AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
srijeda, 29.07.2015.
SAVJETI I PREPORUKE STRUČNJAKA SAVJETODAVNE SLUŽBE
UKLONITI PLODOVE S OŽEGOTINAMA S PROIZVODNE POVRŠINE
Stručnjaci, zaposlenici javne ustanove Savjetodavne službe, kojima je posao savjetovanje u djelatnosti poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, napisali su, s obzirom na meteorološki visoke temperature, analizu stanja sa preporukama u svojim specijalnostima odnosno u svojim područjima rada. Stručnjaci su napisali kako ublažiti prisutne posljedice vrućih dana i visokih temperatura u stočarskoj proizvodnji i na uzgojnim kulturama, a za svaku djelatnost napisali su i svoje preporuke.
Na web adresi www.savjetodavna.hr dnevno se ažuriraju savjeti i preporuke korisne za sve poljoprivredne proizvođače i one koji se poljoprivredom bave na malim površinama iz hobija.
PRENOSIM SAVJETE I PREPORUKE STRUČNJAKA SAVJETODAVNE SLUŽBE:
UTJECAJ TOPLOTNOG STRESA NA PROIZVODNJU MLIJEKA
Vremenske prilike ili bolje rečeno „neprilike„ u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje, a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka.
Vremenske prilike ili bolje rečeno „neprilike„ u vidu visokih temperatura i visoke vlažnosti zraka uvelike otežavaju odvijanje stočarske proizvodnje a posebice je taj problem izražen u proizvodnji mlijeka. Visoke temperature u kombinaciji s visokom vlagom zraka izazivaju kod životinja toplotni stres koji osim pada proizvodnje te pada konzumacije hrane može izazvati i letalne posljedice po samu životinju. Osim pada proizvedene količine mlijeka razna istraživanje su pokazala da u ljetnim mjesecima udio suhe tvari u mlijeku može pasti za 1 % a isto tako i sadržaj mliječne masti u ljetnim je mjesecima najniži.
Parametri temperature i vlage zraka koriste se za određivanje TEMPERATURNO HUMIDNOG INDEKSA kao parametra koji najbolje dočarava pod kakvim su stresom same životinje. Tako se smatra da su životinje kod vanjske temperature 31°C i vlage zraka 35 % pod blagim stresom, a povećanjem vlage na 75 % kod iste temperature pod izuzetno jakim stresom. Ovih se dana na području Hrvatske očekuju upravo ovako velike vrijednosti temperature i vlage i sasvim je jasno da sami uzgajivači moraju primijeniti sve moguće mjere kako bi se životinjama taj stres umanjio.
Osim smanjene konzumacije hrane i manje proizvodnje mlijeka (čak i do 50 %) tijekom ljetnih vrućina otežano je osjemenjivanje krava zbog slabo vidljivih ili uopće nevidljivih znakova estrusa.
Što treba učiniti svaki uzgajivač kako bi smanjio utjecaj visokog temperaturno-humidnog indeksa ?
• prilikom projektiranja i izgradnje staja osigurati volumen i dobar sustav prirodnog ventiliranja (ulaz zraka na bočnim zidovima tzv. spaceboard i izlaz zraka na sljemenu krova)
• adaptacija starih objekata
• osigurati dovoljne količine vode (kod visokih temperatura govedo pije i preko 130 litara vode na dan)
• dezinfekcija ležišta, (smanjena mogućnost mastitisa )
• zaštititi životinje od direktnog sunčevog zračenja
• kod balansiranja obroka voditi računa o povećanim potrebama na energiji zbog smanjene konzumacije
• redovno čišćenje jasli i hranidba krava tijekom hladnijeg dijela dana
• postavljanje dodatnih ventilatora i sustava hlađenja vodom (dopušteno strujanje zraka u zoni krava tijekom ljeta je 0,6m/sekundi. Hlađenje sitnim kapljicama vode koristiti kada vlaga nije prevelika jer može imati kontraefekt)
• paziti da objekt nije prenapučen
Jurica Bengeri, dipl. ing. agr. viši stručni savjetnik
STANJE VIŠEGODIŠNJIH NASADA U REPUBLICI HRVATSKOJ U UVJETIMA
EKSTREMNE SUŠE I PREPORUKE
Vremenske prilike u lipnju 2015. dale su naslutiti da će ovogodišnje ljeto biti toplije nego prošlogodišnje, koje je obilovalo kišama u cijeloj Hrvatskoj. Posljednjeg dana lipnja započeo je scenarij, koji se nastavlja cijelog srpanja, a kojeg nitko nije predvidio: visoke i ekstremno visoke temperature, koje se tijekom dana kreću od 35 °C i više (nerijetko 40 – 41 °C), uz najavu da se takvo vrijeme nastavlja.
