.
Kada se radi o mesu može to biti građenje ili opremanje klaonica, rasjekaonica, hladnjača, a u sektoru mljekarstva to može biti građenje ili opremanke objekata za poslovanje s mlijekom i preradom mlijeka.
Moguće je kroz natječaj kupovanje mehanizacije i svih gospodarskih vozila, podizanje višegodišnjih nasada. Vinogradi ne dolaze u obzir za financiranje, a to je stoga što postoji nacionalni program financiranja za vino. Ono što se financira na nacionalnom nivou ne financira se u program ruralnog razvoja. Preklapanja nema, ali financira se sve, bilo na nacionalnom nivou bilo programom ruralnog razvoja, ništa nije ostavljeno sa strane. Dobra stvar i novena je ULAGANJE U KUPNJU ZEMLJIŠTA I OBJEKATA RADI EVALUACIJE PROJEKTA. Deset posto svih sredstava biti će tada na raspolaganju. Taj objekat odnosno zemljište može se kupiti prije same prijave na natječaj, za razliku od ostalih troškova.”
PRAVILNICI za podmjere 4.1. I 4.2. su na web stranici ministarstva poljoprivrede i web stranici Agencije za plaćanja u poljoprivredi ribarstvu I ruralnom razvoju.
| < | veljača, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | |
Travanj 2024 (25)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter