AgroPolitika https://blog.dnevnik.hr/agropolitika
utorak, 02.02.2016.
SVJETSKI DAN MOČVARA
MOČVARE POKRIVAJU 3 POSTO KOPNA
Kako bi podigli svijest o prirodnim i očuvanim rijekama i močvarama, svemu što one pružaju ljudima, te istaknuli opasnosti s kojima se slatkovodni sustavi suočavaju, WWF na Svjetski dan močvara 2. veljače, naglašava kampanju „Naše rijeke, naše blago!“, koja će se provoditi putem društvenih mreža do Svjetskog dana zaštite voda, 22. ožujka. „Močvare, rijeke i jezera u regiji pružaju dom za preko 250 vrsta riba te više od 70 vrsta vodozemaca, od kojih je mnogo endemskih vrsta. Močvarna staništa jedna su od najproduktivnijih, a iako pokrivaju samo 3% površine kopna, pohranjuju dvostruko više ugljika nego sve svjetske šume zajedno. U našoj regiji najviše ih ugrožavaju regulacije za navodnjavanje, te brojni, loše isplanirani hidroenergetski projekti“, ističe Petra Remeta, voditeljica programa za slatkovodne sustave u WWF Adria.
Cilj WWF-a je zaštiti najznačajnija slatkovodna staništa u Dinarskom luku, uključujući proglašenje novih zaštićenih područja. Mura, Drava i Dunav predstavljaju jedinstveno riječno područje značajnog prirodnog i kulturnog naslijeđa koje se proteže kroz više od 800.000 ha i pet zemalja: Austriju, Sloveniju, Mađarsku, Hrvatsku i Srbiju. Zbog svog velikog prirodnog bogatstva sve tri rijeke, koje nazivamo „Europskom Amazonom“, predložene su za zaštitu u sklopu UNESCO-vog Prekograničnog rezervata biosfere. Time bi se osigurala zaštita i dobro upravljanje tim prekograničnim riječnim ekosustavom te očuvanje jedinstvenih prirodnih i kulturnih vrijednosti.
Prema zadnjem WWF-ovom Izvještaju o stanju planeta,Living Planet Report slatkovodne vrste su pod najvećim pritiskom i njihov broj je u posljednjih 50 godina pao za više od 70 posto. Agresivnom regulacijom slatkovodnih ekosustava ugrožavamo i njihov opstanak i segmente značajne za ljude i društvo pročišćavanje vode i opskrba vodom za piće, zadržavanje visokih voda u slučaju poplava, mogućnosti za turizam i rekreaciju, ali ugrožavamo i opstanak brojnih životinjskih i biljnih vrsta.
Naša regija obiluje svim tipovima rijeka, jezera i močvara, te se može pohvaliti s nekoliko iznimnih prirodnih obilježja:
- najvećim povremenim jezerom u Europi (Cerkniško jezero, Slovenija),
- najveća klisura u Europi (Djerdapska klisura na rijeci Dunav, Srbija),
- drugim najdubljim kanjonom na svijetu (rijeka Tara, Crna Gora),
- drugim najdubljim jezerom u Europi (Ohridsko jezero, Makedonija),
- najvećom mrežom podzemnih rijeka i jezera u Europi,
- posljednjim lagunama i deltama na Mediteranu (delta Neretve u Hrvatskoj i BiH, Karavasta laguna u Albaniji),
- iznimnim brojem endemskih vrsta riba, špiljske faune i beskralješnjaka.
Rijeke u regiji su sve više na udaru zbog gradnje obalnih utvrda, vađenja sedimenta iz korita, regulacije toka kao mjera obrane od poplava i izgradnje hidroelektrana. Time se ugrožavaju prirodni dijelovi rijeka i životni prostor brojnih životinjskih i biljnih vrsta, posebno endemičnih, koje se teško prilagođavaju promjenama u količini, brzini i temperaturi toka rijeke.
„Želimo da bude jasno: hidroenergija nije zelena energija po definiciji. WWF provodi projekt o održivoj hidroenergetici kojim želi postići sustavnu promjenu načina na koji su hidroenergetski projekti zamišljeni, planirani i odobreni. To uključuje i proglašenje zona isključenja – područja na kojima je zabranjena gradnja zbog iznimnih prirodnih vrijednosti, obaveznu gradnju funkcionalnih ribljih staza, te osiguravanje ekološkog protoka nizvodno od brane“, rekla je Irma Popović Dujmović, koordinatorica projekata u WWF Adria.
Do značajnog porasta planiranja i izgradnje novih hidroenergetskih projekata u regiji Dinarskog luka došlo je zbog kombinacije domaćih potreba za energijom, ekonomskih poteškoća gdje se na izvoz energije gleda kao na važan izvor dodatnih prihoda, dostupnosti sredstava stranih investitora, kao i raspoloživih vodnih resursa. Svojim radom u regiji WWF želi utjecati na sustav planiranja razvoja hidroenergetike, na način na koji investitori odlučuju o ulaganjima te na zastupljenost civilnog društva u procesu donošenja odluka.
Kampanja „Naše rijeke, naše blago!“ će korisnicima Facebooka u nekoliko sljedećih tjedana predstaviti najznačajnije i najljepše rijeke i močvare u Hrvatskoj, BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu, Sloveniji i Albaniji, te koje su to prijetnje s kojima se suočavaju. Kako bi se uključili u kampanju pratite https://www.facebook.com/wwfadria. (Petra Boić)
Living Planet Report, LPR, je vodeća svjetska znanstveno utemeljena analiza o zdravlju našeg planeta i o utjecaju ljudskih aktivnosti na nju. Imajući u vidu da imamo samo jedan planet, WWF vjeruje da čovječanstvo može napraviti bolje izbore kako bi zaštitili prirodu, te dugoročno doprinijeli razvoju društva i gospodarstva.