U prvoj dekadi srpnja (8./9. srpnja) kratki frontalni poremećaj prekinuo je višednevni niz vrućih i vrlo vrućih dana u kopnenim krajevima i na sjevernom Jadranu. Neizostavna oluja s jakom tučom veličine oraha pa čak i jabuke, 8. srpnja je poharala područje gornjeg Međimurja (Mursko Središće), uz nagli pad temperature (Pleškovec 22 °C). Najviše je kiše palo u unutrašnjosti (podaci DHMZ-a: u Virovitici 33 l kiše). Na sjevernom Jadranu je palo tek mjestimice malo kiše (Rijeka 3 mm).
Vruće vrijeme, s vrhuncem aktualnog vala vrućina upravo ovih dana (38 – 41 °C), stresno utječe i na višegodišnje nasade u cijeloj Hrvatskoj: voćnjake, maslinike, vinograde, uz manja odstupanja od županije do županije te od područja kontinentalne i priobalne Hrvatske.
Stanje u voćnjacima i preporuke
Zahvaljujući lošim iskustvima posljednjih desetak godina, kada su se počele intenzivno povećavati površine pod voćnjacima te uslijed globalnih klimatskih promjena u tom razdoblju, hrvatski voćari su naučili da bez navodnjavanja nema ozbiljne, kvalitetne i profitabilne voćarske proizvodnje. Većina „ozbiljnih“ proizvođača nasade navodnjavaju pa ako nemaju postavljene sustave za navodnjavanje kapanjem, ovih se vrućih srpanjskih dana snalaze na sve moguće načine. Kritično je u Baranji, gdje većina voćnjaka te sustave nema. Razlog tomu je nepristupačnost vode ili nedostatna sredstva za takva ulaganja.
Intenzivni nasadi jabuke uglavnom su podignuti primjenjujući suvremenu tehnologiju: sustave mreža za zaštitu od tuče i sustave mreža za navodnjavanje kapanjem. Takvi su nasadi manje izloženi ekstremnim uvjetima visokih temperatura i jakog sunca. Važnost postavljenih mreža je i u zaštiti plodova od pojave ožegotina te smanjenje gubitka vode isparavanjem, što omogućuje duže zadržavanje vlage u tlu.
Veći voćari počeli su navodnjavati nasade prije desetak dana, kako bi na vrijeme osigurali dovoljnu količinu vlage u periodu formiranja cvjetnih pupova za narednu godinu. U nasadima koštičavog voća u cijeloj Hrvatskoj (kontinentalna Hrvatska, Istra, Zadarsko zaleđe, Vrgoračko polje, dolina Neretve) u tijeku je berba (breskve, nektarine, šljive).
U voćnjacima još nisu vidljive značajnije štete od suše, osim u voćnjacima na slabo bujnim podlogama s plitkim korijenom (za jabuku: M 27, M 9 i M 26; za krušku: dunja MC, dunja MA, dunja BA 29; trešnja na svim podlogama Gisele i Colta; za šljivu: Pixy, PENTA itd.), na pojedinim lokalitetima i gdje nema navodnjavanja (kao npr. Grad Zagreb i Zagrebačka županija). Na pojedinim sortama krušaka (viljamovka), zbog visokih temperatura, došlo je do crnjenja i sušenja lišća (Krapinsko-zagorska županija), a i primijećene su, rubno, štete od ptica, koje u potrazi za vodom oštećuju plodove. U nekim voćnjacima kontinentalne Hrvatske (Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska županija), poglavito kod koštičavog voća (višnje, trešnje, šljive), ove je godine sve više prisutna pojava sušenja stabala. U nasadima aronije pojavilo se sušenje grančica, vjerojatno uzrokovano suvišnom vlagom prošle i u proljeće ove godine. Na voćkama u uzgoju bez navodnjavanja plodovi prijevremeno dozrijevaju i opadaju na ranim sortama, a i sve više se javljaju ožegotine na listovima i plodovima. Na breskvama, šljivama i jagodastom voću (maline, ribiz i sl.) nastaju direktne i indirektne štete od uboda insekata.
U priobalnom dijelu RH nedostatak oborina i vlage očituje se, u prvom redu, kod mladih nasada, kod kojih nema mogućnosti navodnjavanja. Simptomi su žućenje i sušenje lišća (smokva, trešnja, bajam). Pojava smoljenja uočena je kod koštičavih voćaka, kod trešnje, višnje, breskve i marelice.
SIMPTOMI STRESA OD VISOKIH TEMPERATURA NA VOĆU I PREPORUKE
Preporučuje se u voćnjacima, u kojima nema sustava za navodnjavanje, primijeniti folijarnu prihranu i pripravke za sprečavanje negativnog utjecaja stresa na biljke (rano ujutro ili kasno navečer), na bazi aminokiselina, kao što su: Drin, Megafol, Polyamin ili Kendal. Folijarna prihrana može se kombinirati s redovitom zaštitom protiv bolesti i šetenika, pri čemu treba obratiti pozornost na povećanu pojavu štetnika, zbog visokih temperatura (lisne uši, pauci, mineri, kruškina buha, savijači itd.) Zaštitu treba provoditi prema preporukama stručnjaka (Savjetodavna služba).
Voćarima, koji ulaze u sustav ekološke proizvodnje, preporučuje se primjena Algovital Plus-a.
Od agrotehničkih zahvata preporučuju se sljedeći: plitko frezanje tla i time „zatvaranje vlage u tlu“ unutar reda, redovito malčiranje međurednog prostora, zelena rezidba, radi smanjenja gubitka vlage evaporacijom i uništavanje ljetnih korova. Oprezno sa zelenom rezidbom, zbog mogućnosti pojave ožegotina na plodovima!
Kao posljedica suše, uočena je i iznimno velika pojava štetnih glodavaca (poljski miš, voluharica, vodena voluharica), a time i veće štete, koje oni uzrokuju na pojedinim voćnim kulturama, naročito kod voća na slabo bujnim podlogama i kod jagoda, na kojima osim glodanja korijena biljke, rade i indirektne štete glodajući crijeva za navodnjavanje, koja se nalaze ispod PVC folije. Stoga se preporučuje postavljanje lovki, na mjestima gdje su primijećene štete, uslijed pojave navedenih štetnika.
Mlade nasade voćaka i vinove loze obvezatno treba zalijevati. Po mogućnosti postaviti malč oko mlade sadnice radi sporije evapotranspiracije vode iz tla.
Treba znati da stvaranje cvjetnih pupova u voćnjacima počinje u srpnju i kolovozu prethodne godine (8 do 10 mjeseci prije otvaranja cvjetnih pupova), i to sljedećim redoslijedom: orah, dunja, jabuka, kruška, višnja, šljiva, trešnja, ribiz, breskva, marelica, badem, lijeska (obrnuto cvatnji). Čimbenici, koji utječu na stvaranje cvjetnih pupova su: makro i mikro elementi u tlu, podloga, rezidba, intenzitet asimilacije (fotosinteza). Stog treba voditi računa da se u narednim mjesecima voćkama osigura što više tih čimbenika, kako bi voćke sljedeće godine rodile.