Najnovije izdanje Izvještaja o stanju planeta LPR pokazuje da je kod 10 000 predstavnika populacija sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba, njihov broj drastično opao za 52 posto od 1970. godine. Drugim riječima to znaći da za manje od dvije ljudske generacije, populacije kralješnjaka su se dvostruko smanjile. U pitanju su živa bića koja čine tkivo ekosustava koji omogućuje život na Zemlji – i ona su barometar onoga što činimo Zemlji koja je naš jedini dom. Čovjek ignorira njihov nestanak na svoju štetu. Izvor LPR
„Vođe zemalja moraju se aktivirati i početi razmišljati globalno; tvrtke i potrošači trebaju prestati s neograničenim korištenjem prirodnih resursa. „Marco Lambertini, generalni direktor WWF-a
| < | veljača, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | ||||||
Travanj 2024 (31)
Ožujak 2024 (33)
Veljača 2024 (32)
Siječanj 2024 (31)
Prosinac 2023 (33)
Studeni 2023 (31)
Listopad 2023 (32)
Rujan 2023 (31)
Kolovoz 2023 (31)
Srpanj 2023 (27)
Lipanj 2023 (26)
Svibanj 2023 (24)
Travanj 2023 (19)
Ožujak 2023 (35)
Veljača 2023 (26)
Siječanj 2023 (28)
Prosinac 2022 (31)
Studeni 2022 (28)
Listopad 2022 (32)
Rujan 2022 (21)
Kolovoz 2022 (17)
Srpanj 2022 (28)
Lipanj 2022 (28)
Svibanj 2022 (33)
Travanj 2022 (26)
Ožujak 2022 (32)
Veljača 2022 (28)
Siječanj 2022 (28)
Prosinac 2021 (29)
Studeni 2021 (12)
Listopad 2021 (30)
Rujan 2021 (28)
Kolovoz 2021 (33)
Srpanj 2021 (33)
Lipanj 2021 (30)
Svibanj 2021 (31)
Travanj 2021 (34)
Ožujak 2021 (33)
Veljača 2021 (28)
Siječanj 2021 (32)
Prosinac 2020 (33)
Studeni 2020 (30)
Listopad 2020 (31)
Rujan 2020 (30)
Kolovoz 2020 (29)
Srpanj 2020 (30)
Lipanj 2020 (32)
Svibanj 2020 (28)
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Opis bloga AgroPolitika
Poljoprivreda i sve njene grane, stanje i problemi, poljoprivreda vođena državnom politikom i politikom resornog ministarstva, prilagodba politikama EU
----------------------------------------
Na dan 14. siječanja 2013. stari BROJAČ POSJETA na kome sam tada imala broj 37829, zamijenila sam novim brojačem koji sada registrira broji posjeta na blog i broj pregleda tekstova na blogu.
GODINE 2013. TOČNIJE OD 14. SIJEČNJA, KADA SAM PROMIJENILA BROJAČ ULAZA NA BLOG AGROPOLITIKA, DO 1. SIJEČNJA 2014. BROJAČ JE REGISTRIRAO 23 853 ULAZA.
BROJAČ PREGLEDA BLOGA REGISTRIRAO JE 37 182 PREGLEDA TEKSTOVA.
Brojač posjeta 12. veljače 2015.;
broj pregleda 64 387
broj posjeta 43 836
Blog AgroPolitika otvorila sam 31.12. 2007. godine. Dana 17. siječnja 2013. objavila sam 330. tekst .
Dana 21.studenog 2014. objavila sam 634 tekst.
Dana 12. veljače 2015. objavila sam 693 tekst.
Fotografije uz tekstove koje su objavljene na blogu
nastale su mojim fotografiranjem u 99,%. Samo nekoliko objavljenih fotografija nisu moje snimke.
Dana 21. travnja 2016. objavila sam 992 tekst
Istiga dana brojač posjeta bilježio je broj 61 200
Dana 1. 1. 2017. godine:
broj pregleda: 96964
broj posjeta: 70747
S 1. svibnjem 2017. u Hrvatskom novinarskom društvu stavila sam moj novinarski status u mirovanje. Razlog tome je moja odluka da novac za život koji ne mogu zaraditi u novinarstvu zaradim u turizmu tijekom turističke sezone. Dakako da ću pisti i dalje u vrijem kada radim u turizmu, ali vjerojtno rijeđe. Nakon 25 godina novinarskog pisanja ne mogu tek tako prestati pisati, posebno ne kada vidim dobru temu.
Slijedom prethodne informacije objavljujem da sam u članstvu Hrvatskog novinarskog društva ponovo od 1. studenog 2017. godine.
Dana 1.8. 2018. broj posjeta na blogu bio je 90 055 , a broj pregleda 119 000 .
NAKON 66 DANA PONOVO JE USPOSTAVLJEN BROJAČ NA BLOGU. BROJENJE POSJETA I PREGLEDA BLOGA NASTAVLJENO JE OD BROJA OD KOJEG JE BROJAČ BIO UKLONJEN, DAKLE POSJETE NA BLOG BROJIM OD BROJA 90 055, A PREGLED BLOGA OD 119 000. Margareta Zouhar Zec
Autorica bloga:
Margareta Zouhar Zec novinarka
članica Hrvatskog novinarskog društva
redni broj HND iskaznice 3048
meil:
margareta.zouhar@zg.t-com.hr
----------------------------------------
Linkovi
MPS.HR
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja
MRRSVG.HR
Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva
BROJAČ PREGLEDA
who is online counter blog counter