Podloga također utječe na stvaranje cvjetnih pupova. Kod većeg porasta moguć je manji broj cvjetnih pupova te je preporuka da se kod podizanja višegodišnjih nasada koriste podloge slabije bujnosti, ali je tada osnovni uvjet i postavljanje sustava za navodnjavanje.
Na stvaranje cvjetnih pupova utječe i lisna površina: veća lisna površina omogućuje veću asimilaciju i optimalno stvaranje rodnih pupova pa stoga treba čuvati list od bolesti i štetnika, jer oštećenjem listova usred ljeta može izostati stvaranje pupova.
Poželjno je navodnjavati voćnjake gdje god je to moguće!
STANJE U MASLINICIMA I PREPORUKE
Maslina, kao kserofitna biljka, uslijed visokih temperatura također pokazuje znakove nedostatka vlage u tlu i oborina i to uvijanjem lišća, a nerijetko i fiziološkim odbacivanjem plodova.
Ovih dana i u maslinicima su uočeni simptomi nedostatka vlage. Posljedice suše i visokih temperatura naročito su izražene na plitkim i kamenitim terenima. U uvjetima nedostatka vlage u tlu otežano je usvajanje hranjiva, a maslina se trenutno nalazi u fenofazi intenzivnog porasta plodova i odrvenjavanja koštice, kada su zahtjevi za vodom i hranjivima najveći.
Kritična situacija je u Istarskoj županiji i to prvenstveno u južnoj Istri, jer je tu zadnja dobra kiša pala u ožujku pa su te visoke temperature i ekstremna suša uzrokovale slab porast plodova kod masline.
U maslinicima, koji imaju pristup vodi, preporučuje se obvezatno navodnjavanje. Količinu vode i učestalost navodnjavanja treba odrediti sukladno uočenim simptomima.
Ako ne postoji mogućnost navodnjavanja, preporuka je da se masline tretiraju folijarno - preko lista kombiniranim hranjivima (makro i mikro elementi) i biostimulatorima (antistresni preparati na bazi aminokiselina), koji povećavaju otpornost masline na sušu (Kendal, Megafol, Polyamin, Siapton, Drin i dr.). Razmaci između prskanja maslina mogu biti od 7–14 dana, odnosno sukladno preporuci proizvođača. Ta je sredstva moguće kombinirati zajedno sa sredstvima za zaštitu bilja protiv štetnika i bolesti na maslini.
Dodatno se za smanjenje posljedica suše mogu koristiti i razni agrotehnički zahvati, kojima je cilj smanjenje utroška vode i gubitka vlage iz tla, kao što su plitka obrada tla, uništavanje korova, malčiranje (zastiranje tla), uklanjanje vodopija i dr.
Mlade nasade maslina, uz gore navedeno, obvezatno treba navodnjavati!
STANJE U VINOGRADIMA I PREPORUKE
Izrazito visoke temperature zraka, koje vladaju posljednjih dana u cijeloj Hrvatskoj, i kod vinove loze, kao i kod ostalih biljaka, uzrokuju stres.
U dobro njegovanim vinogradima i u vinogradima u dobroj kondiciji, na vanjskom izgledu vinove loze nisu još vidljive posljedice dugotrajnog sušnog i vrućeg razdoblja. No, ako takvo vrijeme duže potraje, sigurno će doći do poremećaja u rastu vinove loze i dozrijevanju grožđa. Simptomi su sve više vidljivi na brdskim i plitkim terenima, gdje nema mogućnosti navodnjavanja.
Zbog nedostatka vlage u tlu slabija je fotosinteza pa osim što će grožđe biti lošije kakvoće, drvo neće dobro dozrijeti, a vinova loza neće sakupiti dovoljno hranjivih tvari potrebnih za prezimljavanje i rast u sljedećoj sezoni.
Navodnjavanje je učinkovito, ali i vrlo skupo te je u današnjim uvjetima ekonomski neopravdano. No, svakako je to preporučljiva mjera, naročito kod mladih nasada, kod kojih je plitki korijen, kao i kod nasada na pjeskovitim i propusnim tlima, jer oni već pokazuju posljedice dugotrajnog sušnog razdoblja.
Vinograd je već trebalo pripremiti na takve ekstremne vremenske uvjete, naročito vinograde na terenima, koji su skloni suši:
1. Gnojidba vinograda – treba ograničiti gnojidbu dušikom, jer bujni vinogradi imaju veće potrebe za vodom. Na terenima podložnim suši treba uzgajati kultivare vinove loze srednje do slabije bujnosti.
2. Obrada tla - treba na vrijeme uništiti korove, koji su konkurenti vinovoj lozi u korištenju vode. Korove treba suzbijati čim niknu, prije nego se jače razviju i potroše veći dio vode iz tla. Za vrijeme sušnih razdoblja provodi se samo vrlo plitka obrada tla, tzv. prašenje, koja može smanjiti štete od suše, jer se takvom obradom stvara rahli sloj zemlje, koji sprečava gubitak vode iz dubljih slojeva tla.
3. Zelena rezidba – prorjeđivanjem grozdića, prikraćivanjem mladica i skidanjem zaperaka smanjuje se opterećenje trsa i lisna površina, a time i potreba za većim količinama vode iz tla. No, tijekom suše jako prikraćivanje mladica i pretjerano skidanje zaperaka i lišća u zoni grožđi nije dozvoljeno. Grožđe je potrebno zasjeniti lišćem, da ne dođe do ožegotina i prisilnog dozrijevanja. Staro lišće gubi fotosintetsku aktivnost, a mlado lišće, odnosno lišće zaperaka, postaje nositelj fotosintetske aktivnosti.
Ako se ovakvo vrijeme nastavi preporučuje se vinograde tretirati pripravcima na osnovi aminokiselina (npr. Drin, Siapton, Polyamin ili Megafol), koji će ublažiti posljedice stresa uzrokovanog visokim temperaturama te folijarna gnojidba (pripravcima kao što su Fertina, Vital, Kendal i sl.). Folijarna gnojidba može se primijeniti u kombinaciji sa sredstvima za zaštitu bilja, prema preporuci proizvođača i stručnjaka (Savjetodavna služba).
Ne preporučuje se uporaba sumpornih preparata s obzirom na visoke temperature, a prskanja vinograda treba obaviti u vrlo ranim jutarnjim i vrlo kasnim večernjim satima.
Specijalisti hortikulture Savjetodavne službe:
M. Mavračić, Nataša Puhelek-Puština, Štefanija Lovrenčić, M. Matovinović, D. Brečak, Grozdana Grubišić-Popović, Ljiljana Šepak, Anđelka Hodalić, Nikolina Štedul, Ruža Skenderović, Božica Dolić, N. Hrelja, Z. Miholić, Ž. Peran, Z. Vlatković, M. Tomić, J. Fadić, S. Štambuk, F. Puljić, A. Jakić, I. Batinović, Višnja Šimunović
SMANJENJE STRESA OD SUŠE
KOD POVRTNIH KULTURA I NAVODNJAVANJE
Povrtne kulture sastoje se većim dijelom od vode (70 – 90 % ), stoga su itekako osjetljive na njezino pomanjkanje.
Proizvodnja takovih kultura bez navodnjavanja je nezamisliva i bila bi neisplativa. Najveći problem pojavljuje se u ljetnim mjesecima kada ima i najmanje oborina. Upravo ova godina i vrući ljetni mjeseci potvrđuju činjenicu da bez planskog navodnjavanja nije moguće očekivati bilo kakve prinose kod proizvodnje povrća.
Osim potrebe za navodnjavanjem povrtnih kultura, da bi se umanjio stres od topline i UV zraka, preporučuje se koristiti biostimulatore, s naglašenim sadržajem amino i huminskih kiselina (npr. Drin, Polyfid i sl.) te korištenje vitamina i morskih algi, koji pomažu prevladavanju stresa. Tako se npr. redovito preporučuje folijarna prihrana kalcijem plodovitog povrća. Sve te pripravke valjalo je koristiti i preventivno, prije nastupanja visokih temperatura i nedostatka vode, da bi biljke u stresnim uvjetima imale više energije za preživljavanje.
Ovisno o kulturama, koje se uzgajaju i u kojem su razvojnom stadiju, svaka od njih ima različite potrebe za vodom.
Povrtlarske kulture, poput rajčice, paprike, patlidžana, lubenice i dinje najbolje je navodnjavati kapanjem, bez orošavanja nadzemnih dijelova biljke. Upravo te vrste povrća zahtijevaju najviše vode u fazi plodonošenja.
Za razliku od plodovitog povrća, sve vrste kupusnjača, kao i zelena salata, za optimalni uzgoj zahtijevaju istodobno dobru vlagu u tlu i zraku pa se preporučuje njihovo zalijevanje kišenjem, dok za korjenasto povrće vrijedi pravilo kontinuiranog navodnjavanja tijekom cijele vegetacije.
Kada zalijevati?
Najbolji rezultati navodnjavanja, zbog najmanjih razlika temperature vode i temperature zraka, postižu se rano ujutro, odnosno kasno navečer, kada će ostati dovoljno vremena da se voda upije u tlo i na taj se način smanji njezino isparavanje, a ujedno je i učinkovitost navodnjavanja veća.
Isto tako, navodnjavanje navečer ili kroz noć ima prednost, zbog smanjenja temperaturnog šoka od hladne vode, kojom se vrši navodnjavanje, ako se koristi podzemna voda.
Načini navodnjavanja
U proizvodnji povrća koriste se različiti sustavi navodnjavanja, koji se mogu svrstati u četiri osnovne skupine: površinsko navodnjavanje, podzemno navodnjavanje, navodnjavanje kišenjem i lokalizirano ili ciljano navodnjavanje.
Površinsko navodnjavanje ili navodnjavanje «plavljenjem» je najčešći način navodnjavanja. Osnovna karakteristika tog načina navodnjavanja je da voda, dovedena gravitacijom ili pod tlakom, u tankom sloju stagnira ili teče po površini tla te ulazeći u tlo do dubine rasprostiranja korjenova sustava osigurava vodu za nesmetan rast i razvoj biljaka.
Podzemno navodnjavanje (subirigacija) je metoda, gdje se voda dovodi otvorenim kanalima i/ili podzemnim cijevima te infiltrirajući se u tlo i dizanjem uslijed kapilarnih sila osigurava vodu u zoni rizosfere.
Navodnjavanje kišenjem se počelo koristiti razvojem strojeva i crpki, a posebice rasprskivača. Taj način navodnjavanja simulira kišu. Negativna strana je što se ne postiže potpuno ravnomjerna raspodjela vode po cijeloj kišenoj površini. Kod tog načina navodnjavanja često se stvara i pokorica. I pored tih negativnih osobina ovaj se način navodnjavanja danas vrlo često koristi u praksi, jer ima velikih prednosti u odnosu na površinsko navodnjavanje.
Lokalizirano navodnjavanje („kap po kap“ ili navodnjavanje kapanjem) daje vodu u malim količinama na određeni dio poljoprivredne površine. Ono je našlo svoju primjenu ponajprije u zaštićenim prostorima (staklenici, plastenici), u kojima se uglavnom uzgaja povrće.
Kakvom vodom zalijevati?
Kvaliteta vode ima važnu ulogu za dobar razvoj biljke i dobre prinose. Najkvalitetnija voda je kišnica te slatka riječna i jezerska voda, voda koja je odstajala, jer takva voda prvenstveno nije hladna i mekša je. Ako se radi o manjim povrtnjacima, svakako treba voditi računa i o higijeni posuda, u kojima se drži voda za zalijevanje.
Preduvjeti uspješnog navodnjavanja:
• treba dobro poznavati tlo i njegova temeljna svojstva;
• osigurati dovoljno vode zadovoljavajuće kakvoće;
• urediti tlo – hidro i agromelioracije;
• kvalitetna odvodnja;
• dobra agrotehnika: obrada, gnojidba, zaštita od korova, bolesti i štetnika, njega usjeva;
• pravilno odrediti potrebe za vodom uzgajane kulture;
• utvrditi približno točan trenutak početka navodnjavanja;
• imati pouzdanu opremu za navodnjavanje;
• pravilno dozirati količinu vode (ne previše, ne premalo - optimalno).
Povrće, koje se uzgaja u zaštićenim prostorima, nije izloženo direktnim sunčevim zrakama pa su i ožegotine, koje se javljaju prvenstveno na plodovitom povrću, manjeg obima. Ipak se preporučuje zasjenjivanje zaštićenih prostora mrežama ili premazivanjem vanjskih strana plastenika s vapnom. Isto tako, zaštićene prostore je potrebno kontinuirano provjetravati i ugraditi sustave ventilacije, da bi se smanjila temperatura u zaštićenom prostoru, ali i kondenzacija. U zaštićenim prostorima obvezatno se koristi sustav navodnjavanja kapanjem.
Kod proizvodnje povrća na otvorenom također je moguće postaviti mreže za zasjenjivanje, koje sprečavaju pojavu ožegotina i dodatno štite usjev od ptica, koje često u potrazi za vodom čine značajne štete na povrću.
Izrazito visoke temperature pogoduju razvoju štetnika pa svakako treba svakodnevno vršiti pregled povrtlarskih usjeva, a isto tako prilikom vlaženja kultura moguć je razvoj i biljnih bolesti. Potrebno je kontinuirano kontrolirati plodovito povrće radi pojave bolesti: plamenjače, pepelnice, baršunaste plijesni, pjegavosti te za tretiranje koristiti pripravke kratke karence. Posebno treba obratiti pozornost na suzbijanje druge generacije kukuruznog moljca, koji je polifagan štetnik te štetnika, kao što su tripsi, štitasti moljci, gusjenice, grinje, uši.
Zaštitu od biljnih bolesti i štetnika treba provoditi prema preporukama Savjetodavne službe.
Također je preporuka da se plodovi s ožegotinama uklone s proizvodne površine, radi sprečavanja pojave bolesti.
Jelena Stipetić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica hortikulture
Judita Gerber, mag. ing. agr., stručna savjetnica hortikulture
Mara Maglić, dipl. ing. agr., viša stručna savjetnica zaštite bilja
KOJIM SE AGROTEHNIČKIM MJERAMA TREBA BORITI PROTIV SUŠE NA ORANICAMA?
Ratarske vrste jako trpe u uvjetima suše jer:
• gotovo sve površine na kojima se uzgajaju ratarske kulture se ne natapaju
• insolacija je izravna.
Stoga, agrotehničkim mjerama možemo samo ublažiti negativni utjecaj suše. Sada, nakon žetve uljane repice i ozimih i jarih strnih žitarica treba:
Obaviti prašenje strništa (smanjuje isparavanje vode iz tla)
Zasijati siderate (Pokrovni usjevi sprječavaju isušivanje tla i povećavaju sadržaj organske tvari u tlu.)
Posijati podusjeve koji dodatno zasjenjuju i smanjuju isušivanje tla
Zaorati biljne ostatke i/ili stajnjak radi povećavanja kapaciteta tla za vodu
Provesti dubinsko rahljenje tla – podrivanje na površinama narušene strukture. (Podrivanje utječe na vodozračne odnose u tlu i dubinu zakorjenjivanja te omogućuje akumulaciju potrebne vlage u tlu za biljke u sušnom razdoblju.)
Prošla 2014. godina s ekstremno puno oborina, imala je vrlo loš utjecaj na stanje strukture tla. Većina agrotehničkih operacija provodila se u vrlo nepovoljnim uvjetima za obradu tla, a jesenska berba/žetva bila je izuzetno teška. Zbijena tla, narušene strukture, a posebno ukoliko su još slabo i humozna i/ili kisela nisu mogla biti dobro pripremljena sa sjetvu. Na takvim tlima, ali i na plitkim i pjeskovitim tlima biljke su dodatno izložene toplinskom stresu.
Mjere koje treba provoditi s ciljem smanjenja negativnih posljedica suše
(Preventivne mjere)
Oranje obaviti ujesen
Gdje god je moguće odmah nakon berbe/žetve jesenskih usjeva obaviti oranje na punu dubinu, kako bi se sačuvala vlaga u tlu kao rezerva za usjeve u sušnom periodu. Duboka zimska brazda omogućit će izmrzavanje tla i kvalitetniju pripremu za narednu sjetvu.
Zatvaranje zimske brazde - obaviti rano u proljeće prije proljetnih vjetrova. Time se sprečava isušivanje tla.
Pravilno gnojiti - dobra ishranjenost uzgajanih biljaka osigurava jači korijenov sistem i bolje korištenje vode i hraniva iz tla. Gnojidba se ne može svesti samo na predsjetvenu gnojidbu i prihranu. U sušnim godinama usjevi kod kojih je zaorano gnojivo, imaju jače razvijen korijen u dubljim slojevima tla i zato manje trpe od suše. Dakle, ne izostavljati osnovnu gnojidbu.
Ranija sjetva - ako uvjeti tla (vlažnost i temperatura tla) zadovoljavaju, sjetvu možemo obaviti i nekoliko dana ranije od uobičajenih rokova, kako bi se izbjeglo nicanje i ukorijenjivanje u sušnom periodu.
Sjetva sijačicama - radi boljeg i ravnomjernijeg ulaganja sjemena u tlo, a ne rasipačima mineralnih gnojiva koji dio sjemena ostavljaju na tlu (trave, djeteline, uljana repica). Formirana klica i klicin korjenčić, koji ostanu na površini poslije sjetve, pri visokim temperaturama se oštećuju i propadaju.
Sjetva na veću dubinu - u sušnom periodu sjetva do 1 cm dublje od optimalne dubine osigurava dovoljno vlage za klijanje i nicanje.
Valjanje usjeva nakon sjetve - osigurava bolji kontakt sjemena s vlagom iz tla.
Sjetva sorata ili hibrida koji su otporniji na sušu - takve sorte ili hibridi razvijaju čvršći razgranati korijenov sistem bolje upojne moći za vodu i hraniva.
Sjetva poljoprivrednih vrsta dubokog korijena. U plodoredu naizmjenično izmjenjivati usjeve plićeg i dubljeg korijenovog sustava.
Provoditi kultivaciju okopavina kao mjeru sprječavanja gubitaka vode iz tla prekidanjem okomitog kapilariteta u slučaju pojave pokorice.
Ekstremni uvjeti tijekom posljednjih desetljeća naveli su oplemenjivače i selekcionere da stvaraju sorte/hibride tolerantnije na stresne uvjete okoliša. Ipak, ukoliko je tlo na oranici na kojoj se uzgaja bilo koja ratarska vrsta, narušene strukture, plitkog oraničnog sloja, siromašno na organskoj tvari, biljke će biti jače izložene stresu na takvim oranicama. Na kvalitetnom tlu odabrana sorta/hibrid može ostvariti genetski potencijal za rodnost, za kvalitetu ili pak pokazati adaptabilnost na stres.
Zato je očuvanje i popravak plodnosti i strukture tla na oranicama osnovni čimbenik kojim možemo umanjiti posljedice stresnih uvjeta okoliša.
mr. sc. Tatjana Međimurec
| < | srpanj, 2015 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Travanj 2024 (26)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter